Većina evropskih aerodroma je ostvarila saobraćaj kakav je bio zabilježen rekordne 2019. godine.
Prema najnovijim podacima Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI) u julu je putnički saobraćaj u Evropi stigao na 97% nivoa prije pandemije. Prema istom izvoru, u poređenju sa julom 2022. godine zabeležen je i rast putničkog saobraćaja od 12,8%.
Aerodromi koji su premašili nivoe prije pandemije su oni na Islandu, Hrvatskoj, Grčkoj, Portugalu, Luksemburgu, Poljskoj, Malti, Kipru, Italiji, Španiji i Irskoj.
Sa druge strane aerodromi u Finskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Njemačkoj i Švedskoj i dalje poprilično zaostaju za rezultatima koje su ostvarivali pre 2019. godine.
Ostale vazdušne luke u Evropi su uglavnom premašili te rekordne predpandemijske razultate, a svuda se bilježi rast broja putnika, što pokazuje da se turizam generalno oporavio.
Podaci Međunarodnog savjeta aerodroma pokazuju da je aerodrom Hitrou uspeo da zadrži svoju poziciju najprometnijeg u Evropi, sa samo blagim padom od 1,2%, približavajući se potpunom oporavku. U isto vrijeme, Istanbul je doživio rast od 16,5%, nadmašivši nivo putnika pre pandemije i obezbedivši drugo mjesto. Značajan broj putnika je smanjen na aerodromima u Parizu, Frankfurtu i Amsterdamu.
Foto: Offshore Energy – Meyer-floating-solutions-plutajuci-terminal
MEYER Floating Solutions, ogranak njemačke MEYER Group, nedavno je predstavio prvi plutajući putnički terminal na svijetu.
Kako su izvijestili iz kompanije, ovaj koncept je prekretnica u održivim rješenjima za proširenja luka. Predstavljeni su različiti dizajni pristaništa, od 205 do 320 metara dužine, optimizirani za upotrebu unutar prostora od 410 metara dužine i 265 metara širine, prenosi Offshore Energy.
Svaki modul se gradi u brodogradilištima MEYER Groupe. Ova rješenja koriste tehnologije za proizvodnju plutajućih objekata veličine cijelog terminala, čime će se smanjiti potreba za radovima na mjestu izgradnje, osiguravajući istovremeno sigurnost putem fiksnih sustava za sidrenje poput priveznih stupova (mooring dolphins), tvrde iz kompanije.
“Naši plutajući cruise terminali pružaju dinamična rješenja za luke koje trebaju proširenje, a ulijevaju povjerenje javnih i privatnih investitora”, izjavio je Kaj Casén, izvršni direktor MEYER-a.
“Naši modularni terminali omogućuju operaterima da zadovolje rastuću potražnju i na jednostavan način unaprijede svoje kapacitete. Ova revolucionarna inovacija predstavlja prijelomni trenutak u razvoju terminala za krstarenje. Predanost MEYER Floating Solutions razvitku održive, prilagodljive i učinkovite infrastrukture predstavlja novu eru za industriju krstarenja”, navode iz kompanije.
MEYER Floating Solutions je kompanija nastala kao zajednički poduhvat MEYER Groupe i ADMARES Marine, pionira u tzv. “floating real estate”. Sjedište MEYER Floating Solutions-a se nalazi u finskom gradu Turku, strateški locirano unutar finskog pomorskog klastera. Uz objekte u Njemačkoj (Papenburg i Rostock) i Finskoj (Turku), kompanija surađuje s različitim partnerima uključenima u proces izgradnje brodova. Također, kompanija je prisutna u Italiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
MEYER Group je nedavno potpisao sporazum o saradnji s nizozemskim Damen Shiprepair & Conversion (DSC) kako bi zajedno radili na održivim projektima.
Ilegalni dolasci migranata u Italiju središnjom sredozemnom rutom iz Sjeverne Afrike narasli su na 114.300 od januara do avgusta, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. godine, objavila je u četvrtak evropska granična policija Frontex.
Tunis i Libija polazišne su luke za hiljade migranata koji prelaze Sredozemno more središnjom rutom do Italije.
Tim jako opasnim putem stigla je “polovica svih ilegalnih migranata u EU ove godine”, navodi agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.
Migranti koji stižu središnjom mediteranskom rutom uglavnom su stanovnici Bjelokosne obale, Egipta i Gvineje.
– Migrantski pritisak na toj ruti mogao bi biti se nastaviti idućih mjeseci, jer krijumčari spuštaju cijenu prijevoza za migrante koji polaze iz Libije i Tunisa s obzirom na divlju konkurenciju između kriminalnih supina, navodi Frontex u priopćenju.
Više od 2.000 ljudi poginulo je ili nestalo od početka godine u pokušaju prelaska mora, navoddii Međunarodna organizacija za migracije (IMO).
Talijanska vlada objavila je u četvrtak da je gotovo 126.000 migranata stiglo na talijansku obalu od početka godine, u odnosu na 66.000 u istom razdoblju lani.
Evropska unija potpisala je u julu partnerstvo s Tunisom kako bi se smanjio migrantski pritisak iz te zemlje u zamjenu za više stotina milijuna eura pomoći.
Taj je sporazum kontroverzan jer je sklopljen s vlastima koje sve više naginju autoritarnosti, ali i zbog izvješća o zlostavljanju migranata koji u Tunis stižu iz subsaharske Afrike.
Kritike su se udvostručile u četvrtak kada su vlasti u Tunisu odbile dopustiti izaslanstvu evropskih zastupnika ulaza u zemlju.
Smješten tek 150 kilometara od obale Tunisa, maleni talijanski otok Lampedusa na posebnom je udaru i u četvrtak je objavljeno da je u je proteklih 48 sati stiglo više od 7.000 migranata.
Državno takmičenje u akvatlonu, u organizaciji Triatlon kluba “Budva”, pod pokroviteljstvom Opštine Budva i Turističke organizacije opštine Budva, održaće se u nedjelju, 17. septembra u Budvi.
Akvatlon pod imenom “Sveti Antun” obuhvata kilometar plivanja (od plaže Mogren II do plaže Pizana), nakon čega slijedi trčanje budvanskim šetalištem u dužini od pet kilometara sve do cilja ispred Starog grada.
Početak trke je u 12 sati, a maksimalno može učestvovati 100 takmičara.
Nakon trke je planirana bogata trpeza i osvježenje, dok će se dodjela medalja i pehara organizovati u 13 sati i 30 minuta.
Svi zainteresovani se mogu prijaviti putem sljedećeg LINKA.
Zaposlenima u Institutu “Simo Milošević” u Igalu uplaćena je preko sindikalne organizacije jednokratna novčana pomoć u iznosu od 37,5 hiljada EUR, koje su uplatile Opština Herceg Novi i lokalna Turistička organizacija.
Predsjednica Sindikata zaposlenih, Marija Obradović, kazala je da su se za ovu pomoć prijavili najugroženiji radnici, koji su dobili po 250 EUR.
“Ova pomoć je neznantna za naše radnike. Imali smo 29 radnika koji će dobiti po 250 EUR, a ostali dio je podijeljen preostalim radnicima kojih je 555, dakle oni su dobili po 54,5 EUR. To nije poseban iznos, ali pomoći će zaposlenima da se makar jedan račun plati”, dodala je Obradović.
Obradović je kazala da su se za pomoć obraćali i Vladi, sa molbom da ih isplate iz budžetskih rezervi.
“Nažalost, nijesmo dobili odgovor od Vlade”, rekla je Obradović, podsjetivši da će se naredne sedmice organizovati potpisivanje peticija za očuvanje Instituta i u Podgorici.
Ona je podsjetila da zaposlenima u ovom trenutku već kasne dvije plate – julska i avgustovska.
“Sad će biti i četiri mjeseca kako nije potpisan kolektivni ugovor. Situacija je urgentna, čeka nas jesen i zima, a to kada kažem ne pretjerujem”, zaključila je Obradović.
Paštetu od tune nesvjesno uvijek kupujemo. No, kad jednom spoznate činjenice da je možete kod kuće sami vrlo jednostavno napraviti i da može biti još ukusnija, teško da ćete više ikada za njom posegnuti u trgovini.
Zbilja, priprema ne može biti jednostavnija, okus je kao onaj pravi, a to da je home made je još najbolje u cijeloj stvari. Evo što vam treba i otkuda krećete.
Sastojci:
250 g tune iz konzerve
125 g sirnog namaza
žličica senfa
1/2 žličice kapara
žlica sjeckanog peršuna
režanj češnjaka
žlica limunovog soka
himalajska sol
papar
Priprema:
Tunu izvadite iz konzerve i dobro ocijedite ulje. U posudu stavite sirni namaz, tunu, kapare i senf te sve skupa dobro izmiješajte i isjeckajte štapnim mikserom.
Potom, dodajte kapare, protisnuti režanj češnjaka, peršin, limunov sok, sol i papar i sve ponovno izmiješajte štapnim mikserom dok ne dobijete homogenu, kompaktnu, mazivu smjesu.
Pašteta od tune
Svoju domaću paštetu od tune poslužite uz kakav tostirani ili domaći kruh. Ostatak paštete slobodno pohranite u staklenku, u frižideru je možete čuvati do maksimalno tri dana.
Turnir gradova prijatelja u odbojci održava se u Herceg Novom 15. i 16. septembra, u Sportskom centru Igalo sa ekipama učesnicima ŽOK “TPV Volej” iz Novog Mesta (SLO) i ŽOK “HE na Drini” iz Višegrada (BIH) u organizaciji “OK Albatros” iz Herceg Novog.
Ovo je prvi put da se projekat ovakve vrste održava u našem gradu imajući u vidu da su učesnici turnira isključivo iz naših gradova prijatelja odnosno pobratimskih opština Novog Mesta i Višegrada. Na ovaj način direktno se održava veza, stvaraju nova prijateljstva i poznanstva što i jeste cilj prijateljstva i bratimljenja između opština, poručuju organizatori.
Početak turnira predviđen je u petak 15.09. u 19.45 sati sa ceremonijom otvaranja i utakmicom ŽOK “TPV Volej” – ŽOK “HE na Drini”.
U subotu u 17.00 sati igraju ŽOK “HE na Drini” – OK Albatros a od 19.30 sati ŽOK “TPV Volej” – OK Albatros, nakon čega slijedi dodijela pehara.
Turnir je podržan od strane Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.
Luksuzni kruzer koji se ove sedmice nasukao na zabačenom dijelu Grenlanda s 206 ljudi oslobodila je košarica, rekao je u četvrtak glasnogovornik danskih oružanih snaga.
Kruzer Ocean Explorer od ponedjeljka je bio zaglavljen u blatu i mulju u nacionalnom parku Alpefjord, oko 1400 km sjeveroistočno od glavnog grada Grenlanda Nuuka.
Danske oružane snage i operater kruzera rekli su da nema ozlijeđenih među putnicima i članovima posade.
Ruski državljani osnovali su u Srbiji 6.976 poduzeća od početka rata u Ukrajini.
Uprkos ovoj „nevjerojatnoj“ brojci, upitno je da li će sve te firme doprinijeti rastu srpskog gospodarstva ili su samo put ruskim državljanima za dobivanje stalne boravišne dozvole u Srbiji uz pomoć koje dalje mogu osigurati vize za zemlje Europske unije, ili da odustanu od vojne obveze u Rusiji, pokazala je analiza Centra za evropske politike (CEP).
Novu generaciju ruskih migranata čine poduzetni mladi ljudi iz srednje i više srednje klase, zaposleni u IT sektoru koji rade na daljinu. Najveći broj kompanija ruski državljani osnivaju u tehnološkom sektoru. Programiranje i konzalting su dominantni među ruskim biznisima u Srbiji. Osim toga, ruski migranti se bave ugostiteljstvom, maloprodajom ili drže salone za uljepšavanje, navodi CEP.
CEP navodi da se registriranje tačnog broja Rusa koji žive u Srbiji pokazalo kao veliki izazov, a situaciju su dodatno zakomplicirale razlike u medijskim izvještajima i službenim brojkama.
Primjerice, Evropska komisija je iznijela podatak da je 219.153 ruskih državljana ušlo u Srbiju od februara 2022. do juna 2023. Međutim, nasuprot tome Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije tvrdi da je to znatno veći broj, odnosno da je 370.000 Rusa ušlo u zemlju od februara 2022. do aprila 2023. Ipak, Ministarstvo je priznalo odlazak 340.332 ruskih državljana unutar istog vremenskog okvira.
U Srbiji je 30.000 Rusa uspješno dobilo dozvole za privremeni boravak, pa je to jedini tačan statistički pokazatelj, ukazuje CEP. CEP navodi i da dolazak ruskih državljana nije samo uticao na Beograd i Novi Sad, već i na neke udaljene regije Srbije, poput Subotice i Niša.
Srpski mediji bacaju svjetlo na entuzijazam poduzetnika iz Rusije, a prevladava optimistična atmosfera vođena vjerovanjem da će dolazak vrijednih i ambicioznih mladih ljudi pozitivno uticati na ekonomiju Srbije. Naročito se ohrabruje mogućnost rasta srpskog IT sektora. Ipak situacija je malo kompliciranija od toga, ocjenjuje se u analizi.
Postizanje praktičnih sloboda (mogućnosti otvaranja multivalutnih bankarski računa, osiguravanje vize za zemlje Europske unije, pristup tržište rada, ili čak odustajanje od ruske vojne obaveze) zavisi od dobivanja važeće dozvole za stalni boravak. Međutim, mogućnosti za dobivanje takve dozvole u Srbiji su rijetke. Osim stupanja u brak sa srpskim državljanima, neki od putova za dobivanje dokumenata su značajna ulaganja u nekretnine ili osiguravanje zaposlenja u srpskoj kompaniji.
Ukrajina je uništila ruski sistem protuzračne obrane u blizini grada Jevpatorije na anektiranom Krimu u noćnom napadu bespilotnim letjelicama i projektilima koji su u četvrtak izveli Služba sigurnosti Ukrajine i mornarica, rekao je ukrajinski obavještajni izvor za Reuters.
Rusija je rekla da je njezina protuzračna obrana preko noći oborila 11 jurišnih bespilotnih letjelica iznad Krima, koji je Rusija napala i pripojila Ukrajini 2014.
– Ukrajinski izvor je rekao da su dronovi zaslijepili ruski sustav protuzračne obrane “Trijumf” napadom na njegov radar i antenu. Mornarica je zatim ispalila dvije krstareće rakete Neptun ukrajinske proizvodnje na lansirne komplekse sustava, rekao je izvor.
Protubrodski projektil Neptun modificiran je za napad na kopnene ciljeve, kažu vojni analitičari.
Napad dolazi dan nakon što je Ukrajina lansirala projektile na krimsku luku Sevastopolj, dom crnomorske flote ruske mornarice, u napadu koji je signalizirao rastuće raketne sposobnosti Ukrajine
