Timovi Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) ljetos su sa uzburkanog mora spasili 52 osobe, kazao je vršilac dužnosti direktora UPSUL-a Nebojša Kaljević, navodeći da su tokom ove nautičke sezone imali brojne intervencije u oblasti traganja i spašavanja.
Kaljević je Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) rekao da je pomorsko operativni centar primio 18 distress poziva, odnosno poziva u vezi sa osobama koje su se nalazile u opasnosti na moru.
„Spašene su 52 osobe, kao i 11 plovila, a imali smo takođe i medicinske pozive i izvršena je evakuacija osam osoba sa plovila“, naveo je Kaljević, prenosi portal RTCG.
On je kazao da su emitovali 79 radio oglasa za pomorce.
„Nažalost, imali smo jednu pomorsku nesreću u kojoj je jedna osoba izgubila život, to je bila plovidba čamca i parasailing aktivnost. Jedna mlada žena je izgubila život. Druga osoba je teško povrijeđena tokom vožnje skutera na ušću Bojane“, naveo je Kaljević.
On je rekao da je bilo i nekoliko slučajeva utopljenja, ali u značajno manjoj mjeri nego prethodnih godina.
Kaljević je istakao da je, zahvaljujući brzoj reakciji timova Uprave, spriječeno potencijalno zagađenje mora sa plovila.
“Moram da napomenem da smo imali nekoliko zapaljenja plovnih objekata, gorjela je jedna jahta i dva manja plovila“, podsjetio je Kaljević.
U tim slučajevima, kako je kazao, postojala je realna opasnost od zagađenja mora sa tih plovnih objekata.
Kaljević je rekao da su spremno reagovali i da je u tim slučajevima spriječeno zagađenje mora.
Pomorski saobraćaj bio je najvećeg intenziteta u Kotorskom zalivu, pa je UPSUL za narednu sezonu planirao formiranje tima za brze reakcije u Kotoru.
To je, kako je istakao Kaljević, predviđeno aktom o sistematizaciji UPSUL-a.
“U kome smo predvidjeli formiranje spasilačke jedinice Kotor. Tako da ćemo na području Bokokotorskog zaliva ubuduće biti prisutni i biti spremni na mnogo većem nivou, posebno što ćemo, osim skutera, obezbijediti stalno prisustvo jednog SAR (Search and Rescue) čamca”, kazao je Kaljević.
Predsjednik Bokeškog foruma poručio da ploča u Morinju treba da ostane gdje je i da opominje
Morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU. Ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda – kazao je za Pobjedu Andrija Petković, doktor političkih nauka i predsjednik Bokeškog foruma.
Miholjski zbor i Matica Boke dali su Vladi rok od 15 dana da ukloni ploču u Morinju. Petković kaže da je stav Bokeškog foruma, posebno njega kao predsjednika, da ploča u Morinju treba da ostane tamo gdje jeste.
– Ona je simbol ne samo mučenja zatvorenika, već i najsramnijeg rata u istoriji Crne Gore, zato što je prvi put u svojoj istoriji Crna Gora vodila agresorski rat. Morinjska ploča treba da opominje i one generacije koje dolaze da nemamo pravo da bilo koga ugrožavamo zarad nečijih osvajačkih težnji – kazao je Petković.
Poručio je da „želja nekoga da ukloni morinjsku ploču mnogo više govori o onome ko želi uklanjanje, nego o svemu što ona znači“. Ako se neko stidi svoje prošlosti, kako je rekao, ima puno razloga da se stidi.
– Po mom mišljenju, ali to je samo moje mišljenje, nijesam Nostrdamus, nego doktor političkih nauka koji je doktorirao međunarodne odnose, morinjska ploča neće biti uklonjena, jer Hrvatska je članica EU i naš najbliži susjed koji može da nam pokaže put ka EU – rekao je Petković.
Dr Andrija Petković
Prema njegovim riječima, ako je cilj vlasti zaista da država uđe u EU, neće ukloniti ploču.
– Mislim da, ako su zaista iskrene namjere aktuelne vlasti i tačne priče da se 2027. ili 2028. godine planira ulazak u EU, nikome nije ni na kraj pameti da to radi. Sve ostalo jeste klasična politička propaganda, a znamo da je u posljednje vrijeme kompletna crnogorska politička scena dovoljno mučna za nas same. Ako budemo njom opterećivali svijet oko nas, ostaćemo tu gdje jesmo, negdje na marginama evropskih kretanja – istakao je Petković.
Miholjski zbor i Matica Boke zatražili su da se u roku od 15 dana hitno ukloni ploča u Morinju.
– Kao udruženja koja su uvijek stajala u odbrani istine i pravde i ovaj put ćemo na sve zakonski dostupne načine zaštititi svoja prava, a kroz to i čast i dostojanstvo Crne Gore. U skladu sa tim pozivamo ministra Karapovića da izda nalog Vojsci Crne Gore da otvori kapiju Vojnog objekta Morinj i omogući svom partijskom kolegi, predsjedniku opštine Kotor, da preko inspekcijskih organa opštine Kotor ukloni tablu-nelegalnu ploču u vojnom objektu Morinj – naveli su u saopštenju Miholjski zbor i Matica Boke.
Pozvali su, između ostalog, ministra Danila Šaranovića da „organi unutrašnjih poslova privedu i uzmu izjave od bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i ministra Raška Konjevića po kom zakonu i propisu i sa kojom namjerom su postavili nelegalnu ploču, suprotno svim zakonima Crne Gore“.
– U dobroj namjeri i u korist građana, zvaničnicima ostavljamo period od 15 dana da uklone tablu u Morinju, u skladu sa rješenjem koje postoji još od 2022. godine. U suprotnom, naš pravni tim će predati krivične prijave protiv svih onih koji i pored donijetog rješenja nijesu postupili po zakonu, nego su se o njega oglušili, kao i onih, iz aktuelne vlasti, koji ne rade svoj posao u skladu sa zakonom i opstruišu provođenje zakona i pozitivnih propisa države Crne Gore – dodaje se, između ostalog, u saopštenju.
Hrvatski i crnogorski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović položili su 4. oktobra vijenac ispred spomen-ploče u Morinju, u kojem su devedesetih mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske.
– Nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje bi pravili nove podjele i tenzije – kazao je tom prilikom Grlić Radman.
Ibrahimović je istakao da „i dalje imamo pojedince koji podržavaju ratne zločince, ali Crna Gora ostaje posvećena kulturi sjećanja i jačanju odnosa sa Hrvatskom“. Toga dana protestovalo je nekoliko građana koji su poručili da ako država ne ukloni ploču, oni će to učiniti.
Ploča je postavljena u oktobru 2022. godine, a njenom otkrivanju prisustvovao je hrvatski šef diplomatije sa tadašnjim crnogorskim ministrima vanjskih poslova i odbrane Rankom Krivokapićem i Raškom Konjevićem.
Na ploči je ugravirano: „Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce“.
– Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi – ugravirano je na ploči.
Tradicionalna gastronomska manifestacija humanitarnog karaktera Dubrovačka trpeza održat će se u nedjelju, 19. oktobra, ove godine s početkom u 11 sati.
Prodaja bonova za hranu i piće počinje od 9 sati na pet lokacija duž Straduna i to po cijeni od 8 eura za hranu i 4 eura za vino, a svečano otvorenje uz prigodni glazbeni program klape Ragusa počinje u 11 sati ispred crkve sv. Vlaha.
Kao i svake godine, Dubrovačka trpeza ima humanitarni karakter pa će prihod od prodaje jela i pića biti namijenjen Udruzi za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj”. Za sve koji ove godine nažalost nisu u prilici podržati Dubrovačku trpezu na Stradunu, omogućena je izravna uplata donacija na račune udruge: IBAN: HR 7623600001102283431 ili scanom koda za uplatu sa plakata Dubrovačke trpeze.
Dubrovačka trpeza vrhunac je Good Food Festivala, događanja koje svake godine okuplja ljubitelje dobre hrane i vina. Duž cijelog Straduna dubrovački hotelijeri, ugostitelji, OPG-ovi i vinari predstavljaju svoje specijalitete, stvarajući jedinstven gastronomski doživljaj.
Ove godine na Stradunu izlaže 65 sudionika, a trpeza svojom dužinom ponovno ruši ranije postavljene rekorde, potvrđujući da Dubrovnik s pravom zauzima posebno mjesto na gastronomskoj karti Mediterana.
Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik.
Na graničnom prijelazu Karasovići carinici su u saradnji s policijom zaplijenili 702.435 eura skrivenih u automobilu kojim je upravljao albanski državljanin, izvijestila je u subotu Carinska uprava, dodavši kako je riječ o najvećoj takvoj zapljeni na hrvatskim granicama.
Zapljenu su obavili carinici službe za suzbijanje krijumčarenja i istrage te mobilne jedinice Dubrovnik tokom pojačanog nadzora granice pri izlasku vozila iz Republike Hrvatske prema Crnoj Gori.
Pregledom vozila utvrđeno je da albanski državljanin nije ispunio obvezu prijave gotovine Carinskoj upravi odnosno graničnoj policiji, nego je novac bio skriven u automobilu.
Pronađena gotovina je oduzeta, a osumnjičeni je zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela uhapšen i predan pritvorskom nadzorniku.
Berba maslina na gazdinstvu Ivana Ilića - Lepetane 2025. - foto M.D.P.
1 od 15
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina - ručak
Posadili maslinu
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Berba maslina
Berba maslina
Od 9 do 12 sati učesnici mobe Maslinarskog društva Boka ubrali oko 700 kilograma prvoklasnih plodova masline
Sadnjom mlade masline na imanju doktora Ivana Ilića u Lepetanima danas (subota, 18. oktobra) je “ovjerena” moba berbe masline, kojom Maslinarsko društvo Boka simbolično obilježava početak berbe maslina u Boki Kotorskoj. U mobi je učestvovalo oko 30 berača/beračica masline “od Buljarice do Bijele”- maslinari, prijatelji, komšije, a naravno i članovi porodice dr Ilića. Berba je odisala radinošću, druženjem, uzajamnim pomaganjem, razmjenom iskustava i veselim raspoloženjem, koje je kulminiralo zajedničkim objedom u sred maslinjaka. Tmurni oblaci i kišne kapi prekinuli su druženje na livadi, te je ono uz zvuke harmonike i pjesmu nastavljeno u staroj porodičnoj konobi. U duhu tradicije starih Bokelja, učesnici manifestacije mogli su da osjete šta znači podrška zajednice, koliko je važan osjećaj pripadnosti kolektivu i šta sve vrijedne ruke mogu kad se udruže i slože.
Berači/ce su imali priliku, pored ručne berbe, koja je najprirodnija i “najbezbolnija”, da koriste i savremene alate – električne berače, koji su bili od velike pomoći za prikupljanje plodova sa visokih grana.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
Neki su plodove sa nižih grana brali ručno, dok su drugi, koristeći “tresilice” otresali masline na velike mreže, prethodno postavljene ispod stabala. Plodove su skupljali u kašete, a kasnije su ih pretakali u mašinu za odvajanje lišća i grančica od plodova, da bi tako očišćene, u večernjim satima bile transportovane u mlin Maslinarskog društva Boka, stacioniran u gazdinstvu Đukića u Radanovićima.
Kakav će biti kvalitet ulja od ovih prvoubranih maslina tek ćemo da vidimo, a doktor Ilić je obećao da će nam javiti rezultate laboratorijske analize, čim je tehnolozi budu uradili. Ispoštovane su sve savremene procedure za berbu maslina.
Berba je održana na jednom od tri maslinjaka porodičnog gazdinstva Ilić, na površini od oko 10 hiljada kvadratnih metara, sa oko 200 zasađenih stabala (multikultivari) od koji su oko 100 njih bila u rodu.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
– Okupili smo se danas na našem gazdinstvu da obavimo promotivnu berbu MD “Boka”, koja se održava svake godine u nekom drugom domaćinstvu. Dugo nije bila u Opštini Tivat- prva berba je bila na Plavim horizontima, kada je to krenulo prije 15 godina, a ovo je sada drugi put od tada. Zadovoljstvo mi je, prvo, što nas je poslužilo vrijeme da oberemo plod, dolazi kiša, ali mi smo praktično završili. Zadovoljan sam urodom, na ovom dijelu maslinika ubrali smo oko 700 kilograma. Plod je kvalitetan, održan, zdrav, prinos je dobar za kondiciju u kojoj se stabla nalaze i očekujem da će uz primjenu agrotehičkih mjera svake godine i prinos biti veći jer se radi o mladim stablima koja tek stasavaju, kazao je dr Ilić za Boka News.
Obim posla nije toliko veliki, jer su masline još mlade, nisu u punom rodu, ali su domaćini Ilići htjeli da naprave ovo druženje, da provedu lijepi dan u prirodi.
Berba maslina na gazdinstvu Ilića
-Drago mi je što su učesnici svih generacija, od trogodišnjaka do ljudi u poznijim godinama, koji i dalje imaju entuzijazam za maslinarstvo, te i dalje sade masline, iako znaju da neće uživati u njima. To me podsjeća na mudrost koja kaže: “Čovječanstvo počinje tamo kada posadiš stablo, iako znaš da nikada nećeš uživati u njegovom hladu”, što je ideja vodilja u radu ka opštem dobru, kaže Miho Ilić, koji je uz brata Marka Ilića, veliki oslonac ocu Ivanu u poslovima na gazdinstvu.
Berba maslina – ručak
-Ovo nam je za sada hobi, ali vremenom smo zavoljeli maslinarstvo, “ušlo nam je u krv” i postoje neki nagovještaji da se ovim ozbiljnije pozabavimo i da to postane zanimljiva priča, kaže Marko.
Učesnik berbe je i Đorđe Ivetić iz sela Prijeradi, Grbalj, koji je prošle godine bio domaćin ove lijepe manifestacije.
-Došli smo da damo podršku i da pomognemo domaćinu, sve je krenulo kako treba – vidimo da su zdravi plodovi, što znači da će biti kvalitetno ulje, kaže Ivetić i najavljuje svoje učešće i očekuje učešće doktora Ilića u regionalnoj maslinarskoj manifestaciji “Noćnjak” u martu u Hrvatskoj.
Turisti se svakodnevno žale da ne mogu ni proći od nelegalno postavljenih objekata na novom i starom putu, a mi koji imamo legalan smještaj trpimo posljedice – gosti nam svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo i pitaju da li iko u ovom gradu uopšte kontroliše šta se dešava, pita mještanin/ka Perasta (ime poznato redakciji)
U Perastu danas nijedan privredni subjekat nema izdate UT uslove, odnosno dozvolu za postavljanje privremenih objekata. Ipak, stvarnost na terenu pokazuje potpuno suprotno – najmanje jedanaest objekata postavljeno je na opštinskom zemljištu i u putnom pojasu, bez ikakvog odobrenja. Sve to uz potpuno znanje nadležnih službi, kaže mještanin/ka Perasta koji/a legalno obavlja privrednu djelatnost i redovno izmiruje obaveze prema državi i Opštini Kotor.
Nadležni inspekcijski organi godinama zatvaraju oči pred ovim haosom. Povremeno napišu poneku kaznu, ali efekta nema – isti objekti ostaju, a nelegalni rad cvjeta. Takvim nepostupanjem, inspekcija je faktički legalizovala bezakonje i poslala jasnu poruku:
„Radite kako hoćete, zakon za vas ne važi.“
Bezbroj puta smo slali prijave putem sistema 48, ali nijedna nije realizovana, odnosno nije se po njoj reagovalo. Umjesto da institucije zaštite javni interes i poštuju propise, sve se završava na praznim obećanjima i formalnim odgovorima.
Perast – foto čitalac
Turisti se svakodnevno žale da ne mogu ni proći od nelegalno postavljenih objekata na novom i starom putu. Mi koji imamo legalan smještaj trpimo posljedice – gosti nam svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo i pitaju da li iko u ovom gradu uopšte kontroliše šta se dešava.
Da apsurd bude veći, sve se ovo dešava u Perastu – gradu pod zaštitom UNESCO-a, u srcu Boke Kotorske, biseru svjetske baštine. Umjesto da bude primjer očuvanog kulturnog nasljeđa, Perast je danas pretvoren u vašar, bez reda, plana i zakona. Svojim izgledom i atmosferom sve više podsjeća na Sutomore u najgoroj sezoni, dok nadležni organi nijemo posmatraju kako propada ono što bi trebalo da čuvaju.
Perast – foto Boka News
Vrijeme je da se neko napokon zapita – ko koristi opštinsko zemljište bespravno, i po čijem odobrenju?
Ako se ovakva praksa nastavi, Perast neće izgubiti samo svoj izgled, nego i dostojanstvo i status UNESCO baštine, kaža u razgovoru za naš portal Peraštanin/ka.
Prva sa Balkana u globalnoj zajednici lidera destinacijskog menadžmenta
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore postala je članica Destinations International, vodeće globalne organizacije koja povezuje destinacijske organizacije i stručnjake iz cijelog svijeta.
Destinations International okuplja veliki broj članica i omogućava pristup međunarodnoj mreži edukacija i najboljih praksi. Udruženje je prepoznato kao ključni partner u jačanju kapaciteta, razmjeni znanja i uvođenju savremenih pristupa u razvoj destinacija. Članstvo omogućava razmjenu znanja i iskustava sa vodećim profesionalcima iz oblasti turizma, s ciljem jačanja kapaciteta i unapređenja konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.
Boka Kotorska – foto Boka News
Direktorica za evropsku saradnju u organizaciji Destinations international Džejn Kaningem (Jane Cunningham) poručila da je da joj je zaista drago što je Crna Gora član organizacije.
“Crna Gora je prva zemlja na Balkanu koja je postala članica organizacije Destinations International, i zaista nam je zadovoljstvo što je zemlja sa tolikim prirodnim bogatstvima i raznovrsnim turističkim mogućnostima dio naše zajednice. Destinations International je globalno udruženje destinacijskih organizacija. Sve što radimo ima za cilj da ojačamo ulogu destinacijskih organizacija u svojim zemljama i zajednicama, ne samo kroz ekonomske, već i društvene i ekološke benefite. Naš rad se zasniva na četiri stuba: Prvi je zajednica od preko 750 destinacijskih organizacija i 10.000 turističkih profesionalaca. Drugi su alati koji pomažu članicama da pokažu svoj uticaj i unaprijede poslovanje. Treći je zastupanje i promocija, kroz koje podržavamo destinacije u komunikaciji njihove vrijednosti. Četvrti stub su istraživanja i razvoj, poput globalne studije DestinationNEXT Futures Study, koja donosi uvid u trendove i resurse za profesionalni razvoj članica“, poručila je Kaningem.
Kao dio članstva, predstavnica NTO Crne Gore imala je priliku da učestvuje na radionici Destinations International u Roterdamu, gdje su analizirani nalazi studije DestinationNEXT Futures Study 2025, fokusirajući se na globalne trendove i strategije u razvoju turizma.
Kotor – foto Boka News
Ova studija, koju sprovodi organizacija Destinations International, pruža uvid u ključne promjene koje transformišu turističku industriju, od ubrzanog razvoja tehnologije i vještačke inteligencije, preko promjena u ponašanju putnika, do sve većeg fokusa na društvenu odgovornost, održivost i uključivanje lokalnih zajednica.
Prema nalazima DestinationNEXT Futures Study 2025, destinacijske organizacije širom svijeta suočavaju se sa novom realnošću u kojoj se njihova uloga značajno proširuje. Pored promocije i brendiranja, one sve više preuzimaju vodeću ulogu u oblastima kao što su razvoj proizvoda, upravljanje podacima, saradnja sa lokalnim zajednicama, zaštita životne sredine, te upravljanje krizama.
Studija pokazuje da se definicija uspjeha u turizmu mijenja na način što se više ne mjeri samo brojem posjeta i turističkom potrošnjom, već i društvenim uticajem, zadovoljstvom stanovnika, dobrobiti lokalnih zajednica i doprinosom održivom razvoju destinacija.
U okviru članstva u Destinations International, NTO Crne Gore će u narednom periodu imati priliku da koristi savremene alate i resurse za unapređenje rada, učestvuje u međunarodnim edukativnim programima i istraživanjima, razmjenjuje iskustva sa vodećim destinacijama svijeta i time dodatno ojača konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.
Herceg Novi i Konjic nastavljaju dugogodišnju saradnju kroz konkretne projekte javnih komunalnih preduzeća „Čistoća“ i „Standard“. Najnoviji rezultat te saradnje je donacija komunalnog vozila za odvoz i zbrinjavanje otpada, koje je uručeno Javnom komunalnom preduzeću „Standard“ Konjic.
U prisustvu gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića, direktora JKP „Standard“ Samira Memića i zaposlenih, vozilo je preduzeću uručio Milovan Benderać, zamjenik izvršnog direktora preduzeća „Čistoća“ DOO Herceg Novi.
-Kao komunalna preduzeća sarađujemo već sedam godina kroz rad Udruženja ANIN Balkan i dobro poznajemo potrebe Konjica, posebno kada je riječ o većim komunalnim vozilima. Zahvaljujući zajedničkim projektima, bili smo u prilici da doniramo jedno takvo vozilo, uz podršku Opštine Herceg Novi i predsjednika Stevana Katića. Radi se o voziluScania 21, namijenjenom radu na dužim relacijama, koje omogućava efikasniji odvoz otpada sa većih područja. Grad Konjic je pobratim Opštine Tivat, našeg prvog komšijskog grada, pa je i ta veza dodatno učvrstila ovu saradnju. Nadamo se da će se ona u budućnosti samo razvijati i jačati, kazao je Benderać.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić zahvalio se predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, kao i direktorima oba komunalna preduzeća, istakavši značaj konkretne saradnje između prijateljskih gradova.
-Trudimo se da odnosi sa bratskim i prijateljskim gradovima ne ostanu samo na papiru, već da ih pretočimo u konkretne projekte i zajedničke aktivnosti – kako gradske uprave, tako i javnih preduzeća. Vidjeli smo koliko su prijateljske veze značajne u trenucima prirodnih nepogoda, kada jedni drugima pružamo podršku. Upravo takva saradnja danas se ogleda i kroz ovu donaciju komunalnog vozila, koja će u velikoj mjeri pomoći radu našeg JKP ‘Standard’ i doprinijeti kvalitetnijem održavanju čistoće u gradu, istakao je Ćatić.
Direktor JKP „Standard“ Konjic, Samir Memić, takođe je izrazio zahvalnost „Čistoći“ DOO i Opštini Herceg Novi na razumijevanju i podršci.
-Količina komunalnog otpada koju svakodnevno zbrinjavamo stalno raste, pa nam svako pojačanje u voznom parku mnogo znači. Vozilo veće kubikaže koje smo dobili biće od izuzetne koristi jer će nam omogućiti veće uštede i efikasniji odvoz otpada, poručio je Memić.
U Zavali u opštini Ravno u petak je svečano otvorena dionica nove moderne ceste od Ravnog do hrvatske granice, tačnije do Slanog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Cesta je duga oko deset kilometara i vrijednost projekta je nešto veća od 14 miliona KM.
Ovom dionicom put od Ravnog do Slanog skraćen je na svega dvadesetak minuta vožnje.
Načelnik Ravnog Andrija Šimunović kazao je kako je ovo projekt od iznimnog značaja za ovu najjužniju općinu Federacije BiH.
– Ovo je strateški projekt za našu lokalnu zajednicu koja ima nemjerljiv učinak na perspektivu i budućnost ukupnog kraja, koju će vjerujem mnogi prepoznati u smislu ukupne ekonomske aktivnosti koja je pred nama, prvenstveno mislim na turizam, poljoprivredu i ostalo. Ovo je cesta koja nas otvara u ovom dijelu općine prema Jadranu, osigurava najbržu, najkvalitetniju i najkraću vezu što će se u godinama pred nama pokazati u ukupnom broju gostiju koji će dolaziti. Sama Zavala, gdje se nalazimo, je blago kulturnog i prirodnih sadržaja, vjerujem da će ljudi sve to prepoznati, i da će oni procesi koje najviše očekujemo tj. demografski, u idućim godinama biti znatno bolji – izjavio je načelnik Šimunović.
Šimunović je najavio da su u toku pripreme za potpisivanje ugovora o izgradnji ceste od Ravnog do Hutova, koja će se povezati na pravac Stolac–Neum, također financiran sredstvima Republike Hrvatske. Time će, kako je istaknuo, općina Ravno dobiti bolju povezanost s Jadranskim morem, dolinom Neretve i Mostarom, što će u budućnosti doprinijeti većem broju investicija u tom području.
Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić naglasila je koliko je ovo velik infrastrukturni projekt.
– Deset kilometara moderne prometnice će uvelike značiti za razvoj općine Ravno, i ne samo Ravnog, nego i za razvoj HNK i Dubrovačko-neretvanske županije. Samim time benefiti su višestruki i za Federaciju BiH, s ekonomskog, razvojnog, privrednog, turističkog, a na kraju krajeva i demografskog.
Hvala Vladi RH, ministru Butkoviću čiji je doprinos za realizaciju ovog projekta bio ogroman, posebno jer su osigurana sredstva u budžetu RH u iznosu od oko 14 miliona KM. I Općina Ravno je pokazala da može iznijeti na svojim leđima velike projekte.
Sljedeći projekt koje realiziramo s Općinom Ravno i Općinom Neum je magistralna cesta Ravno-Hutovo, koja se onda spaja na cestu Stolac-Neum. Nadam se da će realizacija tog projekta biti uspješna kao što je bila i ova – istaknula je federalna ministrica Katić.
Ministar mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Oleg Butković rekao je kako je ova prometnica, od bitnog značaja i za BiH i za Hrvatsku, koštala malo više od sedam miliona eura i kako je u potpunosti finansirana sredstvima Vlade RH.
– Ta odluka donijeta je 2023. godine i Općina Ravno je ovaj projekt realizirala za dvije godine. Projekt je hvale vrijedan i veoma je bitan za ovu općinu, bitan je za prometnu povezanost između RH i BiH, budući da spaja Dubrovnik i zaleđe s ovim krajem, koji je u turističkom smislu sve zanimljiviji. Mislim da smo napravili dobru stvar, a u tom smislu nastavljamo s podrškom brojnim projektima u BiH. Jedan od njih je i cesta Ravno-Hutovo, koja će se vrlo brzo početi raditi, a druga je obnova ceste Vir-Aržano, koja je bitna za prometno povezivanje tog dijela Hercegovine s Hrvatskom. Negdje oko 32 miliona eura su izdvajanja Vlade RH u obnovu i izgradnju prometne infrastrukture na području BiH – izjavio je Butković.
Predsjednica Vlade HNK-a Marija Buhač izrazila je veliko zadovoljstvo, ponos i zahvalnost za ovaj projekt.
– Danas smo otvorili novu, savremenu prometnicu koja povezuje Ravno s Hrvatskom, odnosno naš kanton s Republikom Hrvatskom, a predstavlja svojevrsnu razvojnu revoluciju za ovaj kraj koju ćemo još dodatno osnažiti izgradnjom prometnice Zavala-Hutovo-Dračevo, čime ćemo u potpunosti povezati južni kraj HNK-a s ostatkom kantona, ali i još snažnije ojačati veze s Hrvatskom.
Za ovu prometnicu Vlada HNK-a je osigurala projektnu dokumentaciju, eksproprijaciju i sve druge preduslove dok je izvođenje projekta u potpunosti financirano do strane Vlade Republike Hrvatska, na čemu im veliko hvala. Oni prepoznaju potrebe ovih ljudi te snažno podupiru sve projekte Hrvata u BiH – zaključila je Buhač.
Direkcija za investicije raspisaće tender za sanaciju parapetnih zidova od Donje Lastve do Lepetana iako je riječ o poslu koji je u nadležnosti JP za upravljanje Morskim dobrom – dogovoreno je na sastanku predstavnika lokalne uprave i mještana Lepetana povodom planiranja budžeta Opštine za narednu godinu.
Kako je saopšteno juče iz lokalne uprave neophodna je sanacija 165 metara dužnih parapetnih zidova i ta aktivnost biće finansirana iz budžeta grada.
