Ukrajina je uništila ruski sistem protuzračne obrane u blizini grada Jevpatorije na anektiranom Krimu u noćnom napadu bespilotnim letjelicama i projektilima koji su u četvrtak izveli Služba sigurnosti Ukrajine i mornarica, rekao je ukrajinski obavještajni izvor za Reuters.
Rusija je rekla da je njezina protuzračna obrana preko noći oborila 11 jurišnih bespilotnih letjelica iznad Krima, koji je Rusija napala i pripojila Ukrajini 2014.
– Ukrajinski izvor je rekao da su dronovi zaslijepili ruski sustav protuzračne obrane “Trijumf” napadom na njegov radar i antenu. Mornarica je zatim ispalila dvije krstareće rakete Neptun ukrajinske proizvodnje na lansirne komplekse sustava, rekao je izvor.
Protubrodski projektil Neptun modificiran je za napad na kopnene ciljeve, kažu vojni analitičari.
Napad dolazi dan nakon što je Ukrajina lansirala projektile na krimsku luku Sevastopolj, dom crnomorske flote ruske mornarice, u napadu koji je signalizirao rastuće raketne sposobnosti Ukrajine
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 05. do 11. septembra ove godine, pokazali su da je na 83,5% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 10,1% lokacija dobrog, dok je na 6,4% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dok je na 1 lokaciji ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, a na 5 dobrog kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 14 ona bila odličnog, na 4 dobrog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na 1 lokaciji ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 13 lokacija u opštini Bar, dok je na 2 bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.
Opštine Herceg Novi i Tivat nisu odustale od formiranja zajedničkog trajektnog preduzeća u čijoj bi upravljačkoj i vlasničkoj strukturi bile većinski zastupljene ali se za realizaciju te inicijative čeka formiranje nove Vlade.
Po riječima predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića jedna od tačaka sporazuma koji je GG „Narod pobjeđuje“ potpisala sa Pokretom „Evropa sad“ je pitanje organizacije zajedničkog preduzeća koje bi gazdovalo trajektnom linijom Kamenari -Lepetane.
-To preduzeće bi trebalo da organizuju opštine na čijim teritorijama se odvija trajektni linijski prevoz. To je najefikasnije i najbolje rješenje na kojem ćemo mi insistirati. Nije do sada realizovano zato što se čeka formiranje Vlade jer to opštine ne mogu same. Na taj način bi riješili dosta problema. To preduzeće bi bilo zamajac ideje o sveobuhvatnoj regulaciji pomorskog saobraćaja kroz Boku sa linijskim prevozom jer takvo preduzeće sa takvim potencijalom i profitom bi bilo pravi zamajac za realizaciju takve ideje i okosnica za formiranje jedne ozbiljne firme koja bi bila u vlasništvu opština i obavljala i održavala čitav saobraćaj kroz Boku. To je veoma važno iz ugla upravljanja prostora, ali i pravičnosti i strateškog planiranja razvoja, kazao je Komnenović u emisiji „U četiri oka“ na RTHN.
Opštine Herceg Novi i Tivat su Morskom dobru poslale predlog sporazuma o finansiranju, odnosno o sponzorstvu sportskih klubova čiji su osnivači opštine.
-Nadam se da će već za par mjeseci koristi imati sportska udruženja i klubovi iz Tivta i Herceg Novog. Novljani i Tivćani imaju pravo na subvencionisane karte za prevoz trajektom. Rješenje je moglo biti jednostavnije, praktičnije. Mi u Tivtu već radimo na izradi aplikacije, tzv. lojaliti kartice za stanovnike Tivta pa će i ta karta biti uključena u cijeli paket. Trudićemo se da do narednog ljeta u saradnji sa JP Morsko dobro pojednostavimo način dobijanja subvencionisanih karata.
Trajekt foto Boka News
Komnenović kaže da je dobro i pohvalno što je JP Morsko dobro sve resurse angažovalo na trajektnu liniju ali nije dobro što nijedan projekat na teritoriji Opštine Tivat nisu realizovali. Očekuje da će važni projekti koji su najavljeni biti realizovani u narednom periodu.
Poručio je da će se veoma snažno boriti za reorganizaciju Morskog dobra u smislu toga da opštine konačno počnu da gazduju svojim prostorom.
Podsjećamo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom preuzela je upravljanje trajektnom linijom u februaru ove godine a početkom maja počela je naplata prevoza. Opština Herceg Novi je u martu imenovala Komisiju za rješavanje problema i statusa trajektne linije Kamenari-Lepetane, a u maju su odbornici lokalnog parlamenta usvojili zaključke i proslijedili Vladi i JP iz Budve sa zahtjevom da Vlada Crne Gore osnuje posebno preduzeće, koje će se baviti trajektnim prevozom, a čije sjedište bi bilo u Herceg Novom, kao i da Opština Herceg Novi bude većinski zastupljena u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi budućeg privrednog društva, čija će osnovna djelatnost biti pružanje usluga trajektnog prevoza.
Fancy Women Bike Ride – foto suslukadinlarbisikletturu.com
U okviru obilježavanja Evropske nedelje mobilnosti, u nedjelju, 17. septembra od 18 sati, biće organizovana ženska vožnja bicikla “Fancy Women Bike Ride”.
Okupljanje žena biće od 17:30 do 18:00 sati na rivi Pine. Ruta je, Pine – Donja Lastva – Pine, saopšteno je od strane organizatora.
“Neformalna vožnja bicikla kroz gradske ulice i obalu biće puna pozitivne energije. Ukrasite i fotografišite svoje biciklo, ponesite dobru energiju, osmjeh na lice.
Manifestacija je u okviru Evropske nedjelje mobilnosti, danu bez automobila, koja ima za cilj uštedu energije, smanjenje gužvi i promociju zdravih stilova života.
FWBR osnovan je u Turskoj, u gradu Izmiru , 2013. godine. Postao je globalni pokret koji se proširio na oko 200 gradova širom svijeta.
Na događaj su pozvane sve dame, žene dobre volje koje bi tog dana “ iskočile” iz svakodnevnice, ukrasile svoje bicikle i laganom vožnjom se provozale predivnom obalom, uživajući u pogledu, zalasku sunca i mirisu mora”- kaže se u najavi.
Redovno uspostavljanje trajektne linije Bar – Bari od izuzetnog je značaja za Crnu Goru i Italiju, imajući u vidu benefite koji proizilaze iz dobre saobraćajne povezanosti dvije države, ne samo u dijelu razvijanja sezonskog turizma, već i u dijelu razvijanja medicinskog i religijskog turizma. To je saopšteno na sastancima u vezi sa sprovođenjem Interreg programa Italija – Albanija – Crna Gora.
Sekretarka Ministarstva finansija/Nacionalna ovlašćena službenica za finansijsko upravljanje sredstvima IPA fondova (NAO), Ana Raičević, boravi u radnoj posjeti Bariju – Republika Italija, gdje su održani sastanci u vezi sprovođenja Interreg programa Italija – Albanija – Crna Gora.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, tokom susreta fokusirane su mogućnosti boljeg povlačenja dostupnih sredstava u okviru programa Interreg Italija – Albanija – Crna Gora, te jačanja dobrih međususjedskih odnosa i daljeg razvijanje saradnje, sa akcentom na pitanja od strateškog značaja za ove dvije države, koja se, između ostalog, tiču boljih mogućnosti za uspostavljanje saobraćajnih linija, u cilju intenzivnije razmjene ljudi, roba i usluga.
“Kao država članica Evropske unije Italija ima dugogodišnje iskustvo u pogledu korišćenja EU sredstava i prepoznata je značajna saradnja sa Crnom Gorom kroz pretpristupne fondove koji su joj na raspolaganju kao državi kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji”, navodi se u saopštenju.
Raičević je ukazala na benefite dobijanja finansijske podrške za razvoj Crne Gore i napredak na putu EU integracija.
“Pa je u tom kontekstu istakla značaj angažovanja naše države u pogledu veće apsorpcije dostupnih sredstava, uz zahvalnost za iskazanu zainteresovanost italijanskih partnera da, kroz planirano organizovanje posjete crnogorskim resornim institucijama, budu detaljnije razmijenjena iskustava o mogućnostima apliciranja kroz fondove koji su nam na raspolaganju”, saopšteno je iz Ministarstva.
Kada su u pitanju međususjedski odnosi, zajednički zaključak dvije strane jeste da je redovno uspostavljanje trajektne linije Bar – Bari od izuzetnog značaja za obje države, imajući u vidu benefite koji proizilaze iz dobre saobraćajne povezanosti dvije države, ne samo u dijelu razvijanja sezonskog turizma, već i u dijelu razvijanja medicinskog i religijskog turizma.
“Postoji dobra baza za rješenje ovog pitanja od strateškog značaja, imajući u vidu da je, kako je ukazano na sastancima, od obostranog interesa da pomorske konekcije budu frekfentnije i redovnije, a jedan od načina je i mapiranje i priprema za jedan takav projekat kroz program Interreg”, navodi se u saopštenju.
Raičević je iznijela ideju o mogućnostima budućeg finansiranja aktivnosti u cilju ponovnog uspostavljanja redovne trajetne linije Bar-Bari, kroz npr. jačanje infrastrukture i prekogranične saradnje, i to upravo kroz program Italija-Albanija-Crna Gora.
“ Nadogradnja ove inicijative i njena realizacija, kako je zajednički konstatovano, zahtijeva maksimalnu uključenost svih aktera nadležnih za sprovođenje programa”. kazali su iz Ministarstva.
Posjeta je doprinijela razmjeni ideja i kontakata i postavljanju dobre baze za dalje jačanje regionalne saradnje između Crne Gore i Italije, a italijanska strana – regija Pulja iskazala je interesovanje da već do kraja tekuće godine posjeti Crnu Goru u cilju konkretizacije pomenutih ideja i tema.
Pored toga, Raičević se tokom posjete sastala i sa regionalnim ministrom za ekonomski razvoj, Alessandrom Delli Noci i generalnom direktoricom za ekonomski razvoj regije Pulja, gđom Gianna Elisa Berlingerio.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 15. septembra 2023. godine u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti otvorena izložba pod nazivom Dubine/Depths umjetnice Ivane Bjelice. Kustos izložbe je Tanja Jovetić, viši kustos. Izložbu će zvanično otvoriti mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.
Ivana Bjelica je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Završila je Srednju umjetničku „Bogdan Šuput” u Novom Sadu, na odsjeku grafički dizajn. Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odsjeku slikarstvo, u klasi profesora Milana Blanuše. Članica je SULUV-a (Saveza udruženja likovnih umjetnika Vojvodine), ULUPUDS-a (Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije) i Likovnog kruga (Udruženja umjetnika Petrovaradinske tvrđave).
Imala je dvadeset samostalnih izložbi i izlagala je na preko sto kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Grčka, Rumunija, Španija, Velika Britanija, Francuska, Holandija, Argentina, Meksiko, Kanada, Japan, Indija).
Dobitnica je nekoliko nagrada iz oblasti likovne umjetnosti (crtež, slikarstvo, kolaž).
Učesnica je mnogobrojnih likovnih kolonija, Art expoa, i drugih umjetničkih manifestacija.
Njeni umjetnički radovi nalaze se u brojnim privatnim, galerijskim i muzejskim kolekcijama u Srbiji i svijetu. Neki od značajnijih ciklusa crteža i slika su: Kavezi; Terra; Lunarne senke; Svetlopisi; Illuminations, Mediterraneo; Visine Širine Dubine; Cities; Krugovi; Pergamenti; Libertango; Polja; Tri boje: zlato, srebro, bronza.
Bavi se fotografijom, grafičkim dizajnom i dizajnom enterijera, prvenstveno opremanjem turističko-ugostiteljskih, poslovnih i stambenih prostora umjetničkim radovima. U posljednje vrijeme proširuje svoju djelatnost i na oblast modnog dizajna.
Neki od značajnijih javnih objekata u kojima se nalaze njeni radovi su: Hotel Splendid Conference & Spa Resort, Bečići; Hotel Avala Resort & Villas, Budva; Hotel TQ Plaza; Hotel Bianca Resort & Spa, Kolašin; Hotel Leopold I, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad; Hotel Park, Novi Sad; Privredna komora Vojvodine, Novi Sad; Tradeunique holding, Beograd; Energotehnika Južna Bačka, Novi Sad; Energy Net, Novi Sad; Opština Budva; Advokatska kancelarija Kovačević & partners, Novi Sad. Koordinirala je projektom Svetlost i forme, gdje je realizovano više serija svjetlosnih objekata (skulpture-lampe ) u saradnji sa drugim umjetnicima.
Više godina bila je urednica likovnog programa galerije Mali likovni salon, Kulturnog centra Novog Sada (2003–2007), realizovala je značajan broj izložbi eminentnih likovnih umjetnika iz zemlje i inostranstva i ostvarila uspješnu saradnju sa mnogim kulturnim institucijama.
Bila je selektor Međunarodnog Lions Art konkursa za djecu „Peace Poster” i organizator likovne radionice nekoliko godina. Osnivač je umjetničke asocijacije Lumens (2013) čiji je osnovni cilj razvoj i promocija savremene likovne umjetnosti i kulture, međunarodna saradnja i edukacija.
Živi i stvara kao samostalni umjetnik u Novom Sadu i Budvi.
Tekst iz kataloga:
„Likovni ciklus „Dubine” Ivane Bjelice, predstavlja kako nastavak, tako i paralelni umjetnički proces sa ciklusima „Širine” i „Visine”, preko kojih umjetnica, već duže vrijeme, ispitujući i istražujući sebe, kroz doživljaj prirode i vidljivog oko sebe, stvara osoben, autentični svijet, svijet slike kao autonomnog sistema u kojoj se materijalno rastapa i ponovo stapa sa duhovnim na relaciji svijest-podsvijest-nadsvijest. Jer, kako osjećamo i znamo, dubina kao u „Svetom trojstvu”, ne može bez širine, a ni visina bez dubine i dodira dna u najširem odskoku.
U potrazi za materijalizacijom ideje dubine, Bjelica nam kroz pejzažni vizuelni doživljaj otkriva svu tajnovitost simbolike vode, njena moguća značenja i suštinske osobenosti, bilo da je riječ o moru, jezeru ili okeanu, u kojima prepoznajemo paradigmu koju sami, kao bića satkana većinski od vode, nosimo i pronosimo kroz život. Jer, kako znamo, voda je ta koja pamti, pročišćuje, spira, iscjeljuje i uznosi ka Novom životu, kao izvoru same suštine. Kao ljudski život obuzet raznim psihološkim previranjima, od rođenja pa do tjelesnog nestajanja, voda u Ivaninim djelima nas podsjeća i u nama budi usnule emocije, jer, čas miruje u morskim „bonacama”, čas se uzdiže do najvećih okeanskih, nazarenskih visina, čas se razbija o stijene u svoj razarajućoj žestini, čas se povlači osekom ili sve nadvladava plimom, čas svjetluca u najčarobnijim srebrnastim ili zlatkastim odsjajima prenoseći nam kosmička ogledanja neba, zvijezda, Sunca i Mjeseca…
Povučena inspirativnom snagom istinske kreacije koja kao da je utkana u svaki atom njenog bića, Ivana Bjelica rijetkim talentom materijalizuje ideju (od prepoznatljive figuracije u ciklusu „Mediterraneo” do apstrakcije) uspijevajući da postigne skoro renesansno skladan odnos linije i boje, prostora i kompozicije, valerske dinamike najčešće monohromnih odnosa boje, svjetlosti i sjenke… Njene slike dišu lirskom emotivnom snagom, kroz usklađen, precizan, potez, pokatkad preplavljen snažnom unutarnjom ekspresijom, a katkad harmoničnim meditativnim mirom kojim dotiče frekvencu tajnovite metafizičke dubine srca. I, upravo ta i takva dubina, oplemenjena duhom ljubavi i dobrote, širinom i visinom dodiruje umom skoro nepojmljivu estetiku ljepote, kao skrivene datosti koja najčvršće uliva nadu u svjetlošću prožeto humano izbavljenje i duhovno ozdravljenje. Nadu koju nam, kroz umjetnost, prenose jedino odabrani, a jedna od njih je, sigurni smo, kako to i ova izložba pokazuje, Ivana Bjelica.”
/mr Lucija Đurašković, istoričar umjetnosti /
AKO SE MORE UPLAŠI
Ako se more uplaši
ili zaplaši galebove,
Onda ni nas neće biti tu,
u zamagljenom ljubičastom snu.
Jer, nestaće smisla zanavjek…
Ako se začudi uzdasima vjetra dok raspršuje naslage nečijih tajni rođenih prije vremena,
neka nas bude samo po putanjama zvijezda padalica.
U lutanjima kišnih kapi, u zagrljaju olovnih oblaka,
u rijetkim odsjajima kapljica rose po borovim iglicama na dalekim, usamljenim ostrvima…
Izložba skulptura hercegnovskog slikara i vajara Đura Belog Prijića otvorena je u hotelu Čedi u okviru kompleksa Luštica bay. Izloženo je 30 radova nastalih u poslednje tri godine.
Prezentovani vajarski radovi predstavljaju umjetnika mediteranske poetike koji ličnim inovativnim aspiracijama, tananim oblikovanim senzibilitetom i izražajnim mogućnostima materijala realizuje skulpturu posebne osjetljivosti i taktilnosti.
Izložba skulptura biće otvorena do nedelje 17. septembra, a svojim sugrađanima će nove radove predstaviti naredne godine na proljeće.
The MS Ocean Explorer aground in the Northeast Greenland National Park in Greenland, September 12, 2023. Photo credit: Air Force/Arctic Command
Moderni ekspedicijski kruzer s ukupno 206 putnika i članova posade nasukao se u području grenlandskog Sjeverozapadnog nacionalnog parka poznatog po nazivu Alpefjord, a spasioci neće uspjeti stići prije petka, objavile su vlasti.
Ocean Explorer, manji ekspedicijski brod za krstarenje dizajniran za plovidbu nekima od najudaljenijih dijelova svijeta, nasukao se u ponedjeljak u Alpefjordu, 756 nautičkih milja sjeveroistočno od Nuuka, glavnog grada Grenlanda, priopćilo je Združeno zapovjedništvo danske vojske na Arktiku (JAC). Najbliži brod Arktičkog zapovjedništva, Knud Rasmussen, nalazi se otprilike 1.200 nautičkih milja od nasukanog broda. Najranije može stići u to područje u petak ujutro, ovisno o vremenu.
Trenutno je Ocean Explorer stabilno, bez neposredne prijetnje okolišu ili sigurnosti ljudi na brodu, navodi gCaptain.
“Nasukavanje broda za krstarenje u Nacionalnom parku je naravno zabrinjavajuće. Pomoć je daleko, uključujući naše jedinice, a vrijeme može biti vrlo nepovoljno. U konkretnoj situaciji, međutim, ne vidimo izravnu opasnost za život ljudi ili okoliš, što je ohrabrujuće. Naravno, pomno pratimo situaciju i ovaj incident shvaćamo vrlo ozbiljno”, rekao je zapovjednik JAC-a, kapetan Brian Jensen.
Još jedan brod za krstarenje nalazi se u blizini i ostat će u tom području kako bi pružio pomoć ako bude potrebno. Islandska obalna straža također je pripravna.
“Čim smo shvatili da se Ocean Explorer ne može odsukati sam, poslali smo brod”, rekao je Jensen. Također se očekuje da će JAC poslati zrakoplov da procijeni situaciju.
Nasukani kruzer mogao bi se odsukati i sam tijekom plime, no JAC je izvijestio da je prvi pokušaj odsukavanja tijekom plime bio neuspješan.
Ocean Explorer je ekspedicijski brod za krstarenje klase Infinity. Brod je dizajnirao Ulsten, a izgrađen je 2021. godine u brodogradilištu China Merchants Heavy Industries (CMHI) za SunStone Ships. Ovaj brod je bio četvrti u seriji u čijem je dizajnu korišten Ulsteinov patentirani X-Bow, a opremljen je za plovidbu polarnim područjem (Polar Code Category B, Polar Class 6 – Ice Class 1A), navodi The Maritime Executive.
Aurora Expeditions, koja je nedavno preuzela kruzer nakon bankrota drugog upravitelja Vantage Deluxe Travel u sklopu stečajnog postupka, izvijestio je da brod može primiti do 134 putnika i do 300 članova posade, a Danci su izvijestili da je na brodu ukupno 206 osoba. Kruzer ima oko 8.200 bruto tona i dugačak je 104,4 metra, s maksimalnom brzinom od 15 čvorova. AIS signal pokazuje da je plovio u ovom području posljednjih nekoliko dana.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News
Projekat rekonstrukcije Slavjanske čitaonice u Dobroti, biće predstavljen zainteresovanim građanima u petak, 15. septemra u 19 sati
“U prostoru čitaonice predstaviće ga projektant i izvođač”, kazala je sekretarka Mjesne zajednice Dobrota jedan, Tatjana Crepulja.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – osvrt
Naime, 1862. godine, u Dobroti, u neposrednoj blizini crkve Sv. Eustahija, u zgradi porušenoj u zemljotresu 1979. godine, osnovana je Slavjanska čitaonica. Prema Čl. 1 Satuta, cilj je bio: Proučavanje pomorstva i trgovine, zaštita narodnih običaja, muzike i kulture na nacionalnom jeziku. Osnivači društva su bili Vido Kamenarović, Pavo Kamenarović i drugi Dobroćani.
Ni u vrijeme najžešće vladavine Austro-ugarske, Dobroćani nijesu zaboravljali svoju „slavjansku” pripadnost, pa su 1862. godine osnovali „Slavjansku čitaonicu”, sa ciljem razvoja pomorstva, trgovine i njegovanja narodnog jezika. I, kao što su im crkve bili hramovi vjere, kao dijela kulture, tako im je „Slavjanska čitaonica ” bila hram kulture. U vrijeme osnivanja „Slavjanske čitaonice”, Dobrota je imala oko 150 brodova, najviše u Boki. Deset godina kasnije, je brojala 85 kapetana duge plovidbe.
Prvi predsjednik Slavjanske čitaonice je bio kapetan Vido Kamenarović .
U pozdravnom govoru između ostalog je kazao: “Osnivamo ovu čitaonicu prije svega radi našega jezika, ovaj vez bratske ljubavi pravog napretka, ovaj stub budućnosti, jer bez temelja kuća se ne gradi, a temelj narodnosti je naš jezik i temelj nauke materinsko vaspitanje. Sastajmo se u ovoj čitaonici, neka se umovi izoštravaju i razna mišljenja izađu na jedno hladnokrvno bojište tada će se naša otadžbina podići među svojim sestrama i ispoljiti vrline sinova svojih!”
U zgradu, za nju građenu, na današnjoj lokaciji, u neposrednoj blizini crkve Sv. Mateja, Slavjanska čitaonica je preselila 1902. godine, (danas MZ Dobrota) nakon nekoliko godina što je koristila susjednu zgradu osnovne škole.
Današnja zgrada sagrađena je zalaganjem Mata Krstova Radimira, Pava Vidova Radimira i gospođe Karoline Dabčević koja je učestvovala poklonom, klesanim kamenom, od koga je sagrađena fasada.
Slavjanska čitaonica u Dobroti – foto arhiv Boka News
Zgrada upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije. Pokrenuta inicijativa za upis u listu kulturnih dobara kao kultno mjesto, dakle, materijalno i nematerijalno kulturno dobro, jer su se u njoj ostvarivali ciljevi zbog kojih je osnovana, očuvanje identiteskih osobenosti domicilnog stanovništva.
Naziv Slavjanska čitaonica nosila je do 1946.godine, a od tada Dom kulture u kome se nalazi i kancelarija MZ Dobrota. Na fasadi zgrade je postavljena spomen ploča palim borcima Dobrote u NOR-u.
