Instrumenti sa žicama još u Bibliji se spominju kao instrumenti koji imaju moć umiriti dušu, dati jednu blagost, smiriti duhove, stišati, podići raspoloženje
Tiha kiša, bonaca u Kotorskom zalivu, pravo vrijeme za slušanje blagozvučnih melodija lutnje, žičanog ranog instrumenta, koji je u svom virtuoznom nastupu u prepunoj Crkvi Sv. Marije od Rijeke – Koleđati, u petak, 17. oktobra u najljepšem svjetlu predstavio Pol Kifer. U meditativnoj, atmosferi hrama u kome se čuvaju moći Blažene Ozane, hrama čija su teška metalna vrata štitila unutrašnjost od upliva buke vanjskog svijeta, publika je pomno slušala melodije i ritmove južnoitalijanske tradicije 16. vijeka. Koncert koji su umjetnički kreatori programa Festivala “Tollite Portas” nazvali „Dobro ugođena lutnja Giacoma Gorzanisa“, posvećen je muzici slijepog italijanskog lutnjiste i kompozitora Giacoma Gorzanisa (oko 1520–1575), jednog od najznačajnijih renesansnih majstora za ovaj instrument. Kieffer je izveo izbor njegovih plesnih komada, ričerkara i fantazija, a pošto je publika bila uporna u aplauzu na kraju, izveo je još jedan komad. Dok su zvona sa Crkve Marije Koleđate zvonila za osam ura on je ugrabio trenutak da publici pokaže lutnju, svoj omiljeni instrument, isaknuvši njen kruškasti oblik sa ukrasnom rozetom u središtu, te njenu savršenu izradu od tisovine.
-Lutnja je instrument tišine, ona se svira i sluša upravo kad je vrijeme ovako kišovito, kao što je ove večeri, rekao je Kifer. Za Boka News kaže da je uživao u izvođenju, da mu je velika čast nastupati u ovom sakralnom prostoru u okviru Festivala, te poželio još takvih koncerata.
Tollite Portas – Naklon umjetnika
– Kotor mi je ostao u srcu od kad sam prvi put ovdje došao kao 12-godišnjak. Prošle godine sam prvi put nastupio na Festivalu, a radujem se što sam sada ponovo tu. Lutnja je moj izbor, nakon pet-šest instrumenata koje sam svirao, ona je moja najveća ljubav, kaže Pol i dodaje da će idućeg mjeseca nastupiti u Draču u Albaniji.
Paul Kieffer, rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, po majci porijeklom Srbin, diplomirao je na Schola Cantorum Basiliensis u Bazelu, Švajcarska. Svoju životnu strast prema lutnji otkrio je kao tinejdžer, nakon studija klavira, roga, gitare, mandoline, bendžoa. Iza sebe ima više od hiljadu koncerata širom svijeta. Sarađivao je sa najpoznatijim imenima rane muzike.
Nije sliučajno što je umjetnički tim Festivala odabrao da se ovaj program izvede upravo u prostoru Crkve Sv. Marije od Rijeke- Koleđate.
-Jedna od misija našeg festivala je da jasno prikažemo ljudima tu srednjovjekovnu umjetnost, koja nije samo muzika, nego je i arhitektura. Nekad su to bili neodvojivi elementi, jer muzika se svirala u određenim prostorima. Drugi razlog zašto je program izveden baš u ovoj crkvi je taj što je lutnja tih instrument, a ova crkva ima savršenu akustiku, ovdje se puno bolje može doživjeti izvedba na ovakvom instrumentu nego u katedrali koja je ipak prevelika za tako mali instrument, objasnio nam je don Robert Tonsati, “spiritus movens” Festivala.
Tollite Portas – publika
Izbor je pao na renesansnog umjetnika Đakoma Gorcanisa (Giacomo Gorzanis) koji je zanimljiv zasto što je jako dugo vremena proveo na Balkanu, bio je veliki putnik. Gorcanis je zapravo Grk iz Južne Italije koji je putovao i po Srednjoj Evropi i po Balkanu. Svirao je i bio je profiljen kompozito, veoma tražen u svoje doba.
Ovo je, kaže don Robert, bilo jedno od festivalskih muzičkih putovanja koja su povezali s temom hodočaša, a htjeli su da lutnja bude na repertoaru i ove godine, s obzirom da se ovaj žičani instrument svirao u Kotoru.
Zvuci lutnje u čast Bl. Ozane
-Lutnju imamo prikazanu u Kotorskoj katedrali u Relikvijaru. Na neki način, u ovoj crkvi Blažane Ozane, kada je služila u kući Buća, ona je morala slušati zvuke ovog instrumenta. U Kotoru je to bio instrument koji se koristio, tako da mi uvijek nastojimo naći te neke poveznice, kaže don Robert, objasnivši da se instrumenti sa žicama još u Bibliji spominju kao instrumenti koji imaju moć umiriti dušu, dati jednu blagost, smiriti duhove, stišati, podići raspoloženje.
Uz žičane instrumente su se pjevali psalmi, himne, dok se u crkvenoj ikonografiji prikazuju anđeli kako sviraju lutnje. Zbog tih lijepih zvukova i učinka koje imaju, smatra se da su to instrumenti “i za nebo i za zemlju”.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a 12 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, Baru i Nikšići po četiri, a Kotoru, Cetinju i Rožajama po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Tivtu, Bijelom Polju, Beranama, Plavu/Gusinju i Pljevljima.
Izdato je 465 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 36 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Broj migranata koji se vode kao nestali u brodolomu u vodama nadležnosti malteške zone traganja i spasavanja popeo se na najmanje 20, dok je najmanje jedna osoba poginula.
Do sada je spaseno 11 ljudi, a operacija spasavanja je još uvijek u toku, javlja italijanska novinska agencija Ansa.
Akciju koordinira Centar za koordinaciju spasavanja (RCC) Malte, nakon što je plovilo uočeno tokom noći, na oko 50 nautičkih milja jugoistočno od italijanskog ostrva Lampeduza.
Do sada je spaseno 11 osoba, dok je pronađeno tijelo jednog stradalog migranta, a prema izjavama preživjelih, još oko dvadeset lica vodi se kao nestalo.
Akcija je pokrenuta kada je izviđački avion italijanske obalske straže “Manta 10-03”, angažovan u redovnim patrolama, uočio prevrnuto plovilo i odmah spustio čamac za spasavanje.
U operaciji učestvuju italijanske jedinice s ostrva Lampeduza, malteški patrolni avion, teretni brod koji je preusmjeren u zonu nesreće, kao i avion Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks).
Teretni brod je prvo spasao četvoro migranata, koji su potom prebačeni na patrolni čamac italijanske obalske straže.
U zonu nesreće uskoro treba da stignu i patrolni brodovi italijanske i malteške obalske straže, uz dodatnu podršku aviona italijanske obalske straže.
Operacija potrage i spasavanja nastavlja se pod koordinacijom malteških vlasti.
Miholjski zbor i Matica Boke, zatražili su da se u roku od 15 dana hitno ukloni ploča u Morinju.
„Kao udruženja koja su uvijek stajala u odbrani istine i pravde i ovaj put ćemo na sve zakonski dostupne načine zaštititi svoja prava, a kroz to i čast i dostojanstvo Crne Gore. U skladu sa tim pozivamo gosp. ministra Karapovića da izda nalog vojsci Crne Gore da otvori kapiju Vojnog objekta Morinj, i omogući svom partijskom kolegi, predsedniku Opštine Kotor, da preko inspekcijskih organa Opštine Kotor ukloni tabelu-nelegalnu ploču u vojnom objektu Morinj. Pozivamo ministra Šaranovića da organi unutrašnjih poslova privedu i uzmu izjave od bivšeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića i ministra Raška Konjevića po kom zakonu i propisu, i sa kojom namjerom, su postavili nelegalnu ploču, suprotno svim zakonima Crne Gore“, naveli su u saopštenju koje prenosi portal Borba.
U normalnim, funkcionalnim i uređenim državama je normalno očekivati vladavinu prava i pravnu državu u punom kapacitetu, jer iznad Ustava i zakona ne smije biti niti jedan pojedinac, institucija ili kakva politika, naveli su oni i dodali da li je Crna Gora takva država, drugi treba da procijene.
„Ono što možemo primijetiti je da je ta nelegalna ploča okosnica zahtjeva u kojima susjedna Hrvatska žestoko zadire u suverenitet i dostojanstvo Crne Gore po mnogim pitanjima, pa im poručujemo da oni regulišu postavljanje spomenika na svojoj teritoriji i da Crnu Goru i Boku ostave na miru Zahtijevamo od Gosp. premijera Spajića da do kraja istraživačkih radnji suspenduje Ranka Krivokapića iz ministarstva spoljnih poslova kao osobu štetnu po interesu Boke i Crne Gore, kao i da preispita štetnost poteza i aktivnosti ministra Ibrahimovića po ovom i mnogim drugim pitanjima“, naveli su oni.
Morinj – foto Roko Stjepčević Boka News
„U dobroj namjeri i u korist građana, zvaničnicima ostavljamo period od 15 dana da uklone tablu u Morinju, u skladu sa rješenjem koje postoji još od 2022. godine U suprotnom, naš pravni tim će predati krivične prijave protiv svih onih koji i pored donijetog rješenja nisu postupili po zakonu, nego su se o njega oglušili, kao i onih, iz aktuelne vlasti, koji ne rade svoj posao u skladu sa zakonom i opstruišu provođenje zakona i pozitivnih propisa države Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.
Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor vas pozivaju na još jedno nezaboravno zimsko izdanje manifestacije Kotor Winter Fest!
Kotor ove zime ponovo postaje centar nezaboravne praznične čarolije. Od 29. novembra do 31. januara, pod okriljem manifestacije Kotor Winter Fest 2025, grad će živjeti u ritmu prazničnih svjetala, muzike, mirisa i radosti – jer, kako poručuju organizatori, Kotor je nešto drugo.
Spektakularan početak i kraj
Zavjesa se podiže 29. novembra na Gradskoj rivi, svečanim paljenjem novogodišnje rasvjete i nastupom globalne DJ zvijezde – Fedde Le Granda. Dva mjeseca kasnije, 31. januara, ista scena biće domaćin još jednog muzičkog spektakla – ovoga puta u režiji svjetski poznatog DJ Kurd Mavericka.
Muzički program za sva čula
Tokom trajanja festivala, posjetioce očekuje bogat muzički program koji kombinuje zvuke regiona, moderne žanrove i energiju najtraženijih izvođača. Na sceni će se smjenjivati:
Edo Maajka – povratak jednog od najvećih hip-hop imena regiona
Parni Valjak – premijerni nastup u Crnoj Gori sa novim pjevačem
Marija Šerifović – diva sa jednim od najmoćnijih glasova Balkana
Stela Rade – mlada senzacija i pobjednica “Tvoje lice zvuči poznato”
Leon Lasić – posebno muzičko veče sa mladom zvijezdom
Emil Fetahović u ulozi Zdravka Čolića
Jakov Jozinović – najperspektivnija tinejdž zvijezda regiona
Orkestar Aleksandra Sofronijevića – spoj tradicije i modernog zvuka
Uz nezaobilazne: Ansambl Toć, Bane Nedović, Jelena Zvicer i mnoge druge izvođače
Praznični bazari i sadržaji za cijelu porodicu
Paralelno sa bogatim muzičkim programom, na Gradskoj rivi će biti otvoren Novogodišnji bazar sa rukotvorinama, ukrasima, gastro ponudom i prazničnim napicima, dok će u novom gradskom parku biti organizovan Dječiji bazar – idealno mjesto za najmlađe, sa kreativnim radionicama, vilenjacima, Djeda Mrazom i raznim iznenađenjima.
Winter fest Kotor
Dječija Nova godina i spektakl na Pjaci od sata
Kao i prethodnih godina, centralni novogodišnji program se seli na Pjacu od sata, gdje će biti postavljena impozantna bina i posebno dizajnirana scenografija.
decembar u 12 sati rezervisan je za Dječiju Novu godinu, uz nastup hora SPD “Jedinstvo”, Djeda Mraza, vilenjaka i podjelu paketića.
Istog dana, 30. decembra od 21 sat, slijedi jedinstvena muzička fuzija – Orkestar Aleksandra Sofronijevića i Stela Rade donose spoj tradicije i mladalačke energije.
decembra u Novu 2026. godinu ulazimo uz zvuke legendarnih pjesama Parnog Valjka, dok će veče otvoriti uvijek energični Ansambl Toć.
Već 1. januara, repriza dočeka donosi kombinaciju mladosti i iskustva: tinejdž zvijezda Jakov Jozinović i nezamjenjiva Marija Šerifović garantuju još jedno veče za pamćenje.
Partneri i podrška
I ove godine, Kotor Winter Fest se realizuje uz podršku partnera: JP Morsko dobro Hyatt, Voli, T-Com, Coca-Cola, Kotor Cable Car, Luka Kotor, Komunalno Kotor i Kulturni centar Nikola Đurković.
Dva mjeseca najljepše zimske bajke na obali Boke. Najbolji program, nezaboravni koncerti, porodična atmosfera i doček koji se pamti.
Vidimo se na Kotor Winter Festu 2025 – jer praznici u Kotoru imaju posebno svjetlo.
Pravac Kotor!
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Dječjim savezom Tivat i JU Centar za kulturu Tivat organizovalo je izložbu izabranih dječjih radova učenika crnogorskih osnovnih škola na temu „Pluća su zdrava bez duvana”.
Na izložbi koju je u holu Centra za kulturu otvorila Slavka Mirković, direktorka OŠ „Drago Milović”, takođe je bilo radova učenika tivatskih osnovnih škola.
Izloženi su najbolji likovni radovi učenika crnogorskih osnovnih škola sa Konkursa za likovne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije Crne Gore na temu kao što smo naveli i u nazivu same izložbe „Pluća su zdrava bez duvana”. Postavku su priredili Milica Krivokapić, profesorka i Zoran Kruta, slikar.
Istovremeno ovih dana se navršavaju 24. godine rada CDPR-a pa je i to bio razlog, slučajno ili ne, organizovanja ove izložbe.
Izlozba-ucenici- foto CDPR
Za to vrijeme nakon prve aktivnosti – mirne šetnje ulicama Podgorice novembra 2001. godine, u protekle dvadeset četiri godine organizovali smo niz korisnih akcija i projekata, između ostalih: veliki broj Savjetovališta za odvikavanje od pušenja, dvadeset četiri državna Konkursa za učenike osnovnih škola iz cijele Crne Gore za književni i likovni rad o štetnosti pušenja duvanskih proizvoda, izložbe ilustracija, crteža i karikatura o problemima i štetnosti pušenja u svih dvadeset pet crnogorskih opština, štampali pedesetak edukativnih brošura o raznim vrstama kancera, informisali građane o načinima i koristima ostavljanja pušenja, načinima zdravog života, pravilnoj ishrani i neophodnoj stalnoj fizičkoj aktivnosti, niz predavanja o problemima i raznim vrstama kancera, kao i o štetnosti pušenja, osnovali Ligu za nepušenje Crne Gore prije 21. godinu, održali dvadeset dvije Nacionalne konferencije o kontroli pušenja, pomagali uređenje stare Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ostvarili dvadeset četiri posjete i donacije Institutu za bolesti djece KCCG u Podgorici i ostalim dječjim odjeljenjima opštih bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori … . Shodno svojim skromnim mogućnostima, donirali smo osim zdravstvenih i mnogobrojne vaspitnoobrazovne i ustanove socijalnog tipa u Crnoj Gori.
Izlozba-ucenici- foto CDPR
Inače cijela tekuća godina u borbi protiv pušenja se obilježava u svijetu na temu: „Razotkrivanje privlačnosti: razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode” koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) početkom godine i aktuelna je do kraja godine.
Koristimo priliku da naglasimo po ko zna koji put, da od posljedica pušenja kao jedne od najtežih bolesti zavisnosti svake godine nažalost, kako navodi SZO u svijetu umire oko šest miliona, a u Crnoj Gori preko 1.500 osoba.
Nova sezona u Portonovom, donosi svježu energiju i niz zanimljivih sezonskih noviteta. Pored uživanja u novim kolekcijama, tu su i popusti na odabrane komade kao i interesantni tematski događaji i posebne ponude širom rizorta.
Modne ponude
Novi Monokl nudi 20% popusta na dioptrijska stakla za žene tokom oktobra, te do 30% popusta na odabrane modele sunčanih naočara od 1. novembra. TYCHE najavljuje zimsku rasprodaju sa popustima do 60% na odabrane kolekcije, uključujući mušku i dječju liniju; kupaći kostimi dostupni su već od 40 eura. MC2 Saint Barth Tenero nudi 20% popusta na cjelokupan asortiman tokom oktobra, a Home of Cashmere and Silk takođe ima aktuelne popuste na ljetnju kolekciju elegantnih odjevnih komada.
TYCHE PORTONOVI
Gastronomija
U restoranu NOA očekuje vas doručak od ponedjeljka do subote (9:00-12:00, 12€) i popularni nedjeljni brunch uz muziku uživo (11:00-15:00, 25€). Svakog dana od 22:45 do ponoći važi 20% popusta na sva pića, sve što je potrebno za kraj dana u opuštenom ambijentu pored mora.
Wellness
Portonovi Training Studio ima specijalnu ponudu paketa masaža, na paket od kupljene tri, četvrta masaža je gratis – savršen način da ove jeseni usporite ritam i priuštite sebi istinski reset. Za rezervacije i dodatne informacije obratite se putem mejla trainingstudio@portonovi.com ili telefonom na +382 67 060 288.
Lifestyle i događaji
Kraj oktobra u Portonovom donosi i fantastičnu zabavu – Maison du Monde priprema Halloween Week, sedmicu tematskih događaja i druženja, uz dobru muziku, kreativne radionice za djecu i specijalnu ponudu pića.
Posjetite Portonovi ovog oktobra i uživajte u raznovrsnoj ponudi rizorta.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je uspešno koordinirala, i sa partnerskim subjektima uspešno sprovela pokaznu vježbu sa ciljem uvježbavanja gašenja požara i spašavanja povređenih lica iz mora i sa plovnog objekta koje se nalazi van luke. Tokom vježbe testirane su procedure i koordinacija držvnih institucija i privatnog sektora u reagovanju na vanredne situacije na moru.
Scenario vježbe obuhvatio je slanje poziva za pomoć sa usidrenog trajekta, koji prima Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Nakon prijema poziva aktivirani su Nacionalni plan traganja i spašavanja na moru, kao i Nacionalni plan za sprečavanje zagađivanja mora sa plovnih objekata.
Vježba je podrazumjevala prvenstveno traganje i spašavanje lica u moru, njihovu evakuaciju sa trajekta, a nakon toga uz angažovanje timova za hitno reagovanje gašenje požara sa mora i na samom trajektu, te zbrinjavanje povrijeđenih lica i njihov transport na obali gdje ih je čekala medicinska pomoć.
Vježba – Solila – Foto UPSUL
Ova zahtjevna vježba potvrdila je efikasnu koordinaciju svih učesnika vježbe i spremnost za brzo i organizovanje djelovanje nadležnih službi u kriznim situacijama. Poseban značaj ima činjenica da je vježba sprovedena u Bokokotorskom zalivu, gdje je zbog intenzivnog pomorskog saobraćaja evidentan povećan rizik od ovakvih ili sličnih događaja.
Vježba – Solila – Foto UPSUL
Na pokaznoj vježbi su, pored domaćina Luštica Bay sa svojim LBSERS timom i LB MEDICAL ekipom, učestvovali i predstavnici Porto Montenegra sa svojim specijalnim protivpožarnim čamcem ”JOVANA” i posadom vatrogasaca, predstavnici kompanija ”BRIV Construction” sa trajektom ”VASILIJE”, Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore, Sektora Granične policije, Lučke kapetanije Kotor, OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje spašavanje, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sa čamcem i posadom i kao nosilac vježbe Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa posadom i plovnim sredstvima EKO-1, SAR-1 i SAR skuterom, uz koordinaciju operatera sa Pomorsko operativnog centra.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama izražava zadovoljstvo uspešnom realizacijom vježbe i zahvalnost svim učesnicima na profesionalnom angažovanju i doprinosu jačanju ukupne bezbjednosti na moru.
Finale trke The Ocean Race Europe 2025 u Boki Kotorskoj obilježilo je novo poglavlje za Crnu Goru na međunarodnoj mapi pomorskih i ekoloških inicijativa. Tokom sedmodnevnog programa u Tivtu, kroz brojne edukativne, naučne i umjetničke sadržaje u okviru Ocean Live Parka, promovisane su vrijednosti znanja, održivosti i zajedništva.
Posebno zapaženo mjesto zauzeo je paviljon Univerziteta Crne Gore, predstavljajući sinergiju nauke, inovacija i obrazovanja. Zahvaljujući angažmanu Pomorskog fakulteta Kotor, Instituta za biologiju mora i drugih partnera, posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa istraživanjima i tehnologijama koje doprinose očuvanju morskog ekosistema.
Unutar paviljona, za čiji dizajn je zaslužan Arhitektonski fakultet, predstavljeni su brojni naučni projekti i alati – od podvodnih dronova i sistema za praćenje kvaliteta vazduha, do 3D štampe i virtuelnog ronjenja kroz olupine brodova. Posebnu pažnju privukli su sadržaji namijenjeni djeci i mladima, koji su imali priliku da nauku dožive na kreativan i interaktivan način.
„Predstavljanje naših projekata, istraživanja i opreme u okviru univerzitetskog paviljona, kao i organizovane posjete djece iz osnovnih i srednjih škola iz svih krajeva Crne Gore, zapravo su bili sjajan uvod u ovogodišnje Dane nauke i inovacija kao centralnog godišnjeg događaja Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Osim toga, bogati i kvalitetni edukativni materijali koju prate trku TOR sada su na raspolaganju i našim školama, budući da se na zvaničnom sajtu već nalazi verzija i na našem jeziku, označena crnogorskom zastavom. Uskoro će se uz crnogorski i još 11 drugih svjetskih jezika tu naći i verzija na srpskom jeziku, ćiriličnog pisma, zatim hrvatska, bosanska i verzija na albanskom jeziku, čime ćemo zapravo pokriti i cijeli region i školske sisteme naših susjednih zemalja. Zaista smo zahvalni i ponosni na ulogu koju je Pomorski fakultet Kotor imao u cijeloj ovoj interesantnoj i značajnoj priči“, izjavila je doc. dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i potpredsjednica Organizacionog odbora finala trke.
U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, lokalnim samoupravama i sponzorima, Pomorski fakultet Kotor organizovao je dolazak oko 1.200 učenika osnovnih i srednjih škola iz različitih djelova Crne Gore. Učenici su imali priliku da učestvuju u edukativnim i kreativnim radionicama, te da se upoznaju sa misijom trke The Ocean Race – očuvanjem mora i okeana.
U okviru saradnje sa kompanijom Una Montenegro, umjetnicama Ivanom i Jelenom Bjelicom i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, održana je i kreativna radionica izrade jedrilica od recikliranih materijala, čime je simbolično spojena umjetnost, ekologija i edukacija. Radovi djece izloženi su u pagodi Pomorskog fakulteta Kotor, a kasnije i u školi iz koje je došao najveći broj učesnika.
Finale trke zaokruženo je izložbom akademske slikarke Ivane Bjelice, čije zatvaranje je na simboličan način obilježilo kraj programa u okviru TORE finala.
Kroz posvećeni rad profesora, saradnika, istraživača i studenata, te podršku, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, lokalnih uprava i brojnih partnera, Crna Gora je uspješno predstavila svoj naučni, obrazovni i ekološki potencijal.
The Ocean Race Europe 2025. još jednom je dokazala da su more, znanje i održivost vrijednosti koje povezuju zajednicu, inspirišu mlade i stvaraju temelje za budućnost u kojoj su nauka i priroda na istoj strani.
Zaštićena vrsta, školjka prstac i dalje se nezakonito vadi i služi u restoranima duž crnogorske obale, uprkos višegodišnjoj zabrani
Sanja, žena u tridesetim godinama iz Podgorice (nije njeno pravo ime), večerala je sa prijateljima u jednom primorskom restoranu i iskoristila priliku da proba jelo koje sadrži prstace. Na kraju krajeva, osoblje restorana im je ponudilo ovaj specijalitet kuće, pa ga je Sanja teško mogla odbiti. Međutim, osoblje nije pomenulo da je glavni sastojak tog jela zakonom zaštićena vrsta školjke.
„Ponudili su nam da probamo neke specijalitete, i ja sam rekla u redu. Iskreno, nisam ni znala šta jedem“, rekla je Sanja za BIRN.
Nakon što je objavila fotografije na društvenim mrežama, njeni pratioci su joj skrenuli pažnju da je jela ugroženu vrstu, čije je sakupljanje zabranjeno u Crnoj Gori.
„Užasno se osjećam što sam ih konzumirala i na taj način naštetila prirodi“, kazala je, vidno posramljena.
Uprkos višegodišnjoj zabrani vađenja zaštićene školjke prstac, ovaj ilegalni delikates i dalje ostaje unosan „specijalitet kuće“ u crnogorskim restoranima. Objave na društvenim mrežama pokazuju da se gostima i dalje služi zabranjena školjka, dok zvanični državni podaci otkrivaju da restorani zatečeni u prekršaju plaćaju tek simbolične kazne. Istrajnost ovog specijaliteta na menijima jasno pokazuje da slaba primjena zakona i blage kazne nijesu uspjele da suzbiju unosno crno tržište.
Kao posljedica toga, osjetljivi morski ekosistemi se uništavaju zarad profita, a za sobom ostavljaju razorene priobalne stanišne zajednice kojima su potrebne decenije da se oporave.
Prstaci – Lithophaga
Prstac (Lithophaga lithophaga) je jestiva školjka koja živi unutar karbonatnih stijena. Ima izdužen i cilindričan oblik, koji podsjeća na ljudski prst – po čemu je i dobila ime.
Vađenje prstaca u Crnoj Gori zabranjeno je odlukom Zavoda za zaštitu prirode iz 2006. godine, kojom su pod zaštitu stavljene ugrožene biljne i životinjske vrste. Odluka, koja je i dalje na snazi, zabranjuje sakupljanje, ubijanje i uništavanje zaštićenih kopnenih i vodenih vrsta u ranim fazama razvoja, kao i oštećivanje ili uništavanje njihovih staništa i legla.
Pored toga, Zakon o zaštiti prirode predviđa formiranje liste strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, na osnovu procjene njihove ugroženosti i obaveza koje proističu iz međunarodnih sporazuma. Prstac se nalazi i na toj listi.
Prema podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo BIRN-u, prstaci se i dalje nezakonito vade u Crnoj Gori. U posljednjih pet godina izdato je svega deset prekršajnih naloga pravnim licima, dok su samo tri naloga izrečena fizičkim licima zbog vađenja i prevoza prstaca.
Podaci iz prekršajnih naloga pokazuju da je inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovih zakona neujednačen i često simboličan, uz izricanje minimalnih kazni. Zapisnici ukazuju na to da, uprkos zakonskoj zaštiti, vlasti ne sprovode sopstvene zabrane dosljedno, što omogućava da se ilegalna trgovina odvija gotovo neometano.
BIRN-ova analiza internet platformi otkriva objave na društvenim mrežama, Google i TripAdvisor recenzije, kao i nedavne fotografije na Instagramu, koje pokazuju da se prstaci i dalje otvoreno služe u restoranima duž crnogorske obale – čak i ove godine. Obim dostupnih dokaza na internetu višestruko prevazilazi broj evidentiranih prekršajnih slučajeva, što sugeriše da je sprovođenje zakona u najboljem slučaju povremeno.
Azra Vuković, izvršna direktorka podgoričke NVO Green Home, upozorava da zakonska zaštita sama po sebi ne sprječava vađenje prstaca u Crnoj Gori.
„Sama činjenica da se i dalje bilježe zaplijene prstaca u restoranima u Crnoj Gori ukazuje na to da se ova vrsta i dalje značajno eksploatiše. Sigurno u mnogo većem obimu nego što se zaplijeni,“ rekla je Vuković za BIRN.
Izvršna direktorka NVO Green Home, Azra Vuković. Foto: PR Centar
Vađenje prstaca za sobom ostavlja biološku pustoš
Crna Gora je potpisnica Bernske konvencije iz 1979. godine već duže od 15 godina, a prstac se nalazi na listi strogo zaštićenih životinjskih vrsta obuhvaćenih ovim međunarodnim sporazumom. Kao potpisnica, Crna Gora se obavezala da zabrani uklanjanje ili uništavanje vrsta poput prstaca, kao i njihovih prirodnih staništa.
Prstac je takođe zaštićen Evropskom direktivom o staništima, kao „životinjska i biljna vrsta od značaja za zajednicu koja zahtijeva strogu zaštitu“, te Barselonskom konvencijom, u okviru koje je uvršten na Listu ugroženih vrsta.
Ribar koji je želio da ostane anoniman, iz straha od odmazde kolega, rekao je za BIRN da se prstaci najčešće vade tokom noćnih sati.
„Tri ili četiri krivolovca dođu u ronilačkim odijelima i vade prstace. Ima i ekipa koja koristi boce sa kiseonikom. Njih nema mnogo. To su profesionalci – samo se prevrnu s čamca na dubini od 15 do 20 metara i ostanu pod vodom po dva sata. Ne možeš im ništa,“ rekao je on, iako BIRN nije mogao nezavisno da potvrdi njegovu izjavu.
Iz Instituta za biologiju mora Crne Gore upozoravaju da nezakonito vađenje prstaca ostavlja trajne posljedice po morski biodiverzitet. Nakon što se kameno dno razbije i unište povezani ekosistemi, područje često postaje beživotno. Takođe navode da vađenje prstaca uništava staništa svih organizama koji nastanjuju obalnu zonu.
„Kao rezultat toga, bogata raznolikost stjenovitih grebena pretvara se u biološku pustoš. Uz pretjerani izlov ribe, ova praksa može dovesti do povećanja gustine morskih ježeva i pritiska ispaše na staništa, što umanjuje otpornost zajednica morskog dna. Nakon degradacije staništa prstaca, potrebne su decenije da bi se oporavilo,“ naveli su iz Instituta.
Azra Vuković upozorava da se za samo jednu porciju prstaca u restoranu bespovratno uništi do dva kvadratna metra kamenite podloge, dok Marko Kise, ribar iz Boke Kotorske, smatra da bi kazne za služenje prstaca trebalo da budu strože, uključujući i zatvaranje restorana na određeni period.
„Niko ne lovi prstace iz zabave, već iz interesa da zaradi. Teško je uhvatiti osobu koja ih lovi i prodaje, ali je mnogo lakše otkriti restoran koji ih služi. Kada bi jedan restoran bio kažnjen na taj način, ostali ih više ne bi kupovali. Onaj koji vadi prstace neće to raditi ako nema kome da ih proda,“ rekao je Kise.
Minimalne kazne za zaštićene vrste na meniju
Zakon o morskom ribarstvu, usvojen u julu 2025. godine, zabranjuje izlov ili sakupljanje morskih vrsta pomoću pneumatskih čekića ili drugih udarnih naprava. Zakon propisuje da je za zaštićene vrste zabranjeno njihovo hvatanje, transport, prodaja, skladištenje, izlaganje i nuđenje na prodaju.
Kazne za izlov zabranjenih vrsta kreću se od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok su za fizička lica predviđene kazne od 900 do 2.000 eura. Dodatne kazne za odgovorno lice u pravnom subjektu iznose između 750 i 2.000 eura.
Istraživanje BIRN-a pokazalo je da recenzije najmanje šest restorana duž crnogorske obale i u Podgorici sadrže fotografije koje jasno prikazuju da se prstac služi posjetiocima. U nekim slučajevima fotografije prikazuju žive prstace u akvarijumima ili gajbama, dok druge prikazuju jela od prstaca poslužena samostalno ili sa drugim morskim plodovima.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, osam restorana je u posljednjih pet godina kažnjeno samo jednom zbog služenja prstaca.
Prstaci koji se vade prodaju se „ispod ruke“ u Boki Kotorskoj po cijeni od 30 do 50 eura po kilogramu, dok cijena jedne porcije u restoranu može doseći i 90 eura po kilogramu.
Vuković objašnjava da prstaci obično nijesu navedeni na menijima, ali se nude „na povjerenje“ stalnim gostima.
„Tokom prethodnih godina prijavljivali smo slučajeve kada su gosti postavljali fotografije na društvenim mrežama koje jasno pokazuju da su im posluženi prstaci. Sigurno postoji znatno više takvih slučajeva nego što smo mi prijavili i koji su potom sankcionisani,“ kazala je ona.
Prstaci
Prema podacima Ministarstva, od 2020. godine zaplijenjeno i uništeno je oko 55 kilograma prstaca, dok su izrečene kazne iznosile ukupno 21.000 eura.
„Direktorat za ribarstvo, u saradnji sa Inspekcijom za ribarstvo i Graničnom policijom, nastavlja sa kontrolama i aktivnostima usmjerenim na suzbijanje nezakonitog vađenja,“ navodi Ministarstvo.
Svi kažnjeni restorani nalaze se na primorju: Porto, Ribarsko selo, Maestral, Mala Barka, Adriatica, Jadran, Forte Rose i Konoba Ribar.
Nijedan od osam restorana kojima se BIRN obratio do objave teksta nije odgovorio na pitanja zašto su služili zaštićene prstace uprkos zabrani i da li ih i dalje nude gostima.
U većini prekršajnih naloga iznos kazne je precrtan, a gdje nije, uglavnom je naveden minimalan iznos – 500 eura za pravno lice i 500 eura za služenje školjki.
Prema zapisnicima, količine prstaca pronađene u restoranima kreću se oko pet kilograma, dok je prošle godine u restoranu Adriatica u Herceg Novom pronađeno 23,6 kilograma živih prstaca. Tom restoranu izrečena je minimalna kazna.
Prekršajni nalozi navode da su zaplijenjeni prstaci uništeni; jedan od njih precizira da su uništeni uz pomoć deterdženta.
Prstaci su rasprostranjeni širom Sredozemnog mora, uključujući Jadran, kao i sjeveroistočni Atlantik i Crveno more. Žive udubljeni unutar stijena i potrebno im je između 18 i 36 godina da dostignu dužinu od 5 cm. Njihov životni vijek je između 50 i 80 godina, a maksimalna dužina iznosi 8 – 12 centimetara.
Kolonije prstaca preferiraju obale sa jakim morskim strujama, bogatim hranljivim materijama, dok izbjegavaju područja izložena snažnim talasima. Izlov podrazumijeva lomljenje stijena u kojima žive, što uništava velike površine obale i teško se obnavlja.
Vuković je pozvala vlasti da intenziviraju inspekcije restorana u kojima postoji sumnja da se prstaci služe.
„Posebno u primorskim restoranima koji prije svega služe riblje specijalitete. Važno je naglasiti da nije zabranjeno samo vađenje prstaca, već i njihovo posjedovanje, prodaja, transport i izlaganje. To olakšava rad inspektora,“ rekla je.
„Treba pratiti prisustvo prstaca, od čega se jasno može zaključiti koliko je njihovog staništa do sada uništeno. Svjedočenja pokazuju da ih na stijenama gotovo više nema,“ dodala je.
