Na Maerskovom brodu planuo požar: Krivac električno vozilo?

0
Na Maerskovom brodu planuo požar: Krivac električno vozilo?
Brod – luna-maersk

Grčka Obalna straža javlja da je mali požar na Maerskovom kontejnerskom brodu ugašen, međutim brod ostaje privezan u luci Pirej čekajući inspekciju prije nastavka svoje plovidbe. Iako se čini da je požar zahvatio samo jedan kontejner, otvaraju se brojna pitanja nakon objava u grčkim medijima kojima se navodi da je kontejner prevozio korišteno električno vozilo.

Luna Maersk, kontejnerski je brod nosivosti 63.395 tona, pod zastavom Hong Konga, kapaciteta od 4.258 TEU. Brod je u ponedjeljak, 2. listopada krcao teret u Pireju, a zatim trebao poći prema Thessalonikiju u Grčkoj. Plovi na relaciji od Algecirasa u Španjolskoj, s jednim pristajanjem u Tanger Medu u Maroku. Brod s 26 članova posade doplovio je kasno u ponedjeljak s ukupno 1.517 kontejnera, prenosi portal The Maritime Executive.

Prema objavama Zajedničkog centra za koordinaciju traganja i spašavanja grčke obalne straže, brod je plovio Egejskim morem približno 12 nautičkih milja sjeverno od otoka Kea, kada je zapovjednik prijavio požar. Nisu tražili pomoć, ali su se morali vratiti u Pirej, a do njih su stigla dva patrolna čamca Obalne straže.

Posada je vatrogasnim crijevima polijevala zapaljeni kontejner i područje oko njega, a kasnije je objavljeno da je i vatrogasni brod poslan da Maerskov brod isprati do Pireja. Fotografije u grčkim medijima prikazuju nekoliko vatrogasnih crijeva kako polijevaju kontejnere na stražnjem dijelu broda iza palubne kućice.

Luna Maersk pristala je u Pireju i oštećeni kontejner je uklonjen i smješten u sigurno skladište gdje su ga vatrogasni timovi dodatno polijevali vodom. Inspektori su planirali otvoriti kontejner i posjetiti brod.

Grčki portal Naftemporiki javlja da je u manifestu tereta navedeno kako se u kontejneru prevozilo korišteno električno vozilo. Središnja lučka uprava Pireja provodi preliminarnu istragu i ne može potvrditi sadržaj kontejnera, ali brod će biti zadržan u Pireju sve dok se ne završi istraga i dobije dozvola za nastavak plovidbe.

Sve više migranata ulazi u Njemačku; policija reaguje na dojave mještana

0
Sve više migranata ulazi u Njemačku; policija reaguje na dojave mještana
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa

Njemačka granična policija mjesečno bilježi više od deset tisuća ilegalnih migranata koji ulaze u zemlju, što je dvostruko više nego prije dvije godine.

Jedan od razloga je i to što je Poljska postala ulazna točka za mnoge migrante koji stižu Balkanskom rutom, ali i one koji dolaze iz smjera Bjelorusije.

Sindikat policije traži strože granične kontrole

HRT-ova reporterka Kristina Pešić javila se u središnji Dnevnik HTV-a iz najistočnijeg njemačkog grada Görlitza, kazavši kako je Görlitz grad s 55 tisuća stanovnika i nalazi na tromeđi Njemačke, Poljske i Češke.

– Evo, ovdje s druge strane mosta nalazi se Poljska, s kojom Njemačka dijeli 440 kilometara. Granica je tu, ali ne može se reći da postoji ono što se obično naziva hotspot, dakle najfrekventnija točka na koju bi imigranti dolazili. Dolaze svuda, gdje procijene da je dobra prilika, rekla je Pešić.

Iz policije su poručili rekla da su jutros opet zatekli skupinu migranata.

– I s obzirom na to da ih je u posljednje dvije godine puno, građani su se ovoga grada s vremenom naučili na njih i zapravo im ne predstavljaju više problema, zato što se obično uzmu njihovi podaci i odvode ih se u prihvatne centre, dodala je HTV-ova reporterka.

Ekipa HTV-a proteklih dana obišla je područje koje se nalazi sjeverno od Görlitza. Uglavnom su to nepregledna prostranstva šuma i mjesta, koja su povezana s drugom stranom rijeke na istom mostu. I to su u osnovi mjesta koja najčešće postaju i njihove prijelazne točke.

Uz to, jedna od najizazovnijih okolnosti je i to što je jako malo policajaca raspoređeno na tom području i to je ono na što se sindikat policije neprestano žali i traže da se uvedu strože granične kontrole.

Krijumčari ih ostave na mostu, a oni nastavljaju pješice kroz šume
Pusta dvorišta i poneki slučajni prolaznici, prvo su što ugledate dolaskom u ovo njemačko pogranično selo, okruženo nepreglednim šumama.

Od poljske strane, dijeli ga samo ovaj most na kojem gotovo svakodnevno, tridesetak stalnih stanovnika iz prvog reda promatra krijumčarenje migrantima.

– Dolaze uglavnom u staroj odjeći i s torbama koje ostavljaju posvuda, to ne izgleda dobro, rekao je stanovnik njemačkog sela Podrosche Patrik Schoelar.

– Kako to da tako lako prelaze?

– Nema policije. Dođu povremeno u obilazak, ali većinu vremena ih nema. Neki dan nam je došlo stotinu migranata, dodao je.

Krijumčari ih uglavnom ostave na mostu pa dalje nastavljaju pješice kroz okolne šume. Policija najčešće reagira na dojave mještana.

Samo ove godine, uhićeno je oko šezdeset tisuća ilegalnih migranata.

– Kad čujemo koliko smo ih primili, to se, naravno, čini previše. Ali do sada nam nisu bili nikakva prijetnja, poručila je stanovnica Görlitza.

– To je čisti populizam. Problem s migracijama ima cijela Europa, rekao je stanovnik Görlitza.

Većina Nijemaca želi primiti manje izbjeglica
Dok se Vlada drži fleksibilnih kontrola granice, pokušavajući balansirati između solidarnosti, poštivanja Šengena i suradnje sa susjedima, radikalno desnoj Alternativi za Njemačku na pitanju migracija raste popularnost.

– Mi bismo znatno postrožili granične kontrole. To znači da bi policajci koji stoje izravno na granici mogli odlučiti koga smiju pustiti u zemlju. Svima onima koji su ovdje, dali bismo hranu i krov nad glavom, ali ne bi više dobivali novac koji onda šalju natrag u svoje zemlje, kazao je Sebastian Wippel, AfD.

Iako najnovija istraživanja pokazuju da većina Nijemaca želi primiti manje izbjeglica nego do sada, činjenica je da na tržištu nedostaje radne snage u svim sektorima.

– Postoji određeni animozitet prema migrantima, ali mi ga na svojoj koži nismo osjetili jer smo došli kao visokokvalificirana radna snaga koja im je potrebna, naglasio je inženjer elektrotehnike iz Indije Puneet Kochar.

– Ne možemo očekivati da će ovdje svi govoriti engleski. Očito ćemo morati naučiti njemački ako želimo ovdje živjeti, dodala je informatičarka iz Indije Deepti Kochar.

Miroslav Rapušić je stjecajem obiteljskih okolnosti znao njemački jezik kada je prije tri godine doselio sa ženom i djecom.

– Dolje bi, sad trenutno, sam radio. I mislim da ne bi bilo moguće da od jedne plaće živimo, rekao je radnik u Volkswagenu iz Slavonskog Broda Miroslav Rapušić.

Ako želiš da te prihvate, kaže, moraš se integrirati. Iako je, priznaje, onima koji danas pokušavaju doći u Njemačku, put daleko teži.

NTO ugostila novinare iz Britanije

0
NTO ugostila novinare iz Britanije
Foto NTO

U organizaciji NTO, u periodu od 1. oktobra do danas, borave novinari nekih od najčitanijih dnevnih novina i magazina Metro, The Sun, Daily Mirror, Bella magazine, The Sunday Post i Travel Trade Gazette, koji su imali priliku da se upoznaju sa ljepotama crnogorskog primorja i znamenitostima centralnog dijela zemlje.

Novinari ovih prestižnih dnevnih novina i magazina ističu da ih je Crna Gora impresionirala, da se radi o destinaciji koja ostavlja jak utisak na svakog putnika, te da će po povratku objaviti afirmativne članke uz atraktivne fotografije.

Craig Munro ispred dnevnih novina Metro koji ukupno u štampanom i online izdanju broji oko 1,84 miliona čitalaca na dnevnom nivou, kazao je da kada je dolazio u Crnu Goru očekivao dvije stvari: lijepu zemlju i zanimljive priče.

“Još dok smo bili u avionu, shvatio sam da će moja očekivanja biti ispunjena. Ova posjeta je prava avantura za dušu, a pogled sa Lovćena će mi sigurno ostati urezan u pamćenju. Osjećate se kao da ste na vrhu svijeta, gledajući predivnu crnogorsku obalu kako se proteže u daljinu i to je trenutak kada shvatite koliko je priroda ovdje nevjerovatna. Siguran sam da će uživati svako ko dođe u Crnu Goru”, rekao je Munro.

Tokom svog boravka, novinari su obišli neka od najimpresivnijih mjesta u Crnoj Gori, uključujući Cetinje, Budvu, Kotor i Bar, posjetili ostrva Gospa od Škrpjela i Mamulu, te uživali na Luštici i Svetom Stefanu. Kako ističu, posebno ih je oduševio pogled koji se pruža sa žičare Kotor – Lovćen.

Natasha Wynarczyk koja piše za tri popularna medija Daily Mirror koji ima oko 48 miliona čitalaca na mjesečnom nivou, kao i Daily Express i Daily Star koji takođe imaju milionske tiraže, kazala je da je impresionirana zemljom i predjelima koji oduzimaju dah.

“Istinski uživam u ovoj divnoj kombinaciji mora i planina. Sva vina koja sam probala u Crnoj Gori su sjajna, a ne zaostaju ni brojni specijaliteti koje sam imala priliku da probam poput pršute, ribe ili morskih plodova. Definitivno ćemo od srca našim čitaocima preporučiti ovu destinaciju”, poručila je Wynarczyk.

Novinar nedjeljnika The Sunday Post, koji broji oko 300 hiljada čitalaca na mjesečnom nivou, Harris Mackay Clark, kazao je da su pejzaži u Crnoj Gori nestvarni.

“Zasigurno najjači utisak koji imam o Crnoj Gori je način na koji se tako brzo smjenjuju predjeli i kako se dramatično mijenja vidik oko vas. Sa divnog pjeskovitog primorja prelazimo na stjenovite plaže, a za samo pola sata smo među planinskim masivima. I mi u Škotskoj imamo divne pejzaže, ali ova raznovrsnost na ovako malom prostoru je nestvarna i pruža mnogo mogućnosti”, dodao je Clark.

Pored toga, NTO je podržala i studijsku posjetu novinarke dnevnih novina Telegraph u saradnji sa hotelom The Chedy Lustica Bay, kao i britanskih medija u organizaciji hotela Regent: The London Economic, Luxurious Magazine, The Scotsman i About Time London.

Imajući u vidu čitanost navedenih medija, očekuje se da će ove posjete doprinijeti unapređenju imidža i daljem pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije na strateški važnom emitivnom tržištu Velike Britanije.

Studijsku posjetu u organizaciji NTO su podržale lokalne turističke organizacije Cetinja, Budve, Bara i Kotora, hoteli Mamula Island, Heritage Grand Perast by Rixos, Stara Čaršija, The Chedi Luštica Bay i Kotor Cable Car.

Sopštenje – Ljekarska komora Crne Gore uz zaposlene u bolnici Meljine i građane Herceg Novog, Igala…

0
Sopštenje – Ljekarska komora Crne Gore uz zaposlene u bolnici Meljine i građane Herceg Novog, Igala…
Bolnica Meljine

Povodom aktuelne situacije u bolnici Meljine saopštenjem za javnost se oglasila i Ljekarska komora Crne Gore.

-Bolnica Meljine je jedina hospitalna ustanova na teritoriji Opštine Herceg Novi. Napominjemo da Opština Herceg Novi ima više stanovnika nego Kotor i Tivat zajedno.

Privatizacijom bolnice Meljine tj. prepuštanjem bolnice privatniku za njegov interes napravljena je velika nepravda građanima Herceg Novog, Igala i svih pripadajućih teritorija, ali i čitavom crnogorskom zdravstvu. Kao ostale privatizacije u Crnoj Gori, i ova privatizacija je doživjela krah, jer je bila usmjerena isključivo za ličnu korist. Promjenom vlasti, očekivali smo da će se ova nepravda prema građanima Herceg Novog i javnom zdravstvu ispraviti i bolnica Meljine vratiti u javni zdravstveni sistem, tj. onima kojima isključivo pripada, a to su građani Herceg Novog i okolnih opština. Nijednoj vladi nije dat mandat da otuđi ovako važnu instituciju koju su gradili naši đedovi i očevi. Obzirom da je bolnica Meljine predata na upravljanje Ministarstvu zdravlja, stiče se utisak da Ministarstvo zdravlja vrlo svjesno ide na gašenje ove bolnice. Nerealno je očekivati da bolnica Kotor može pokrivati zdravstvene potrebe još više nego duplo većeg broja građana Herceg Novog i okoline, jer bolnica Kotor, o čemu svjedoči veliki broj žalbi pacijenata, nema kapacitet da pruži zdravstvenu zaštitu ni Kotoru, Tivtu, Budvi i okolini, za šta je trenutno opredijeljena.

Ukoliko se dozvoli da bolnica Meljine naočigled svih nas, na čelu sa Vladom Crne Gore, „propadne”, to jest bude isključena iz javnog zdravstva, svi ćemo biti vrlo odgovorni za navedeno, a prevashodno Vlada Crne Gore i to za svaki izgubljeni život sa teritorije Herceg Novog i okoline, što bi bilo neminovno u slučajevima potrebe za hitnom medicinskom pomoći, a što važi i za druge aspekte zdravstvene zaštite.

Napominjemo da svakodnevno na čitavoj teritoriji Crne Gore, a dominatno primorju, niču bez ikakvog plana nove privatne bolnice, o čemu Ministarstvo zdravlja, tj. Vlada Crne Gore nema statistiku niti uvid. Kao Ljekarska komora postavljamo pitanje zašto i kome je u interesu uništavanje javnog zdravstva, a u korist privatnog? Napominjemo da građani Crne Gore nisu platežno sposobni da plaćaju privatno zdravstvo. Postavlja se vrlo značajno pitanje i da li je država nemoćnija od privatnika?

Ljekarska komora Crne Gore ima potpuno razumijevanje za zaposlene u bolnici Meljine i građane Herceg Novog, Igala, Meljina i drugih pripadajućih teritorija, te će bezrezervno stati u zaštitu njihovih interesa, kaže se u saopštenju.

Novi protest u Radanovićima zbog problema u vezi bulevara, trase gasovoda…

0
Radanovići – protest – foto Radio Kotor arhiv

Protest koji organizuju NVO “Bulevar Grbalj“, NVO „Jaz-Mrčevo polje“ i NVO „Jaz Plaža“ biće održan u nedjelju, 8. oktobra u 12 sati kod Osnovne škole u Radanovićima.

Mještani će, kako je najavljeno, protestvovati zbog problema oko bulevara Jaz-Tivat, trase gasovoda i knjiženja privatne svojine u Mrčevom polju.

Vožnja žičarom za crnogorske građane od 6. oktobra u pola cijene, za djecu do 14 godina besplatno

0
Vožnja žičarom za crnogorske građane od 6. oktobra u pola cijene, za djecu do 14 godina besplatno
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

Bob Alpine Coaster ORO će biti pušten u rad 6. oktobra, uzbudljiva vožnja niz lovćenske litice…



Vožnja žičarom za crnogorske građane od 6. oktobra biće dostupna u pola cijene.

Kako je rečeno u preduzeću “Kotor cable car”, vožnju u jednom smjeru odrasli će plaćati sedam eura, odnosno 12 eura za vožnju u oba smjera.

Vožnja žičarom od petka se neće naplaćivati djeci mlađoj od 14 godina.

Iz te kompanije je saopšteno i da će Alpine Coaster ORO biti pušten u rad 6. oktobra. Alpine Coaster je lociran na Gornjoj stanici Kuk. Savršeno uklopljen u divlju prirodu i uzbudljiv, sa Alpine Coaster ORO krećete na uzbudljivu vožnju trasom koja se dijelom spušta niz lovćenske litice sa pogledom na veličanstveni Bokokotorski zaliv. Maksimalna brzina boba je 40km/h i posjeduje i sve neophodne sertifikate sigurnosti.

Pogled iz gondole – žičara Kotor Lovćen

Takođe, svi koji u periodu do 31. oktobra plate vožnju žičarom “Kotor – Lovćen” CKB Visa karticama dobijaju dodatni popust od pet eura na svaku kupljenu kartu, odnosno cijena jednosmjerne karte tako će od petka biti dva eura, dok je dvosmjerna sedam eura.

Đerić: Životinje trebaju i moraju da budu ravnopravni stanovnici zajedničke planete – Svjetski dan zaštite životinja 4. oktobar

0

Kao proteklih godina i ove obilježavamo i  čestitamo svim građanima Kotora i Crne Gore jedan od najznačajnijih datuma za opstanak čovjeka i naših vjekovnih pratilaca životinja, poručio je povodom Svjetskog dana zaštite životinja, koji se obilježava 4. oktobra, istaknuti kotorski ekološki aktivista i ljubitelj prirode i životinja Nevres Đerić kinolog dipl.ing.

“Životinje trebaju i moraju da budu ravnopravni stanovnici zajedničke planete jer imaju pravo na život i svoje prirodno stanište” – kaže Đerić, kojeg smo danas snimili na uzgajalištu Školjke Boke kako hrani patke i labuda.

“Mi moramo da očuvamo biološku raznovrsnost i staništa  jer našim pohlepom planovima i rukama sječemo šume betoniramo obale more rjeke  i radimo sve protiv održivosti nas i naše budućnosti… Poštujuci prirodu i živote drugih mi poštujemo naše živote i samim tim stvaramo sigurnu i bolju budućnost za sve nas….” – poručuje Đerić.

Đerić sa ćerkom posjetio i donirao hranu Azilu za pse

Đerić, koji je svojevremeno pokrenuo brojne inicijative, između ostalog izradu azila za pse i mačke, kao i groblja za dostojno sahranjivanje ljubimaca, danas je u drušvu ćerke posjetio Azil za pse za Kotor i Tivat i donirao hranu za životinje.

Svjetski dan zaštite životinja – 4. oktobar, prilika je da se podsjetimo na te aktivnosti i pozovemo sve na poštovanje propisa u ovoj oblasti, kao i odgovoran odnos prema životinjama.

Đerić: Životinje trebaju i moraju da budu ravnopravni stanovnici zajedničke planete – Svjetski dan zaštite životinja 4. oktobar
Svjetski dan zaštite životinja – foto Boka News

Ovaj dan obilježava se sa ciljem poboljšanja odnosa prema životinjama, i promocija vezanih za djelovanje pojedinaca civilnog sektora i nadležnih institucija radi unaprijeđenja zdravlja i zaštite dobrobiti životinja, kako napuštenih, tako i ostalih životinja.

Kroz Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijeljeno 1.300.000 eura

0
Kroz Eko fond za lokalne ekološke projekte opredijeljeno 1.300.000 eura
Kotor – reciklaža otpada – foto Boka News

Ministarka ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović saopštila je da je njen resor opredijelio 1.300.000 eura za lokalne ekološke projekte kroz Eko fond i uputila je poziv opštinama da apliciraju i iskoriste sredstva.

Eko Fond objavio je niz javnih konkursa u cilju podrške ekološkim projektima i inicijativama, posebno onim iz oblasti upravljanja otpadom.

– Kako opštinski nivo ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju naše životne sredine, a nerijetko i ideje o tome kako unaprijediti stanje životne sredine, pozivam sve lokalne samouprave da se aktivno uključe i apliciraju na ove konkurse, iskoriste finansijsku podršku za saniranje divljih deponija, uređenje zelenih površina, nabavke opreme i uređaja za upravljanje otpadom, kako bi ostvarili svoje ekološke ciljeve i doprinijeli boljitku lokalne zajednice. Na raspolaganju je 1.300.000 eura – kazala je Novaković Đurović.

Izuzetno je važno, ističe ona, da se sredstva investiraju na pravi način i da imamo održive rezultate.

– Namjera je da pitanje upravljanja otpadom ali i druga ekološka pitanja rješavamo u efikasnijoj saradnji državnog i lokalnog nivoa. U tom pravcu, opštinama je pored javnih konkursa na raspolaganju i mogucnost da zrele projekte kandiduju kod Eko-fonda i da sa direktnim ugovaranjem dodjemo do njihove realizacije. Ohrabrujemo opštine da iskoriste sredstva i očekujemo dobre rezultate konkursa – poručila je Novaković Đurović.

Hotel Regent uručio vaučere Crvenom krstu Tivat za djecu iz socijalno osjetljivih kategorija

0
Donatorski bazar hrane Regent tima

Predstavnici hotela Regent Porto Montenegro juče su uručili Crvenom krstu Tivat, 26 vaučera po 100 Eur vrijednosti, koji su dodijeljeni porodicama sa djecom osnovnoškolskog uzrasta iz socijalno osjetljivih kategorija, a za kupovinu sportske opreme u radnjama Intersport-a.

Novac za ovu donaciju sakupljen je na “Donatorskom bazaru hrane Regent tima”  koji je nedavno održan u Ljetnjoj bašti hotela Regent, a na bazaru je tom prilikom posjetiocima ponuđena hrana koju su pripremali zaposleni u svojim domovima i hotelska kuhinja.

Na događaju je prikupljeno 2.150 Eur, dok je partner akcije, kompanija Intersport Crna Gora d.o.o, obezbijedila dodatnu donaciju vrijednosti 450 Eur. Za dobru atmosferu na ovom dođađaju pobrinuo se bend Milky Wave i Marko Đurišić koji je na ovaj način dao svoj doprinos akciji.

Septembar nije običan mjesec u hotelu Regent Porto Montenegro: to je mjesec posvećen vraćanju zajednici, filantropiji i volonterizmu u okviru inicijative „Giving for Good Month” IHG hotelske grupacije, kojoj ovaj hotel pripada.

Ono što ovogodišnju inicijativu čini posebno važnom je odlična saradnja hotela Regent sa Crvenim krstom Tivat i Centrom za socijalni rad Tivat, pa su ovi vaučeri, na bazi njihove preporuke uručeni socijalno ugroženoj djeci.

Hotel Regent uručio vaučere Crvenom krstu Tivat za djecu iz socijalno osjetljivih kategorija
CK Tivat i Regent

Nevena Božović, sekretarka Crvenog krsta Tivat ovim povodom je izjavila: „Izuzetno nam je drago da smo  i ovog puta partner od povjerenja za menadžment i zaposlene u hotelu Regent. Nakon humanitarnih paketa koje je Regent donirao, i koje smo ljetos podijelili našim korisnicima, ovog puta smo partneri na još jednoj kvalitetnoj inicijativi. Zadovoljstvo nam je da možemo da damo svoj doprinos.“

„Septembar kao „Mjesec dobrih djela“ je vrijeme kada organizujemo brojne akcije koje imaju za cilj da doprinesu boljem kvalitetu života u lokalnoj zajednici. Donatorski bazar hrane je protekao u sajnoj atmosferi, a posebno nas raduje da smo prikupili značajna sredstva kojima možemo pomoći djeci da spremnija započnu ovu školsku godinu“, istakla je Žana Zeković, direktorica za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.

U skladu sa ciljevima strategije društveno-odgovornog djelovanja, Regent Porto Montenegro ostaje posvećen podršci i unapređenju lokalne zajednice kroz različite inicijative kojima se zaposleni uvijek rado odazivaju.

Luković dobio presudu protiv Damjanovića, Skale Radio i portala Aktuelno

0
Luković dobio presudu protiv Damjanovića, Skale Radio i portala Aktuelno
Siniša Luković

Osnovni sud u Kotoru usvojio je tužbu novinara “Vijesti” Siniše Lukovića protiv predsjednika Crnogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandra Damjanovića i portala Aktuelno i Skala Radio (njihovih osnivača) zbog povrede prava ličnosti jer su plasirali, odnosno objavili, tekstove i komentare u kojima se novinar vrijeđa i proziva da je državni izdajnik, neprofesionalni plaćenik i slično, saopšteno je iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG).

U prvostepenoj presudi se, kako se navodi, „Aktuleno“ i „Skala radio“ obavezuju da nakon njene pravosnažnosti uklone sporne tekstove, kao i da objave presudu suda.

“Lukoviću, koga je ispred Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) zastupala avdokatica Maja Živković, je sud za pretrpljene duševne bolove dosudio 1.000 eura odštete – koju treba da plate solidarno Damjanović, „Skala“ i „Aktuelno“”, saopšteno je.

Kako se dodaje u saopštenju, presudu je izrekla sutkinja Narcisa Maja Bošković.

“Siniša Luković je kao novinar lista i portala Vijesti 16.decembra 2021. objavio tekst „Damjanoviću preko 53 000 eura iz tivatske kase“. U njemu je, pozivajući se na službena dokumenta, iznio podatke o tome koliko je novca predsjednik CKM dobio od lokalne vlasti, tokom mandata Demokratske partije socijalista (DPS). https://www.vijesti.me/vijesti/, saopšteno je.

Prema njihovim riječima, u demantiju koji je potom Damjanović uputio medijima, a integralno su ga objavili „Aktuelno“ i „Skala radio“, on je, kako su kazali iz DPNCG, umjesto da reaguje na podatke, kako nalaže Zakon o medijima , vrijeđao autora teksta, tvrdeći da ga plaćaju za pisanje tekstova, da je na sporan način- zloupotrebljavajući profesiju – zapošljavao porodicu i slično.

“U presudi se navodi da je sadržina čitavog teksta, prevashodno citirane rečenice (uvrede – primjedba autora) povredili čast i ugled tužioca, nanoseći mu psihičku bol zbog teških i netačnih optužbi”, saopšteno je.

Navodi se da tekst kao takav ni na koji način ne može biti zaštićen pravom na slobodu izražavanja, već da se radi o prekoračenju granica prihvatljivog govora (član 10, stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama).

„Sadržinom teksta pređena je granica, imajući u vidu da se radi o neargumentovanim tvrdnjama ničin dokazanim a uvredljivim, sa očiglednom namjerom da se tužilac diskredituje kako lično, tako i profesionalno…,“ navodi se između ostalog u presudi.

Pored toga, kako je saopšteno, navela je sutkinja, targetiranjem novinara kao državnog izdajnika stvara se opasnost po njegov tjelesni integritet i život.

“Dodaje se da „Aktuelno“ i „Skala radio“ nisu postupali sa dužnom novinarskom pažnjom kada su prenijeli reagovanje Aleksandra Damjanovića integralno, a koje obiluje uvredama i klevetama”, saopšteno je.

Takođe u presudi piše da portali nisu vodili računa o komentarima ispod teksta i, kako se navodi,nijesu uvredljive brisali blagovremeno, na šta su bili obavezni i to, po zaključku suda, pokazuje da nijesu postupali u dobroj vjeri, već naprotiv.

“DPNCG će nastaviti da zastupa i pomaže novinare koji trpe štetu zbog svog posla, koji rade u javnom interesu”, saopšteno je.