Povodom Dana državnosti Crne Gore i jubilarnih 20 godina od osnivanja, Turistička organizacija opštine Budva organizuje veliki koncert jugoslovenske i svjetske filmske muzike 13. jula na trgu ispred Starog grada sa početkom u 21 sat.
Uvertiru za lijepu ljetnju noć u subotu, 13. jula pružiće Gradska muzika Budve nakon koje će revijski orkestar iz Novog Sada pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika i uz vrhunske soliste: Bojanu Stamenov, Marijanu Šovran, Dada Topića, Sinišu Radina i Matiju Canatu (Mattia Zanatta) povesti publiku u „Veliku filmsku avanturu“, svojevrsni muzičko-filmski vremeplov.
Najljepše jugoslovenske numere poput „Devojko mala“, „Odlazim, a volim te“, „Floyd“ i mnoge druge uz hitove svjetske filmske muzike, među kojima će se čuti i muzičke teme globalno poznatih filmskih franšiza Star Wars, James Bond i Mission Impossible uzburkaće
emocije domaćih i stranih posjetilaca, a nostalgične note ih podsjetiti na djetinjstvo i mladost.
Posebnu čar koncertu filmske muzike daće Sloboda Mićalović, regionalno omiljena pozorišna i filmska glumica koja će se ovog puta naći u ulozi voditeljke programa i publici pružiti dodatan ugođaj pričom o istoriji velikih filmskih hitova. Muzički urednik programa je Milan Stupar dok scenario potpisuje Filip Rajković.
Dobro došli na još jedno divno veče u Budvi!
Peti dan ljetnje škole “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka“ protiče u brojnim aktivnostima, planiranim kako bi se djeca što bolje upoznala sa prirodom i njenom zaštitom. Brojni mališani sa Cetinja i Kozarske Dubice i Prijedora uživaju u divnoj prirodi Lovćena, dok su drugog dana posjetili NP Biogradska gora gdje su bili u prilici čuti brojna zanimljiva iskustva u radu rendžera. Ideja samog programa jeste da se mladi upoznaju sa ljudima koji su zaposleni u parku, kazala je agenciji Media Biro predstavnica regionalne organizacije Parkovi dinarida Milica Kandić.
“Željeli smo da kroz djecu edukujemo i odrasle, šta znači zaštita prirode u praksi i na terenu. Djeca su se bliže upoznala sa zaštićenim područjima, a šef službe zaštite NP Lovćen je imao jedno zanimljivo druženje sa njima, gdje im je pojasnio sa kakvim izazovima se oni u radu susreću, što zapravo rade nadzornici u zaštićenim područjima”, kazala je ona i dodala da su polaznici ljetnjeg kampa uređivali mobilijar parka, anketirali posjetioce te da će u toku današnjeg dana obići Njeguše i Dolove i anketirati lokalnu zajednicu.
Polaznica ljetnjeg kampa, Zorana Jovović dolazi sa Cetinja, i veoma je zadovoljna prvenstveno druženjem i novim poznanstvima koje je stekla na Ivanovim koritima.
“Ovdje sam došla sa vrlo malo znanja o NP u Crnoj Gori, a ono se sada proširilo kroz brojne aktivnosti koje smo imali, ali i kroz razgovore sa društvom koje je došlo iz Bosne”, kazala je ona.
Predstavnik NP Kozara Danijel Pavličić je izrazio zadovoljstvo zbog sprovođenja edukativnog programa, koji je prema njegovom mišljenju, veoma koristan pogotovo za mlađu populaciju.
“Nadamo se da će ovo biti praksa i za naredne periode,te da će ovakvih škola biti još više gdje će djeca iz susjednih država moći da uživaju u jednom lijepom, edukativnom druženju. Veoma smo lijepo dočekani, sve pohvale za domaćine. NP Lovćen I Kozara se razlikuju prvenstveno po nadmorskoj visini, vegetaciji i moram istaći i pohvaliti ove vidikovce na Lovćenu koji gledaju na zaliv, to je nešto što svako mora da vidi”, poručio je on.
Mlada Prijedorčanka Tamara Malić je prvi put na Lovćenu, očarana je njegovom ljepotom i čistim planinskim vazduhom i srećna zbog novih poznanstava koje je stekla.
“Volim prirodu, ali nisam imala neko veće znanje o njenoj zaštiti prije ove škole. Sad bolje razumijem putokaze, šta sve posjeduje ili treba da ima jedan NP. Ovo je stvarno jedno divno iskustvo”, rekla je ona.
Govoreći o programu “Mladi rendžeri”, koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, predstavnica NP Crne Gore Maša Vučinić kazala je da su se trudili da program bude prilagođen srednjoškolskom uzrastu.
“Kroz konkurs smo htjeli da pridobijemo djecu koja već imaju afinitete prema zaštiti prirode, međutim, uspjeli smo da privučemo djece koja se po prvi put susreću sa ovom tematikom. Trudili smo da na zanimljiv način pristupimo omladini , kako bi se možda oni u budućnosti okrenuli ka ovom, zaista lijepom pozivu”, istakla je ona.
Podsjetimo, Ljetnju školu “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka“ organizuju Parkovi Dinarida u saradnji sa NP Lovćen, NP Kozara i Udrugom Dinarica.
Ljetnja škola Mladi rendžeri dio je projekta ,,Aktivni mladi za zaštitu životne sredine” u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija, a implementira UNDP.
U katedrali Sv. Tripuna u nedjelju, 14. jula/srpnja održat će se orguljski koncert suvremenih kompozitora iz Bosne i Hercegovine. Trojica akademski obrazovanih glazbenika – mo. Dario Vučić, Toni Toplan i Danijel Žontar premijerno će izvesti svoje vlastite kompozicije za orgulje.
Glazbenici su članovi Opere Narodnog pozorišta Sarajevo: maestro Dario Vučić je dirigent Opere, Toni Toplan član je hora Opere, Danijel Žontar je šef hora Opere. Program koji će izvesti u Kotoru, prvi put je izveden u Sarajevu (2023.) u okviru ciklusa KoncertiDA u organizaciji župe Presvetog Trojstva.
Sva tri kompozitora diplomirali na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za kompoziciju. Repertoar za orgulje bosanskohercegovačkih kompozitora nije veliki, te će ovaj koncert napraviti značajan doprinos orguljkoj literaturi regiona.
Toplotni talas koji je stigao sa sjeverozapada Afrike uslovio je visoke temperature vazduha u Crnoj Gori, koje se u mnogim mjestima kre’u od 37 do 40 stepeni, a ponegdje i prelaze 40 stepeni.
Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne poslijedice, a oni će vjerojatno biti sve veći. U Evropi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene pokazuju vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.
Danas sunčano i veoma toplo, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost, na sjeveru, u planinama, moguća je rijetka pojava poslijepodnevne nestabilnosti.
Vjetar slab do umjeren, najčešće južni i zapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 29 do 39 stepeni.
Petak, 12.07.2024.
Pretežno sunčano i vruće. Poslijepodne na sjeveru umjeren razvoj oblačnosti, a u planinama je lokalno moguća kratkotrajna kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 13 do 26, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.
Na Slovenskoj plaži 03 u Budvi i na Solilima 01 u Tivtu je loša voda za kupanje, saopšteno je iz Morskog dobra.
Kako su saopštili na ovim kupalištima je istaknuta crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja.
-Podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni su i Republičkom inspektoru za vode koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost-dodaje se u saopštenju.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo pokazali su da je na 80,6 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 13,2 odsto lokacija dobrog, na 4,4 odsto zadovoljavajućeg, dok je na 1,8 odsto lokacija voda bila lošeg kvaliteta.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih šest, na tri lokaciji ona je bila dobrog kvaliteta, dok je jednoj lokaciji kvalitet vode za kupanje bio loš.
Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na dvije lokacije dobrog, a na preostale dvije zadovoljavajućeg kvaliteta.
U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 16 ona bila odličnog, a na šest dobrog kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 16, dobrog na jednoj, dok je na jednoj lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 14 lokacija u opštini Bar, dok je na jednoj lokaciji u ovoj opštini voda bila dobrog kvaliteta.
U opštini Budva, kvalitet morske vode je na 29 lokacija bio odličan, dobar na dvije lokacije, zadovoljavajući takođe na dvije lokacije, dok je na jednoj lokaciji voda bila lošeg kvaliteta.
Na gat V Luke Bar jutros je pristao feribot “Mia” italijanske kompanije Adria ferries, čime je i zvanično otvorena, odnosno poslije duge pauze obnovljena feri-linija Ankona-Bar.
Zvanični itinerer feribota “Mia” je Ankona-Bar-Drač.
Izvršni direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović i predstavnik Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Nikola Marku istakli su značaj ove linije sa ekonomskog aspekta, ali i tradicije. Kako je istakao Marku “ovo je samo početak obnove starog prijateljstva i nečega što će donijeti samo dobro našim naraštajma”.
Na Gatu 5 jutros su bili predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević i predsjednik Skupštine opštine, Branislav Nenezić.
“Zaista lijepa slika iz akvatorijuma barske luke, pored sada već tradicionalnih kruzer brodova koji u kontinuitetu posjećuju barsku luku. Po prvi put ove godine su povezane obale Crne Gore i Italije i omogućen putnički saobraćaj nakon dvije godine pauze. Siguran sam da je ovo najava neke svjetlije budućnosti i ostvarenje sna mnogih Barana da se ponovo povežu Bar i Bari tradicionalnom morskom linijom, koja je bila za sve nas u Baru, a i u Crnoj Gori, prozor u svijet”, naglasio je Raičević.
Italijanskim feribotom u Bar je jutros došlo šest automobila, jedan kamper, jedna prikolica, dva minibusa, mali kamion, te 27 putnika, među kojima je bio i predsjednik AD Barska plovidba Ćazim Alković.
Brod “Mia”, na liniji Ankona – Bar – Drač, saobraćaće dva puta nedeljno do septembra, a što se tiče eventualnog otvaranja linije Bar – Bari izvršni direktor Boris Mihailović procjenjuje da je “obnavljanje linije na neki način oživljavanje pomorske trase, koja bi trebalo da pokaže da i dalje postoji interes za ovim morskim putem i ponovnim uspostavljanjem tradicionalne linije Bari – Bar.
Za svakoga ponešto, za ponekog sve – ovako su djeca, roditelji i pozorišni djelatnici ocijenili program 32. Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Večeras, srijeda 10.jula od 21 sat, nakon devet dana “dječijeg feštanja”, na Ljetnjoj pozornici će biti objavljene nagrade Dječijeg žirija i Žirija grada Kotora. Djeca će vratiti ključeve grada gradskim vlastima i time će zavjesa Festivala biti spuštena, ali prije toga će ansambl JU Bosansko narodno pozorište Zenica obradovati djecu izvedbom predstave “Ježurko Ježić”.
Od 2. do 10. jula izvedene su predstave “Mihajlo Pupin-Idvorski” Narodnog pozorišta “Toša Jovanović Zrenjanin, “Misli zeleno” Umjetničkog ateljea “Arlekin”, Kraljevsko pozorište Zetski dom/Centar za kulturu Prijestonice Cetinje, “Tobi” Teatra za djecu i mlade (Teatar za deca i mladinci) iz Skoplja, “Grad svjetlosti” Pozorišta za decu i mlade Kragujevac, “Ksenija i lovac” Pozorišta mladih Novi Sad, “Velika tvornica riječi” Kazališta Mala scena iz Zagreba, “Je li to samo san” Udruženja dramskih glumaca Mundo Mondo iz Sarajeva, “Rijeka” Studija Damuza iz Češke, “Pogledaj unutar sebe”NU Crnogorska ekspertska mreža za održivost I inovacije iz Podgorice, “Screenagers” produkciji Premier Strategeme iz Francuske i Omnibus iz Hrvatske,, “Tarzan-gospodar džungle”Gradskog pozorišta Podgorica. Od ukupno 12 predstava, njih sedam pretenduju na neku od nagrada.
Ovogodišnji saziv žirija grada čine Predrag Nikolić, Ivana Stanić, Ljubica Krivokapić i Jelena Vukasović. U dječjem žiriju ove godine su na preporuku kotorskih osnovnih škola Talia Hoffmann, Milena Lopušina, Milica Kovač, Nikolas Katharos, Matija Labović, Nastasija Ivanović, Kosta Ćetković, Anja Dragojević, Luka Vujković, Marija Radonjić i Ksenija Kovačević.
Iz predstave Tarzan GP Podgorica
Pored pozorišnog, izveden je i bogat prateći program sa edukativno-teorijskim sadržajima, dječjim scenskim stvaralaštvom, književnim i likovnim programom, a veoma posjećene bile su i kreativne radionice. Osim u Kulturnom centru i na Ljetnjoj pozornici, programi su se održavali na Trgu od oružja, na Pjaci od Kina i u Kreativnom habu (zgradi Starog zatvora).
Manje i veće, teže i lakše zadatke tokom Festivala obavljalo je oko 70 volontera, koji su krasili Grad prepoznatljivim majicama, ubrzanim koracima i smijehom.
„Korak po korak….grad“ poruka je i slogan 32. Kotorskog festivala pozorišta za djecu koji je ove godine organizovan je u saradnji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Javne ustanove Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističke organizacije Kotor. Pokrovitelj Festivala je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Države.
-Kako je i na otvaranju navedeno, sada smo najbliži osnivanju JU Pozorište za djecu i mlade Kotor, koja će u što skorijem roku prihvatiti zadatak pripreme 33. Kotorskog festivala pozorišta za djecu koji upravo uz djecu Kotoru donosi i potvrđuje status Grada, saopštili su iz KFPD- za BN.
Documenta je u srijedu ponovo upozorila kako kompleks Golog otoka u kojemu su zatvarani politički protivnici tadašnjeg režima već desetljećima propada te pozivaju Upravu i Ministarstvo kulture i medija da objave što se od 2016. poduzelo radi stalne zaštite kompleksa.
“Sramotno je da Goli otok i Sveti Grgur još nisu zaštićeni kao važan dio kulturne baštine ne samo Republike Hrvatske već i svijeta. Odluka o preventivnoj zaštiti od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci donesena je 2016. godine”, navodi Documenta u priopćenju.
Goli otok je od 1949. do 1956. godine bio logor za stvarne i navodne pristalice Staljina. Zatvorenici su dovođeni u logor bez pravičnog suđenja, često samo na osnovu sumnji, bez ikakvih stvarnih dokaza. Uvjeti u logoru su bili nehumani. Logoraši su se suočavali sa brutalnim psiho-fizičkim nasiljem, žeđi, gladi i bolestima. Procjenjuje se da je na Golom otoku umrlo gotovo 300 osoba, navodi Documenta.
Po povratku sa Golog otoka, bivši zatvorenici su praćeni i najčešće nisu mogli doći do zaposlenja ili napredovati u karijeri, a njihove obitelji su tim iskustvom ostajale trajno obilježene. Među procijenjenih 13.100 zatvorenika, preko 3000 je bilo iz Crne Gore, što je proporcijalno daleko najveći broj zatvorenika promatrano prema broju stanovnika.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Akcija za ljudska prava iz Podgorice jučer su na Golom otoku organizirale komemorativno okupljanje povodom 75. godišnjice dolaska prvih zatvorenika u ovaj logor.
Cilj okupljanja je izraziti poštovanje prema tisućama žrtava psihičke i fizičke torture na Golom otoku, Sv. Grguru i drugim logorima za preodgajanje političkih zatvorenika i upozoriti na značaj suočavanja sa činjenicama o tim logorima u koje su ljudi dovođeni bez pravičnog suđenja.
Cilj je i podsjetiti na značaj zaštite ljudskih prava na slobodu mišljenja, izražavanja, na pravično suđenje i zabranu torture, da se takve neljudske strahote u državnoj režiji više nikad ne bi ponovile.
Sudionici okupljanja su poručili da Goli otok treba biti pretvoren u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog tom mjestu.
Umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara (DLJI) Martina Filjak izjavila je da 75. Igre, koje će se tradicionalno održati od 10. jula do 25. avgusta, donose program čija je i u glazbenom i u dramskom dijelu nit vodilja bio Mediteran.
Filjak je na konferenciji za novinare na terasi Hotela Excelsior istaknula da je riječ o svima bliskom podneblju.
„Odlučila sam preuzeti odgovornost i čast upravo ove godine, na veliku i važnu obljetnicu. Hvala cijelom timu jer su Igre prekrasan, ali i složen mehanizam. U glazbenom dijelu nastojala sam ugraditi sva iskustva koja sam osobno doživjela na međunarodnim festivalima. Strani umjetnici su zaista ‘A lista’ s najvećih svjetskih pozornica”, izjavila je Filjak.
Ravnateljica Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre Ivana Medo Bogdanović istaknula je da je ovogodišnji proračun festivaladva milijuna eura, što je 15 posto više nego lani.
Publika pohrlila za ulaznicama
„Ministarstvo kulture i medija nam je dalo nešto veću financijsku podršku, ali planiramo i veći prihod. Ove godine osjećam potporu možda veću nego ikad dosad. Od zaposlenika do građana, koji su pohrlili za ulaznicama“, izjavila je Medo Bogdanović.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da građani Dubrovnika svaku festivalsku godinu prate s posebnim osjećajem za bolje.
„Proteklih sam godina Igre iščekivao u grču, strahu kako će narod reagirati. Vidjet ćemo hoće li me vrijeme demantirati, ali ove Igre dočekujem s ushićenjem. Program je, po meni, nikad bolji. Velik je interes za ulaznicama i mislim da će sve biti sjajno. Zadovoljan sam što su i ove godine u program uključene i gradske kulturne ustanove“, rekao je Franković.
Uz stihove „Himne slobodi” i podizanje zastave „Libertas” 75. Dubrovačke ljetne igre svečano će biti otvorene 10. julaa ispred crkve sv. Vlaha, u režiji i prema scenariju Paola Tišljarića.
U pratnji Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Valentina Egela nastupit će Dubravka Šeparović Mušović, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica Mostar, Zbor Blasius i Pučki zbor Konavle, a uz Festivalski dramski ansambl nastupit će i Folklorni ansambl Linđo, članovi baleta HNK u Zagrebu, Plesnog studija Step ‘n Jazz, KD Kolarin, Udruga Dubrovački primorski svatovi, KUD Stjepan Radić i KUD Marko Marojica.
Tijekom 47 festivalskih dana na različitim ambijentalnim lokacijama Dubrovnika bit će izvedeno više od 60 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je danas mlađe pionire i pionire Rukometnog kluba “Partizan 1949“, koji su nedavno ostvarili izuzetne sportske rezultate na državnom nivou. Mlađi pioniri (godište 2010/11) šampioni su države već drugu godinu za redom, dok su pioniri (godište 2008/09) osvojili treće mjesto i bronzanu medalju u Kodio pionirskoj ligi za sezonu 2023/24.
Predsjednik opštine je mladim rukometašima čestitao na ovom ali i drugim uspjesima koje mlađe selekcije RK „Partizan 1949“ ostvaruju u kontinuitetu. „Tivat je uvijek bio grad rukometa i najviše sportskih uspjeha duguje ovom sportu. Imate podršku grada, a naš je prioritet izgradnja balon sale kod Doma zdravlja kako bi se stvorili bolji uslovi za rad ovog ali i drugih kolektivnih sportova u Tivtu“, rekao je Komnenović tokom susreta. „Posebno mi je drago što se klub oslanja na sopstvene kapacitete, na talentovanu djecu iz Tivta, i moramo učiniti sve što možemo da oni profesionalno stasaju u svom gradu.“
„U radu sa mladim rukometašima u Tivtu sam proveo posljednjih šest godina i ovo su rezultati našeg napornog rada“, istakao je trener Vuk Kaluđerović. „Moj je san „Partizan“ koji igra u Evropi sa djecom iz Tivta. Želimo da stignemo do evropskih takmičenja i čvrsto vjrerujemo da će ove generacije to ostvariti.“
RK Partizan 1949 u Opstini Tivat
Rukometni klub „Partizan 1949“ osnovan je 1949. godine i jedan je od najstarijih tivatskih sportskih klubova. Ove godine obilježava 75. godišnjicu postojanja. Ima 80 registrovanih takmičara, dok je na evidenciji kluba više od 100 igrača, u kategorijama seniora, kadeta, pionira, mlađih pionira. Pored toga, klub ima i školu mini rukometa. U Prvoj seniorskoj ligi klub je na kraju sezone osvojio četvrto mjesto i stigao do 1/4 finala Kupa CG.
