Ministarstvo turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, donijelo je odluku o dodjeli sredstava za programsku liniju za nabavku opreme velike vrijednosti u turizmu za 40 preduzeća koja u ispunila uslove javnog poziva.
Cilj je podrška mikro, malih i srednjih preduzeća koja ulažu u primarne ugostiteljske objekte za pružanje usluge smještaja i pripremanja hrane, pića i napitaka, i to hotele i slične objekte – turističko naselje, motel, pansion, eco lodge i wild beauty resort.
Kako se navodi u obrazloženju odluke objavljene na sajtu Ministarstva, pristiglo je ukupno 78 zahtjeva, a Komisija je utvrdila da je 40 ispunilo uslove, dok 38 nije.
Ministarstvo će sa preduzećima kojima su odobrena sredstva zaključiti ugovor.
Budžetom Ministarstva za ovu godinu u tu svrhu opredijeljeno je 1,5 miliona EUR.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, čiji je pravni sljedbenik Ministarstvo turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, raspisalo je krajem avgusta javni poziv za učešće u postupku dodjele sredstava za programsku liniju za nabavku opreme velike vrijednosti u turizmu.
Ministarstvo je tada pozvalo domaća mikro, mala i srednja preduzeća da se prijave za učešće u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija u turizmu i ugostiteljstvu, odnosno za navedenu programsku liniju.
Jaka bura s olujnim udarima prema najavama meteorologa trebala bi oslabiti tokom nedjelje. Od srijede pak opet oblačnije, uz mogućnost povremene kiše. Pritom će u većini krajeva biti i dalje razmjerno toplo.
Vrijeme u subotu uglavnom malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim provijavanjem snijega.
Duvaće pojačan i jak, na udare i olujni sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Nedjelja, 17.12.2023.
Pretežno sunčano, na sjeveru još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično uz povećanu oblačnost. Vjetar mjestimično pojačan sjevernih smjerova, do sredine dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od -9 do 6, najviša dnevna od 1 do 14 stepeni.
PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 SATA: Vjetar dominantno NE, 16-36, mjestimično na udare 35-75 čvorova. More 3-5, na otvorenom ponegdje moguće i 6. Vidljivost 20 km. Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Najviša dnevna temperatura vazduha 10-12 stepeni.
Niz eksplozija odjeknuo je ukrajinskim glavnim gradom Kijevom rano u subotu dok su jedinice protuzračne obrane djelovale na ruske bespilotne letjelice, rekli su Reutersovi svjedoci.
Eksplozije su zabilježene na objema obalama rijeke Dnjepar koja prolazi kroz grad, a nije bilo neposrednih izvješća o žrtvama ili ozbiljnoj šteti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su protuzračne jedinice krenule u akciju dok su skupine dronova letjele u blizini grada. Rekao je da ruske snage gađaju područja u blizini njegova središta.
Protuzračna aktivnost bila je velika, rekao je, u okrugu Darnytskyi na istočnoj obali Dnjepra, a eksplozije su pogodile i povijesni Podil na suprotnoj obali.
Reutersovi svjedoci izvijestili su o glasnim eksplozijama malo iza ponoći, a nova serija eksplozija u sljedećih 45 minuta pogodila je područja u blizini središnjih četvrti Kijeva.
Svjedoci su rekli da su se sirene za zračnu uzbunu oglasile na istočnoj obali rijeke Dnjepar, ali na zapadnoj obali policija je putem zvučnika upozorila stanovnike na zračnu uzbunu.
Vlasti su ih obavijestile i o mogućim raketnim napadima u područjima regije Kijev koja okružuju glavni grad, gdje su također zabilježene eksplozije.
Upozorenje na zračni napad ostalo je na snazi u dijelu teritorija koji se proteže kroz središnja područja zemlje.
Konstrukcija sa stare autobuske stanice u Budvi pala je na parkirane automobile i pričinila veliku materijalnu štetu, prenosi RTV Budva.
Kako su portalu RTV Budva saopštili iz MZ “Stari grad” na lokaciji kost “Stare autobuske” u toku noći pod udarima jakog vjetra pala je tenda sa obližnjeg objekta, prilikom čega je pričinjena velika materijalna šteta na parkiranim vozilima.
Kako su kazali iz ove MZ niko od nadležnih službi ne izlazi na teren.
Foto RTV Budva
– Na staroj autobuskoj je pala tenda i slomila auta, Niko neće da dođe, policija nije nadležna, komunalno je isključen telefon, a vatrogasci kažu da nije nihova nadležnost – naveli su iz MZ “Stari grad” RTV Budva.
Situacija u južnom Crvenom moru dolazi do nasilnog kaosa koji je posljednji put viđen prije više od deset godina, tokom vrhunca piratske krize u Somaliji. Protekla 24 sata bila su opasna za brodove koji su plovili Crvenim morem, a zabilježeni su incidenti u kojima su napadnuti brodovi Maerska i Hapag Lloyda, a na bulker Navibulgara su se ukrcali pirati, piše Splash247.
Kontejnerski brod kompanije Hapag-Lloyd, Al Jasrah, pogođen je zračnom raketom ranije jutros dok je prolazio morskim prolazom Bab el Mandeb. Raketa je pogodila lijevu stranu broda od 14.500 TEU i jedan je kontejner pao u more, a prijavljen je i požar na palubi.
Iz Hapag-Lloyda potvrdili su napad za Splash247, dodajući da niko od članova posade nije ozlijeđen.
A.P. Moller-Maersk, jedna od najvećih svjetskih brodarskih kompanija, izvijestila je da je njezin kontejnerski brod Maersk Gibraltar također bio gađan raketom u blizini morskog prolaza Bab-el-Mandeb, piše gCaptain. SAD je utvrdio da se radilo o balističkoj raketi ispaljenoj s područja pod kontrolom Hutija u Jemenu.
Srećom, brod nije oštećen i nitko od posade nije ozlijeđen. Maersk Gibraltar, koji plovi pod zastavom Hong Konga, izgrađen je 2016. godine, a ima 119.000 DWT s kapacitetom od 10.100 TEU.
“Sigurnost naše posade i plovila naš je glavni prioritet i poduzimaju se sve moguće sigurnosne mjere kako bismo ih uklonili od opasnosti”, rekao je Maersk u priopćenju.
“Nedavni napadi na trgovačka plovila u morskom prolazu Bab el-Mandeb iznimno su zabrinjavajući. Trenutna situacija dovodi živote pomoraca u opasnost i neodrživa je za globalnu trgovinu”, rekao je Maersk i pozvao na političku akciju za ponovno uspostavljanje sigurnosti u regiji.
Pomorske trgovačke operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) priopćile su da su primile izvješće od zapovjednika broda koji je prijavio eksploziju otprilike 50 metara udaljenu od lučke četvrti.
Međutim, UKMTO navodi da su prethodno navedenom izvješću, dobili izvješće da su brod kontaktirali subjekti koji tvrde da su “jemenska mornarica” te su im naredili da promijene kurs prema Jemenu. Unatoč tome, brod je nastavio po planiranom kursu i nije bilo daljnje interakcije s napadačima, navodi The Maritime Executive.
Glasnogovornik Hutija rekao je danas da je napad pokrenut tek nakon što brod nije poslušao njihove naredbe. Tvrdili su da je brod pogođen i oštećen napadom drona, no Maersk je za Reuters zanijekao ikakvo oštećenje broda i ponovio da je posada na sigurnom.
Na drugom mjestu, u napadu koji podsjeća na napade somalijskih pirata, jučer su se na bulker Ruen od 41.600 DWT pod vlasništvom Navibulgara ukrcali neidentificirani napadači. Posada se zatvorila u brodsku citadelu i smatra se sigurnom, ali incident je u tijeku.
Poznato je da su somalijski pirati oteli nekoliko manjih brodova posljednjih tjedana s ciljem otmice većih brodova i vjerojatnog držanja posade za otkupninu, piše Splash247.
“Očekujte da će ukrcaji, bespilotne letjelice i napadi raketama nastaviti eskalirati u ovoj regiji u doglednoj budućnosti. Uz probleme s bespilotnim letjelicama i raketama, bilo je i brojnih izvješća o malim plovilima i helikopterima uočenim u patrolama unutar regije, što bi moglo dovesti do daljnjih prijetnji brodarstvu,” upozorila je Dryad Global, britanska konzultantska tvrtka za pomorsku sigurnost.
“Ovi su napadi postali prevladavajući posljednjih tjedana i mogli bi dovesti do promjene trgovinskih obrazaca, povećanih konvoja brodova i potencijalno viših troškova osiguranja”, sugerirali su ranije ovog tjedna analitičari pomorskog prometa u investicijskoj banci Jefferies.
U oktobru je kroz hrvatske zračne luke prošlo 966 tisuća putnika što je 5,6 posto više nego u listopadu prošle godine, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najviše putnika bilo je u zračnoj luci Zagreb, 348 hiljada, što je porast od 9,1 posto u odnosu na lanjski listopad. Slijedi zračna luka Split s 270 tisuća prevezenih putnika što je porast od 12,8 te zračna luka Dubrovnik s 242 tisuće prevezenih putnika ili 11,7 posto više u odnosu na oktobar 2022. godine.
U zračnoj luci Zadar istovremeno je bilo 77 hiljada putnika, što je pad od 28,8 posto.
Najveći porast prometa putnika od 249,8% u odnosu na oktobar 2022. ostvarila je zračna luka Osijek, ali na malom ukupnom broju putnika.
Najgušći međunarodni putnički promet u oktobruu ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke s 235 hiljada putnika što je za 10,2 posto više u odnosu na oktobar 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine i Francuske.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu iznosio je 718 tona što je pad od 12 posto u usporedbi s oktobrom 2022. godinom.
U Tivtu je sinoć zapaljeno čak šest kontejnera na različitim lokacijama u gradu, od Seljanova do Kalimanja, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.
Takozvana “kontejner mafija” je ponovo aktivna, ali ono što zabrinjava jeste što se uglavnom radi o mlađim licima koja vješto izmiču sankcijama.
Pripadnici SZS uspjeli su večeras da odgovore na ovu raširenu akciju, međutim, postavlja se pitanje šta bi bilo da je usljed orkanske bure došlo do požara na otvorenom koji bi se teško mogao kontrolisati.
Ovo je, nažalost, postala redovna pojava. Tokom ove godine, skoro svakodnevno, tivatski vatrogasci intervenišu i troše resurse zbog nedostatka nečije osnovne kulture i zabave.
Zapaljeni su kontejneri na Seljanovu kod školskog igrališta, Zelene pijace, Eko pumpe, Kalimanju i kod SMŠ “Mladost”.
Iz Službe zaštite i Komunalonog preduzeća su više puta apelovali na građane da ne pale kontejnere, jer osim izazivanja opasnosti i uništavanja imovine, dolazi do trajnog oštećenja kontejnera koji bivaju neupotrebljivi.
Opština Herceg Novi protiv je najavljenih izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojima je, između ostalog, predviđeno da se opštinama u primorskoj i centralnoj regiji smanji udio u ustupanju prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica.
Tako će primorske opštine umjesto 50 odsto koje dobijaju sada, ubuduće dobijati 40 odsto od poreza naplaćenog od zaposlenih koji imaju prebivalište na njihovoj teritoriji.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić podsjeća da lokalne samouprave na primorju tek dvije godine dobijaju 50% po osnovu ustupanja prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, te da su do kraja 2021. godine dobijale svega 12 %. Novo umanjenje prihoda po tom osnovu vidi kao problem jer su, kako je rekao, primorske lokalne samouprave motor razvoja cijele države.
-I sada imamo neravnomjernu raspodjelu kada se uzme u obzir državni budžet. Jer ako se najviše sredstava prihoduje iz primorskih opština u njih se treba ulagati deset puta više nego što je to bilo u prethodnom periodu. U kapitalnom budžetu države sa pozicije Uprave za saobraćaj nemate ni jednu investiciju za Opštinu Herceg Novi iako smo mi tražili da se izdvoje sredstva za sanaciju puta Meljine – Petijevići, za sanaciju magistrale, za sanaciju puta ka GP Kobila. Ništa od toga nemamo, a vidimo da se sjevernoj regiji opet izdvajaju ogromna sredstva a da se ponovo smanjuju prihodi primosrkim opštinama da bi se njima izašlo u susret i abolirao na neki način i određeni nerad. Ako se ne bude nešto preduzelo, prvenstveno po pitanju putne infrastrukture Crna Gora će gubiti kao turistička destinacija, ocijenio je predsjendik hercegnovske Opštine.
Katić podsjeća da je Budžet opštine za 2024. planiran na skoro 30 miliona eura i da će odluka ukoliko bude usvojena uticati na tu projekciju.
-Mi smo planirali 3, 5 miliona eura od poreza na dohodah fizičkih lica, ako umanjite tih 10 % to je 350 000 eura manje. To nije neki iznos ali nije pravedno da se stalno oduzima od lokalnih samouprava. Zašto se država nekada ne odrekne svojih prihoda, npr. prihoda po osnovu PDV, poreza na dobit, igara na sreću. Uvijek je najlakše oduzeti lokalnim samoupravama, zaključio je Katić.
Predlogom Vlade o izmjenama zakona o finansiranju lokalnih samouprava udio od prihoda na porez na dohodak fizičkih lica smanjuje se i sjevernim opštinama sa 100 na 89 odsto, ali će se njima raspodijeliti 10 odsto poreza naplaćenog u centralnoj i primorskoj regiji. Prema procjeni Ministarstva finansija, tako će dobiti 10 miliona više prihoda. Kako je navedeno, taj novac će se kao dotacije dijeliti sjevernim opštinama u skladu sa stepenom razvijenosti, o čemu će ministarstvo donijeti poseban podzakonski akt.
Trajanje popisa staovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori produženo je za 10 dana, odnosno do 28. decembra, odlučila je Vlada na telefonskoj sjednici.
Vlada je na današnjoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa.
Dokumentom je popis produžen za 10 dana odnosno do 28. decembra.
Vlada je donijela i Odluku o izmjenama Odluke o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini. Tom odlukama naknada članovima komisija je sa 100 eura uvećana na 200 eura.
Miljenko „Mike” Grgić, slavni američki vinar hrvatskog porijekla, umro je u dobi od 100 godina.
„Shvatio sam da se vina ne rade samo glavom i osjetilima. Morate ga raditi i sa srcem”, uvod je u Grgićev nekrolog, objavljen na službenoj stranici njegove vinarije Grgich Hills Estate, smještene u dolini Napa u Kaliforniji.
Grgich je rođen 1. aprila u selu Desne, na pola puta između Ploča i Metkovića, u obitelji s 11 djece koja je imala malu vinariju, vinograd i vinarsku tradiciju. Grgić je kasnije studirao vinarstvo na sveučilištu u Zagrebu, a u Sjedinjene Države se uputio 1954., nezadovoljan komunističkim vlastima u Jugoslaviji, putem Zapadne Njemačke i Kanade, stoji u nekrologu.
Tamo se polako probijao u vinarskom svijetu, pokrenuvši i svoju vinariju, a najslavnije postignuće bilježi 1976. kad je njegov chardonnay na natjecanju u Francuskoj pobijedio vina te države na ‘slijepom’ testiranju.
Taj je događaj šokirao enologe i katapultirao dolinu Napa u jednu od vodećih vinarskih regija na svijetu, a i inspiriralo zemlje poput Čilea i Argentine da se natječu s europskim vinima.
Grgić – foto Jagoda Bush
„Kralj chardonnaya” preminuo je sa 100 godina, što je dob koju je naveo kao svoj cilj, piše San Francisco Chronicle.
Pobjednička boca iz Pariza uvrštena je u Nacionalni muzej američke povijesti Smithsonian, kao i beretka po kojoj je bio slavan.
