Rekonstruisana i u potpunosti opremljena mikrobiološka laboratorija, u sklopu Doma zdravlja Kotor, sjutra će biti otvorena, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Iz tog Vladinog resora rekli su da će početak rada rekonstruisane laboratorije ozvaničiti ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktor Doma zdravlja Kotor Igor Kumburović.
Kako su naveli, laboratorija u kotorskom domu zdravlja rekonstrusana je u okviru projekta adaptacije i opremanja devet mikrobioloških laboratorija, koji Ministarstvo zdravlja realizuje uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva su kazali da je ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije devet mikrobioloških laboratorija preko dva miliona eura.
“Pored Doma zdravlja Kotor, nove, savremeno opremljene mikrobiološke laboratorije uskoro će dobiti i domovi zdravlja Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Cetinje, Ulcinj, Bar, Budva, kao i Specijalna bolnica Brezovik“, navodi se u saopštenju.
Saobraćajna policije je juče u Herceg Novom uhapsila V.Š. (43) jer je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentarciji od 3.49 g/kg.
“Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana. On je sproveden na izdržavanje izrečene kazne”, objavila je policija na X mreži.
🚔Saobraćajna policije je juče u Herceg Novom lišila slobode V.Š. (43) jer je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentarciji od 3.49 g/kg.
Njemu je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana.
On je sproveden na izdržavanje izrečene kazne. pic.twitter.com/P4FjXXdfsM
Centar za kulturu Tivat od danas, ponedjeljak 2. oktobar do 6. oktobra organizuje Dane makedonskog filma.
Svečano otvaranje planirano je od 𝟮𝟬:𝟯𝟬 sati u 𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗼𝗷 𝘀𝗮𝗹𝗶 𝗖𝗲𝗻𝘁𝗿𝗮 𝘇𝗮 𝗸𝘂𝗹𝘁𝘂𝗿𝘂 𝗧𝗶𝘃𝗮𝘁, nakon čega će biti prikazan igrani film “Druga šansa” u režiji Marije Džidževe, sa Mirjanom Karanović u jednoj od glavnih uloga.
Građane Crne Gore od danas očekuje snižena cijena više od 100 proizvoda. Vlada Crne Gore je najavila akciju “Stop inflaciji 100+” koja će trajati do kraja godine.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore je u saradnji sa predstavnicima trgovačkih lanaca, maloprodajnim i veleprodajnim trgovinama i distributerima dogovorilo nastavak akcije “Stop inflaciji” pod nazivom “Stop inflaciji 100+” koja ima za cilj zaštitu životnog standarda građana i smanjenje inflacije.
Trgovci su dužni da definišu listu od najmanje 100 proizvoda za koje će sniziti cijene tako što će utvrditi maksimalnu maloprodajnu i veleprodajnu maržu u visini od pet posto, dok za trgovce koji imaju ispod 100 zaposlenih, antiinflaciona korpa podrazumjeva listu od najmanje 50 proizvoda.
Proizvodi iz antiinflacione korpe će se obilježavati na identičan način kao i u prethodnoj akciji “Stop inflaciji”, koja je trajala od kraja marta do kraja juna ove godine.
Za trgovce koji prodaju specifičnu vrstu robe – poput tehnike, kozmetike i slično, antiinflaciona korpa će biti prilagođena toj vrsti proizvoda.
D-Marin u svoj portfelj pripojio nove tri marine na Mediteranu, u Italiji i na Malti, objava je iz investicijskog fonda CVC Capital Partners koji je početkom 2020. preuzeo D- Marin u vlasništvu turske Dogus grupe.
Dosadašnjih dvadeset marina u portfelju D-Marina bit će kroz ovu suradnju osnaženo s dodatnih 1800 vezova u tri nove marine. D-Marin tako stječe značajan udio u Marini di Valetta i Portu Mediceo u Livornu, kao i komercijalnu integraciju s nagrađivanom Marini di Varazze. Stjecanje udjela u Marini di Valletta i u Portu Mediceo u Livornu bit će i službeno upisano nakon primitka potrebnih regulatornih ovlaštenja i suglasnosti, prenosi 057info.
Mreža premium marina D-Marin i obiteljska grupacija Azimut Benetti razvijaju integriranu mrežu marina kako bi potaknuli rast i razvoj nautičkog turizma na Mediteranu kroz akviziciju tri nove marine od strane D-Marina.
Vizija grupacije D-Marin i obitelji Vitelli je inovirati i olakšati krstarenje Mediteranom, kroz mrežu partnerskih marina čime još jednom postavljaju nove standarde u nautičkoj industriji. Azimut Benetti, vođen strateškom vizijom obitelji Vitelli, već 30 godina prepoznaje važnost marina kao ključnog dijela infrastrukture za razvoj cjelokupne nautičke industrije.
Paolo Vitelli, osnivač Azimut Benetti grupacije, objasnio je razloge suradnje: “Temeljne vrijednosti Azimut Benetti i D-Marin grupacije savršeno se podudaraju u ideji i cilju kako bi krajnjim korisnicima omogućili besprijekorno nautičko iskustvo. D-Marin teži izgradnji i održavanju vrhunskog korisničkog iskustva, profesionalne ponude korisnicima, komercijalne izvrsnosti i digitalne inovativnosti kojom žele dodatno poboljšati postojeće luksuzne marine svjetske klase Azimut Benettia i naše obitelji. Ova ogromna usluga bogate mreže marina moći će ugostiti vlasnike jahti Azimut Benetti grupe na privilegiran način”.
“Oduševljeni smo suradnjom s obitelji Vitelli na novim, prestižnim marinama, podržavajući ih da napreduju još više uz naše iskustvo s marinama. Ovo je za nas uzbudljivo partnerstvo i jedva čekamo da započne realizacija. Želimo razvijati vrhunski nautički turizam na Mediteranu uz vrhunsku uslugu u marinama na svakom koraku nautičkog putovanja”, dodao je Oliver Dörschuck, CEO D-Marina.
Uz širok spektar usluga D-Marin marina, vlasnicima plovila omogućava se nesmetano krstarenje diljem Mediterana i uživanje u vrhunskoj usluzi na svakom koraku putovanja u Turskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Španjolskoj, Italiji i Malti. Suradnja D-Marina s grupacijom Azimut Benetti nastavak je D-Marin akvizicija u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj koje su započele u kolovozu 2022, navodi se u prioćenju za javnost.
Turska više ništa ne očekuje od Evropske unije pred čijim vratima čeka već 40 godina, rekao je u nedjelju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
– Ispunili smo sva obećanja koja smo dali Europskoj uniji, ali oni nisu gotovo niti jedno”, rekao je Erdogan na inauguralnoj sjednici turskog parlamenta, dodajući da “neće tolerirati nove zahtjeve ili uvjete u pristupnom procesu, rekao je.
– Ako se ne povuku u pogledu nekih nepravdi kao što je uvođenje viza, koje koriste kao latentne sankcije, ako ne isprave svoje pogreške…. s naše će strane posve izgubiti pravo izražavanja političkih, socijalnih, gospodarskih i vojnih očekivanja, upozorio je.
– Ako Europska unija namjerava prekinuti pristupni proces koji postoji samo na papiru, to će biti njihova odluka, dodao je.
Turski predsjednik ljutit je među ostalim zbog nove presude Europskog suda za ljudska prava ovaj tjedan protiv Turske. Sud mu je predbacio što je osudio čovjeka zbog pripadnosti terorističkoj organizaciji samo na osnovi njegova korištenja aplikacije za slanje kriptiranih poruka ByLock.
‘Odluka suda za ljudska prava, kap koja je prelila čašu’
ByLock Ankara smatra komunikacijskim alatom čelnika neuspjelog puča 2016., u kojem je poginulo 250 ljudi, nakon čega su uslijedila masovna uhićenja i čistke bez presedana u modernoj povijesti Turske.
Turska vlada puč je pripisala organizaciji Feto propovjednika Fethullaha Gulena, koji je nekoć bio Erdoganov saveznik.
– Odluka Europskog suda za ljudska prava posljednja je kap koja je prelila čašu, rekao je Erdogan.
– Pripadnici terorističke organizacije i njihovi pristaše koji su ohrabreni ovom odlukom ne trebaju se uzalud nadati. Ta odluka neće donijeti nikakvo olakšanje kriminalnim pripadnicima Feta, kazao je.
– Turska neće popustiti u borbi protiv te bande izdajnika. Neće dopustiti nikakav povratak u prošlost, naglasio je.
Projekat kompanije Bella Boka, koja nudi javni transport ekološkim brodovima kroz Bokokotorski zaliv, je teško održiv bez pomoći i sluha države, koja im nije izlazila u susret, saopštio je direktor tog preduzeća, Savo Kaluđerović.
“Imamo probleme u poslovanju zato što je to ekološki transport, koji je zasnovan uglavnom za domaću klijentelu. Nijesmo razmišljali da idemo prema turistima, nego smo išli na varijantu da prevozimo domaće stanovništvo, da im je lakše poći do posla i porodično napraviti neku turističku turu, i sa vrlo niskim cijenama karti, ali nemamo sluha od države”, rekao je Kaluđerović.
Bella Boka posjeduje hibridni brod Graciana, dva električna broda i jedan motorni pomoćni brod.
“To je projekat koji je zasnovan 2018. godine. Trebalo je da broji 12 brodova koji bi bili transport u Bokokotorskom zalivu”, kazao je Kaluđerović novinarima domaćih medija tokom dvodnevnog programa koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
Ekološki brod, kako je objasnio, znači pogon na solarnu energiju.
“To su vrlo rijetki brodovi u svijetu, a kamoli kod nas. To je ful električni brod koji ima solarne panele, baterije i električni motor. Ne stvara buku i pogodan je za naše podneblje i zaliv, gdje je uglavnom mirno more i ima dosta sunčanih dana”, kazao je Kaluđerović.
Ti brodovi bi, kako smatra, jako dobro zaživjeli kod nas i bilo bi puno lakše samo da imaju neku pomoć i sluh od države.
Savo Kaluderovic-Bella-Boka-foto Mina
“Iako smo tu radi građana i projekat je kompletan radi grada Kotora, prirode i ljudi, mi imamo prvi problem sa marinom Kotor, koja nam isto naplaćuje kao i nekom Rusu milioneru, na primjer”, rekao je Kaluđerović.
On je dodao da nemaju saradnju sa institucijama i da niko neće da im izađe u susret, zbog čega im je teško da projekat bude održiv.
“Nama marina košta nekih 25 hiljada EUR godišnje. Pošto su naše karte između dva i tri EUR po osobi, trebalo bi da prevezemo 15 hiljada ljudi da bismo samo marinu isplatili. Tako da je vrlo teško i ako nema država sluha za ovo, ovaj projekat će teško da zaživi”, saopštio je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, ovakvi projekti su dobri jer ovi brodovi ne prave buku ni problem za obalu.
“Mislim da bi najbolje moglo iz državnog budžeta da se pomogne, a vjerujem da i grad može da izađe u susret za mnoge stvari”, dodao je Kaluđerović.
On je naveo da imaju drugu opciju i da se preorjentišu na turiste gdje su veće karte, ali da to nije bila ideja firme od samog starta.
“Vlasnik ove kompanije, Italijan, bi otplatio sve što je uložio do sad sa ovakvim radom možda za nekih 200 godina. Čovjek ima više sluha nego mnogi ovdje. Njemu se svidio Kotor i uložio je pare, ali se susreo sa ogromnim problemima. Sad je pitanje da li projekat da nastavi dalje i da se radi sa ovim što se ima, a to je vrlo teško”, zaključio je Kaluđerović.
Delegacija Opštine Herceg Novi sastaće se danas u Podgorici sa premijerom Dritanom Abazovićem povodom rješavanja problema Instituta “Simo Milošević”.
Delegaciju će činiti predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivan Otović, odbornik Zoran Lazarević, vršilac dužnosti direktora Instituta, Savo Marić i predsjednica Sindikalne organizacije, Marija Obradović.
Na sastanku će se razgovarati o kolektivnom ugovoru zaposlenih u Institutu, cijenama usluga prema Fondu zdravstva i kupovini akcija manjinskih akcionara.
Zaključak tematske konferencije Dijalogom za spas Instituta, koja je krajem septembra održana u prostorijama Unije slobodnih sindikata (USSCG) u Podgorici, bio je da se Abazoviću uputi dopis sa inicijativom da organizuje sastanak isključivo posvećen Institutu.
Objavljeno treće izdanje knjige “Odloženo za sjutra” Ranke Velimirović i poštanska marka sa likom istaknutog reditelja
Zbirka tekstova, pisama, sinopsisa, zapisa i nekoliko scenarija iz bogate zaostavštine reditelja akademika Zdravka Velimirovića, objavljeni u trećem izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore u Podgorici u knjizi „Odloženo za sjutra“, koju je osmislila njegova životna saputnica Ranka Velimirović, premijerno je predstavljena u Kotoru.
Kako objašnjava sin reditelja, Mladen Velimirović, Kotor je Zdravkov istinski zavičaj, jer je u njemu odrastao, školovao se i formirao ličnost, iako je rođen na Cetinju. Tokom svoje bogate domaće i svjetske karijere njegov otac je stalno mislio na svoj Kotor i zato mu je kroz više decenija, pored fotografskih izložb, posvetio šest dokumentarnih filmova: “Nokturno za Kotor”, “U spomen slavnoj mornaric”, “Kako sačuvati grad”, “Kotor – biserna školjka Jadrana”, “Dobro došli u Kotorski fjord” i “Njegoš u Boki”.
Predstavljeni knjiga i poštanska marka
Ranka Velimirović je prije deset godina objavila monografiju posvećenu svom suprugu. Prije nego što je iznenada preminula, dugo je radila na odabiru materijala, na slaganju, digitalizaciji i pripremi za štampu knjige “Odloženo za sjutra”.
-Knjiga daleko interesantnija nego kada se otvori i čita jedan po jedan tekst. Neki od scenarija koje je moj otac pisao do 1961. godine, u njegovoj velikoj karijeri, nisu stigli da se objave. Jedan nosi naziv „Odloženo za sjutra“, veoma interesantan scenario je i o Marinu Držiću, što bih ja imao želju da završim jednog dana, istakao je Mladen Velimirović.
Zdravko Velimirović
Da je istaknuti reditelj u svoje filmove utkao etiku stare Crne Gore kojom se napajao i koju je na neki način kroz svoj život i baštinio, naglasio je Goran Velimirović, rediteljev brat od strica, koji je u kamernoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” pročitao dio pisma koje Velimirović poslao Meši Selimoviću tokom rada na filmu „Derviš i smrt“.
Zdravko je uvijek apostrofirao Kotor kao bitnu sredinu za njegov kasniji rad i umjetnički opus, primjećuje novinar Dušan Davidović, sjećajući se višegodišnjeg poznanstva i druženja u Kotoru i Beogradu sa Zdravkom.
Porodični album, Velimirović kao dijete u Kotoru
Svijet filma na poštanskoj marki
Lik reditelja, akademika Zdravka Velimirovića našao je svoje mjesto i na marki Pošte Crne Gore, o čemu je govorila Aleksandra Perović.
-Zdravko Velimirović pridružio se znamenitim ličnostima crnogorskog kulturnog nasljeđa, koje svake godine odrađuje poštansko filatelističko izdanje “Umjetnost u Crnoj Gori kroz vjekove”. Tako je i svijet filma, uz ranije objavljeno izdanje posvećeno Živku Nikoliću- ušao na velika vrata u izdavaštvo Pošte Crne Gore. Za poštansku marku kažemo da je ambasador zemlje iz koje dolazi, nadamo se da će i ova marka nositi ime gospodina Velimirovića širom svijeta i dati priliku ljubiteljima i poznavaocima filma da pogledaju izdanje, ali i mladim generacijama, kao i stanovnicima, da se zainteresuju za njegovo stvaralaštvo i za Crnu Goru, kazala je Perović.
Predstavljeni knjiga i poštanska marka
Život ispunjen stvaranjem
-Akademik Zdravko Velimirović rođen je na Cetinju 1930. godine. Gimnaziju završava u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu 1957. godine. Bio je redovni profesor filmske režije i dekan na FDU u Beogradu od 1985. do 1986. i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine. Režirao je dokumentarne, televizijske i radio drame, kao i osam igranih filmova za šta je dobio više od dvadeset nagrada i priznanja. Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1958. godine za dokumentarni film „Zublja grahovačka“ i 1968. godine za film „Lelejska gora“. Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na mnogim internacionalnim filmskim festivalima. Samo o Kotoru uradio je šest dokumentarnih i kratkometražnih filmova promovišući svoj zavičaj u Jugoslaviji i u svijetu, potsjetila je Marija Starčević, rukovoditeljka kotorske Biblioteke.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u nedjelju su obilježili 32 godine od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. oktobra 1991. godine.
Položeni su vijenaci kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, potom je održan prigodan školski program u amfiteatru na brdu Srđu, gdje su u podne položeni vijenci uz molitvu.
U popodnevnim satima spred crkve sv. Vlaha nastupile su gradske glazbe Dubrovnika i Imotskog, a u luci Gruž spušteni su vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služena je u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće.
Prvog dana oktobra 1991. godine točno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvoj sedmici oktobra 1991. poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. oktobra srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja oktobra izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko-crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.
Najteži dani za Dubrovnik u novembru i decembru 1991.
Najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u novembru i decembru 1991. Od 8. do 14. novembra te 6. decembra, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tokom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hiljade prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
