Odbor mještana, Njeguša i Lovćena: Žičara na Lovćenu od projekta do megalomanske tvorevine

0
Odbor mještana, Njeguša i Lovćena: Žičara na Lovćenu od projekta do megalomanske tvorevine
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

Više puta smo se obraćali javnosti u Crnoj Gori, vezano za sam tokok izgradnje žičare na Lovćenu. Naravno u obavezi smo po ko zna koji put da istaknemo da mještani Lovćena i Njeguša nisu bili nikada protiv izgradnje žičare; ALI JESMO PROTIV DEGRADACIJE, I NEZAPAMĆENE DEVASTACIJE NP-LOVĆEN KOJA SE SPROVODI KONTINUIRANO, kaže se u saopštenju Odbora mještana, Njeguša i Lovćena.

Više puta smo tokom izgradnje žičare skretali pažnju stručnoj i naučnoj javnosti o nepočinstvima koja se dešavaju na ovim prostorima. Degradacija padina Štirovnika, Kuka, Zlatarica, Bižaljevca i Žanjevog Dola, đe su neprimjernim i nepotrebnim pristupnim putevima nanesene nesagledive štete za floru i faunu o čemu smo više puta pisali. Pored toga nabrojali smo sve ugrožene vrste koje obitavaju na ovim područjima iza svega stoji prikrivena i perfidna igra CEDIS-a, EPCG, JPNPCG, Agencije za zaštitu životne sredine i investitora koji na perfidan način želi da skriveno od očiju javnosti napravi neki novi megalomanski risort čije su plavnovi poznati.

U jučerašnjem tekstu od 29. avgusta tekuće godine objavljenom u medijima u Crnoj Gori sa naslovom: Žičara Kotor-Lovćen: Nema nikakvih podataka o upotrebnoj dozvoli i tehničkom pregledu između ostalog se navodi:

“Naime, kod nadležnih institucija ne postoje bilo kakve informacije o obavljenim procedurama koje je bilo neophodno sprovesti kako bi žičara uopšte počela sa radom. Među zvaničnim dokumentima na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nema podataka o obavljenom tehničkom pregledu. Pored toga, u evidenciji ne postoji upotrebna dozvola za žičaru Kotor – Lovćen, niti ima zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole. Među izdatim građevinskim dozvolama su dvije iz juna – a tiču se trafostanice sa koje se žičara napaja strujom, te povezivanjem novog kabla sa postojećim. ” Dakle da li to znači i sami rizik za svakog potencijalnog putnika žičarom pitam vas. Da li se razmišlja o tome? Šta će se desiti ako se zbog nečijih ličnih hirova i želje za brzom zaradom dođe do neželjenih posljedica!!! A dobro znamo kakvi su klimatski uslovi na Lovćenu od: vjetrova, snjegova, jakiih oluja, grmljavinskih procesa itd.

Odlazeći premijer Abazović, koji pripada partiji zelenih kao i neodgovorni investitor, CEDIS I EPCG, više puta su se oglušili o naše molbe za susret. Što je dovelo do toga da se nastavi sa neviđenom kampanjom uništenja Lovćena zarad ličnih i privatnog intresa. Pored toga boli nas što uparava JPNPCG čini sve što je u njihovoj moći ne da zaštiti Lovćen već da ignoriše naše stalne apele. Grandiozno otvaranje žičare uz pompu i povike pokazalo je i svoje tehničke nedostatke i manjkavosti. Zaista imamo priliku da ovih dana sretnemo turiste koji ,,lutaju” Lovćenom jer im je rečeno da je Lovćen, Njegošev mauzolej i Ivanova korita na ,,dohvatu njihove ruke. ” To nadohvat ruke znači da moraju preći više kilometara uspone ka bilo kojoj destinaciji da krenu. Da nije žalosno bilo bi smiješno. Vlasti i politike se mijenjaju ali ne i pravda u koju duboko vjerujemo i koja se itekako sprovodi nad mještanima Lovćena i Njeguša zbog naših čestih apela upućenih ka javnosti. Međutim za razliku od ove skupine mi poštujemo zakone države Crne Gore.

Dragan Čavor

Da li su se ikada investitori i njihovi saučesnici u degradaciji i uništenju Lovćena upitali i da li uopšte znaju definiciju održivog turizma. Šta zapravo znači održivi turizam u definiciji: Svjetska turistička organizacija održivi turizam definiše kao upravljanje resursima ostvarujući ekonomske, socijalne i estetske potrebe tako da se poštuju kulturološki integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i činiocii na kojima se temelji život, stvara dobrobit i blagostanje cjelokupnome društvu, uzimajući u obzir potrebe i turista i NJIHOVIH DOMAĆINA. Održivi turzam, podrazumijeva privrednu granu koja vrši minimalan uticaj na životnu sredinu i lokalnu kulturu, istovremeno pomažući sticanje zarade, nova radna mjesta i zaštitu lokalnih ekosistema. Naime, to je odgovoran turizam koji se prijateljski odnosi prema prirodnoj i kullturnoj baštini ali i lokalnoj zajednici.

Od održivog turizma žičare ostale su samo riječi umjesto toga imamo: pristupne puteve, ugroženu floru i faunu među kojima spadaju i rijetki i ugroženi endemi i subendemi, prekid migratornih puteva za visoku divljač, urušavanje graditeljskog nasljeđa Crne Gore: ublovi, međe, i viševjekovne planinarske i karavanske staze, izvori. To je održivi turizam u očima Abazovića, investitora, CEDIS-a, EPCG, JPNPCG, Agencije za zaštitu životne sredine. Naravno njihovi su gosti dobro došli ako će odmah da sjednu i da troše ako će da upoznaju bliže i bolje Lovćen onda će morati kao ovi turisti koje svakodnevno srijećemo da idu “naslijepo” pa ako ih sreća i upornost posluži možda i stignu do Mauzoleja.

Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

POZIV DRŽAVNOM I SPECIJALNOM DRŽAVNOM TUŽIOCU

Više puta smo pozivali to činimo i ovaj put pozivamo osnovnog, državnog i Specijalnog državnog tužioca da se upoznaju sa stanjem na terenu. Očigledno je i evidentno da nisu ispoštovanje sve zakonske norme i regulative. One koje su samo fiktivno dostupne pokazju brojne zloupotrebe, prekoračenja i više nego jasno kršenje zakona Crne Gore. Država koja je donijela zakone mora i sama da ih poštuje, vrlo je opasna selektivna pravda i selektivni zakoni koji se primjenjuju na Lovćenu. Moramo biti duboko svjesni da Tim stručnjaka iz oblasti kriminalističkog i ekološkog prava iz cijelog svijeta, tokom prošle godine, pravno definisao ”ekocid” kako bi stvorio temelj za napore da se kriminalizuje masovna šteta i uništavanje životne sredine. Taj i takav ”ekocid” upravo se dešava na Lovćenu i traje i nema namjeru da stane. Svakako, uključivanje međunarodnog prava u borbu za ekološku pravdu bi omogućilo da se ekocid tretira kao zločin koji mijenja život na izuzetno destruktivan način. Ovo bi u nekoj mjeri moglo da spriječi neodgovorne vlade poput Abazovićeve da sarađuju sa korporacijama koje predstavljaju veliki rizik za životnu sredinu. U periodu kada smo suočeni sa klimatskom krizom i masovnim gubljenjem biološke raznolikosti moramo razmatrati sve mehnizme koji su nam dostupni.

Još jednom pozivamo sve relevantne državne organe da se uključe i da ispitaju sve okolnosti degradacije, devastacije Lovćena ali i samu transparentnost izgradnje žičare. Ruka pravde je česta sintagma odlazećeg Abazovića. Vjerujem iskreno da će ruka pravde stići do svih onih koji su se ogriješili o Lovćenu a čini mi se da je spisak podugačak. Našu volju, želju i borbu neće slomiti lični hirovi pojedinaca. Pripremićemo pismo svim ambasadama i relevantnim međunarodnim faktorima, Svjetskoj fondaciji za prirodu da ih upoznamo sa svim onim što se dešava na padinama Lovćena i Štiurovnika u NP-Lovćen, nećemo odustati ni posustati. Ova demokratska borba je jedno od prvih načela pravde, zakona i zakonitosti države Crne Gore. Ili će pravda biti za sve jednaka u državi Crnoj Gori ili ćemo biti zemlja bezakonja kakvu pojedicni žele. Neshvatljivo je da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju, ne reaguje na sve naše navode i podnesene prijave ali i na nepočinstva u kojima uprava JPNPCG nelegalno, nezakonito i uporno naplaćuje put kroz NP-Lovćen, takođe vrlo je diskutabilna odluka i glavnog inspektora za puteve koji je upoznat sa svim nepočinstvima NP-Lovćen a uporno ćuti. Ovo neće proći samo od sebe niti se riješiti. Mi mještani Lovćena, Njeguša, kao i naši prijatelji i NVO sektor smo jedinstveni u tome da nećemo odustati od zakonite i legalne borbe koja će u narednim ne samo danima već i mjesecima biti intezivirana na rješenju ovog problema koji se uporno gura pod tepih i nastoji zataškati. NEKO ĆE SNOSITI ZAKONSKE POSLJEDICE OSTAJE NAM OTVORENO PITANJE KO I ZA ČIJI INTRES RADI!!! SVJEDOCI SMO DA JE SVE UČESTALI HAOS U NP-CRNE GORE O ČEMU PIŠU I SVJEDOČE BROJNI MEDIJI U CRNOJ GORI ALI I VAN NJE.

/Odbor mještana, Njeguša i Lovćena/

Međunarodni dječiji festival folklora “Kolo bez granica“ okupio više od 400 djece

0

U Tivtu je uspješno završen 3. Međunarodni dječiji festival folklora “Kolo bez granica“, najveća folklorna manifestacija namijenjena djeci na teritoriji naše države. Festival je realizovan u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka“, a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, proteklog vikenda.

Gala koncert na gradskoj rivi Pine krunisao je višednevnu priču posvećenu isključivo dječijoj zajednici.

„Ove godine festival Kolo bez granica je okupio mališane iz sedam država – Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Crne Gore. Više od 400 djece učestvovalo je u bogatom, raznovrsnom programu“ – navodi Saša Mamula, PR festivala.

Festival se u cjelosti odvijao na javnim prostorima, gradska riva Pine bila je epicentar kulturne razmjene i učenja, dok su programom obuhvaćene i druge znamenitosti grada – ljetnjikovac Buća Luković, Trg od kulture, Veliki gradski park, te Porto Montenegro.

„Igrali smo i pjevali, družili se, zasadili festivalsko drvo prijateljstva i naučili himnu festivala, uživali u Boki i Jadranskom moru. Ispunjeni smo pozitivnim emocijama. Iz Tivta nosimo nezaboravne uspomene“ – samo su neki od komentara djece-učesnika.

Kolo bez granica u Tivtu

Direktor Festivala, Vidak Božović ističe da iza kompletnog projekta stoji višemjesečna priprema i veliki tim sastavljen isključivo od članova KUD “Boka” koji su kompletan projekat iznijeli profesionalno i volonterski, uz veliki entuzijazam i ljubav, te dodaje: “Ostvarili smo našu misiju koja jeste uspostavljanje, razvoj i jačanje prijateljskih odnosa među državama, promovisanje kulturne saradnje dječje zajednice, podsticanje očuvanja i njegovanja tradicije i kulturnog nasljeđa, multietničnosti i multikulturalnosti kod djece“.

Festival predstavlja originalnu kulturno-turističku promociju grada Tivta i Crne Gore. Programske aktivnosti, pored javnih nastupa i zabavno-rekreativnog programa, obuhvatile su i mnoštvo edukativnih sadržaja za goste iz inostranstva: obilazak znamenitosti Tivta i Kotora, krstarenje Bokokotorskim zalivom, folklornu radionicu na kojoj su učili crnogorske narodne igre i pjesme, te sađenje festivalskog „stabla prijateljstva“. U sklopu festivala, na gradskoj rivi je realizovan i bioskop na otvorenom, kada je prikazan snimak folklorne predstave „Kad prošetam Crnom Gorom“ u izvođenju KUD „Boka“.

Kolo bez granica u Tivtu

“Prije svega zahvalio bih se svim učesnicima na predivnoj izvedbi i što su učinili da Tivat i ove godine bude grad sa najšarenijim i najslađim festivalom. Hvala i kompletnom organizacionom timu koji je sve ovo osmislio, planirao i realizovao, kao i volonterima – bez njih ovo ne bi bilo moguće, kao ni bez ogromne podrške Opštine Tivat, uže i šire zajednice i svih naših sponzora i prijatelja koji su učinili da se ovaj festival realizuje. Mi iz „Boke“ se trudimo da zasvjetlucamo i sijamo u nekom svom polju, kao ovih dana kroz Tivat. Svojim primjerom želimo i druge da podstaknemo da zasijaju u svom uglu, kako bi naše društvo učinili sjajnim” – zaključio je Božović.

III Međunarodni dječji festival folklora “Kolo bez granica” u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka” realizovan je pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, uz podršku Turističke organizacije Tivat, Centra za kulturu Tivat, Porta Montenegro i brojnih drugih sponzora.

2. Festival etnološkog filma – RISAN 2023.

0
2. Festival etnološkog filma – RISAN 2023.
Drugi festival etnološkog filma

Drugi Festival etnološkog filma – RISAN 2023. održaće se u Risnu od 1. do 3. septembra 2023. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.

Festival je osnovan sa idejom da publici pružimo mogućnost da se upozna sa raznovrsnošću kultura, tradicija, vjerovanja i načina života raznih naroda, kao i da podstaknemo etnološka istraživanja i ohrabrimo stvaralaštvo iz oblasti etnografskih dokumentarnih filmova.

Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano sedam filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema festivala je patrijarhalnost / patrijarhalizam, a svi zainteresovani će biti u prilici da pogledaju širok spektar etnografskih filmskih tema i autorskih pristupa u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u svojim zajednicama. U sedam različitih sredina kroz sedam filmova, ovaj oblik društvene zajednice u kom dominira muški rod usljed različitih ili slično ustaljenih društvenih praksi i običaja, približićemo fenomen patrijarhata široj publici.

Centralni program biće održan 1. i 2. septembra na platou palate Ivelić u Risnu sa početkom u 20 i 30 časova.

Prvog dana Festivala biće prikazana četiri filma i to: PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021) i film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018).

U petak, 2. septembra, na programu su: SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022).

Nedelja, 3. septembar, rezervisana je za prateći program. U prvom dijelu dana u 11 časova u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli biće održano predavanje ”Uticaj patrijarhata na brak – ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice. U 20 časova istog dana, na Rusovoj ponti na Carinama, biće održana promocija knjige ”Kad je ponta bila mala” autorke Ive Malešević iz Risna. Riječ je o autobiografskoj knjizi koja govori o autorkinom djetinjstvu i periodu odrastanja u risanskom naselju Carine, kao i kasnijim godinama, za koje je ponta bila samo polazište. O knjizi će govoriti Neven Staničić, Vuk Bojanić, Vladimir Perović i autorka.

U dijelu programa pod nazivom ”eho-festivala” 4. i 5. septembra biće upriličena gostovanja sa  projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ”Grabovac” Risan, plato ispred crkve Sv. Ilije u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju. Ovim segmentom želimo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time još jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja.

Projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.

Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.

Harmonija sfera dvije umjetnice – Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović

0
Harmonija sfera dvije umjetnice – Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović
Pozivnica

Akademske umjetnice Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović, koje žive i rade u Tivtu, predstaviće se duo-izložbom pod nazivom “Harmonija sfera”, koja će biti otvorena u petak, 1. septembra u 20 satina prvom spratu JU Muzej i galerija Tivat. Izložba govori o simbiozi dva nezavisna, a ipak kompatibilna izraza, s obzirom da obije slikarke, inspirisane svojim životnim putevima, nezavisno jedna od druge, stvaraju cikluse koje bez ikakvog opterećenja savršeno pretvaraju u jedinstveni konceptualan čin.

Ana Bulatović Lili, rodom iz Herceg Novog, započela je svoj umjetnički put na Cetinju, pa preko Beograda školovanje završava u Norveškoj.

Dragana Mladenović je akademske studije slikarstva završila u Beorgadu gdje je i rođena, da bi potom otišla u Indoneziju na specijalističke studije.

 Izložbu će otvoriti Marija Saičić, teoretičarka moderne i savremene umjetnosti.

Auto-kolone u više gradova, protive se formiranju nove vlade, blokirali trajektni prelaz na sat vremena

0
Auto-kolone u više gradova, protive se formiranju nove vlade, blokirali trajektni prelaz na sat vremena
Foto Radio Tivat

U Crnoj Gori  su se večeras u više gradova (Podgorica, Nikšić, Budva, Tivat) u 19 sati okupili građani na protestnim auto-litijama, organizovanih zbog plana mandatara Milojka Spajića da u vladu pozove manjinske partije, ali ne i kooaliciju Za budućnost Crne Gore  ZBCG.

Auto-kolona koja je blokirala saobraćaj na trajektnom prelazu u Lepetanima, odblokiraala je saobraćaj oko 20 sati.

Okupljeni su blokirali saobraćaj na skoro sat vremena, što je izazvalo velike gužve i kolone ka trajektu, ali i Kotoru donjim putem. Dva trajekta, Grbalj i 30. avgust više od pola sata su stajali bez mogućnosti da iskrcaju vozila, što je izazvalo burne i ljutite reakcije kod građana koji su u tranzitu.

Među prisutnima bio je i predsjednik Skupštine opštine Tivat, Miljan Marković koji je predsjednik OO Nove srpske demokratije iz Tivta.

Na prilazu trajektnom pristaništu prisutno je bilo nekoliko policajaca koji su snimali protestni skup.

Foto Radio Tivat

Nakon što su se okupljeni mirno razišli, trajekti su konačno uspjeli da iskrcaju vozila, a veliku pomoć u asistenciji zaposlenima JPMD pružili su službenici tivatske policije koji su regulisali saobraćaj.

Auto kolona Budva – foto Mediabiro

Među zahtjevima nezadovoljnih građana jeste i to da predsjednik države, Jakov Milatović, oduzme ulogu mandatara Milojku Spajiću, ukoliko ne ispoštuje glas naroda.

IV Kontrabas susreti u Kotoru od 29. do 31. avgusta

0
IV Kontrabas susreti u Kotoru od 29. do 31. avgusta
Kontrabas plakat

Susret kontrabasista otvoren je u utorak, 29. avgusta  predavanjima u Muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru, a nastavlja se danas, srijeda, 30. avgusta i biće „krunisan“ koncertom u četvrtak, 31. avgusta u 20 sati u dvorani Crkve sv. Duha.

Manifestacija Kontrabas susreti koja se četvrti put održava u Kotoru, u ovom izdanju okupila je izvođače iz Crne Gore i regiona, a predavači su istaknuti umjetnici: Roman Potkolo iz Švajcarske, Ljubinko Lazić iz Srbije i Veljko Belević iz Crne Gore.

Organizatori Susreta su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Muzička škola „Vida Matjan“ Kotor.

Naknade za nezaposlene u Njemačkoj od sledeće godine 563 eura

0
Naknade za nezaposlene u Njemačkoj od sledeće godine 563 eura
Njemačka aerodrom, Foto: Thomas Banneyer/dpa

Njemačka vlada će od sledeće godine naknade za nezaposlene samce sa sadašnja 502 povećati na 563 evra mjesečno, najavio je u utorak ministar rada Hubertus Hajl (Heil).

To je povećanje od oko 12 odsto za oko pet miliona ljudi, istakao je ministar. Ljudima je potrebna država kao oslonac, “posebno u vremenima krize i previranja”, rekao je Hajl.

Nezaposleni koji žive sa partnerima ubuduće će mesečno dobijati 506 eura, umesto 451 euro, kao sada.

Vlada je još u januaru pokrenula veliku reformu socijalne zaštite, koja zamenjuje program beneficija Harc IV (Hartz) za dugotrajno nezaposlene. Taj program je bio na snazi od 2005.

Novi sistem nazvan Birgergeld (Bürgergeld – novac građana) znači da socijalna davanja mogu brže da se usklađuju sa inflacijom nego ranije. Takođe, predviđa bolje stručno osposobljavanje nezaposlenih.

Naknade za ljude sa djecom će isto biti veće. Za mlade osobe od 15 do ispod 18 godina, dodatak će od sledeće godine biti 471 eura mjesečno, umesto sadašnjih 420 eura.

Za decu od sedam do 14 godina planirano je povećanje sa 348 na 390 eura, a za decu do šest godina sa 318 na 357 eura.

Tivat domaćin Petoboja nacija u boćanju

0
Petoboj nacija u boćanju

Tivat će od 31. avgusta do 3. septembra biti domaćin Petoboja nacija u boćanju, u kojem će se za trofej nadmetati reprezentacije Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, saopšteno je iz Boćarskog saveza.

Navodi se da će na tom takmičenju nastupiti osvajači najsjajnijih odličja na svjetskim i evropskim prvenstvima.

Crnogorska reprezentacija nastupiće u sastavu Gracija Stjepčević, Tomislav Ranković, Rade Zec, Miroslav Petković, Mateo Počanić, Ilija Belan, Stefan Anđušić i Igor Petković.

Predsjednik Boćarskog saveza, Miroslav Petković, zahvalio se Ministarstvu sporta i mladih i Opštini Tivat, kao i svim sponzorima, na podršci u organizaciji takmičenja.

On je naglasio da je Petoboj nacija prvo u nizu reprezentativnih takmičenja koje crnogorske boćare očekuju do kraja godine.

Prema njegovim riječima, pripreme su odrađene u Tivtu sa omladinskom reprezentacijom, koju očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Oranu od 18. do 25. septembra.

“Očekujemo dobre vijesti iz Alžira, nove uspjehe i medalje. Seniorska reprezentacija nastupiće u Bosni i Hercegovini na Evropskom prvenstvu od 3. do 8. oktobra. Optimisti smo i na tom takmičenju, očekujemo medalje”, rekao je Petković.

Predsjednik Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine

0
Predsjednik Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine
Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je predstavnike nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alena Bajrovića, sina Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čije tijelo nikada nije pronađeno.

„Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Milatović u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.

Takođe, predsjednik Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa Predsjednikom države što smatraju jako važnim. Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja.

Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor.

Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.

Sutra u Tivtu potpisivanje peticije za spas Instituta

0
Sutra u Tivtu potpisivanje peticije za spas Instituta
Tivat / foto Boka News

Potpisivanje peticije za spas Instituta “Simo Milošević”, u okviru kampanje koju je pokrenula Unija slobodnih sindikata (USSCG), biće organizovano u četvrtak 31.avgusta u Tivtu.

Štand za potpisivanje biće postavljen na Gradskom šetalištu Pine, u periodu od 19 do 21 sat.

Institut – peticija

Unija je pozvala svoje članstvo i građane da posjete njihov štand za potpisivanje peticije.

“Pozivamo vas da svojim potpisom podržite našu kampanju u cilju očuvanja ovog dragulja crnogorskog zdravstvenog turizma”, navodi se u saopštenju.

Potpisivanju peticije prisustvovaće predstavnici Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Opštine Herceg Novi i Sindikalne organizacije Instituta “Simo Milošević” Igalo.