Foto: Vlado Bjelajac, član KPA Rovinj-Rovigno / Morski.hr
Memorijalnim zaronom na Baron Gautsch, jedne od 50 najpoznatijih olupina svijeta, Klub za podvodne aktivnosti Rovinj-Rovigno obilježio je 109 godina od potonuća navedenog putničkog broda.
U sjećanje svih žrtava potonuća već su tradicionalno položili vijenac na provu broda koji se, i dalje uspravno kao da plovi, nalazi na dubini od 40 metara na 9 milja od Rovinja, prenosi Morski.
Iako je tačan broj poginulih nepoznanica, govori se o procjeni od 130 do 190 ljudi. Žrtve ove tragedije pretežito su bile žene i djeca, a smatraju se prvim civilnim žrtvama Prvog svjetskog rata.
Foto: Vlado Bjelajac, član KPA Rovinj-Rovigno / Morski.hr
Povodom memorijalnog zarona u suradnji s Ronilačkim savezom Istarske županije, rovinjski je ronilački klub ugostio pedesetak ronioca iz domaćih, istarskih ronilačkih klubova.
Nakon svečanog čina polaganja vijenca, ronioci su imali priliku istražiti Baron Gautsch, a roniti se može cijelom njegovom dužinom od 84 metara.
Vojna obavještajna agencija Ukrajine (GUR) objavila je da je ukrajinska bespilotna letjelica pogodila rusku vojnu bazu duboko unutar anektiranog Krima, dok su stanovnici izvijestili o žrtvama, eksplozijama i zatvaranju ceste.
Rusija je izvijestila o jednom od najvećih koordiniranih ukrajinskih vazdušnih napada do sada na teritoriji pod kontrolom Rusije, ali je rekla da su sistemi protiv vazdušne obrane oborili sve 42 bespilotne letjelice koje su napadale Krim prije nego što su uspjele pogoditi svoje ciljeve.
Ukrajinski obavještajni zvaničnici rekli su da je napad pogodio rusku 126. obalnu odbrambenu brigadu baziranu u Perevalnoju, gradu udaljenom više od 200 kilometara m od teritorije pod kontrolom Ukrajine, prenijela je Hina, pozivajući se na Rojters.
“Potvrđujemo da je došlo do pogotka”, rekao je glasnogovornik GUR-a Andrij Jusov, prema ukrajinskom mediju Liga.Net., prenosi Al Džazira.
Vrhunac je toplinskog vala. Cijela je obala u crvenom. Zbog velikih vrućina izdano je upozorenje na iznimno opasno vrijeme. Osvježenje stiže u ponedjeljak, kada se očekuje pad temperature.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, sa temperaturom do 39 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od 12 do 26, najviša dnevna od 28 do 39 stepeni.
Liječnici pozivaju na oprez, ističu da su najugroženiji stariji, djeca i bolesnici, pogotovo hronični. Nekritično ponašanje svih nas, ne prepoznajemo svoje granice, izlažemo se vrućini i suncu i onda naročito kod onih koji su bolesni, odnosno imaju neke bolesti, dolazi do pogoršanja toga stanja, poručuju oni.
Predstavnici Opštine Kotor u petak su ugostili Guvernera Rotari Distrikta Srbija i Crna Gora Aleksandra Radojičića, Asistenta Guvernera Nikolu Banovića i članove Rotari kluba Kotor.
Predstavljeni su ciljevi Rotari pokreta i Rotari Internacionale u godini “Create hope in the world”.
Razgovaralo se i o radu Rotari kluba Kotor i akcije koja predviđa uređenje prostora oko Gurdića i postavljanje česme u okviru projekta “Rotarijanci svom gradu”.
U ime domaćina Opštine Kotor goste su primili Marina Bjelja – Glavna administratorka Opštine Kotor, Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije i Jelena Franović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora
Radnici Instituta “Dr Simo Milošević” i građani, i ovog petka su blokirali granične prelaze prema Hrvatskoj, “Debeli brijeg” i “Kobila” te najavili protest ispred Vlade Crne Gore u Podgorici 9. septembra.
Današnjom blokadom upozoravaju, kako kažu, nadležne da ne odustaju od svojih zahtjeva, a to su potpisivanje Kolektivnog ugovora, trajno rješavanje pitanja duga prema “Jugobanci“ u stečaju, otkup akcija Instituta od strane države i prevashodno očuvanje jedinog rehabilitacionog centra u Crnoj Gori.
Blokada je trajala od 18 do 20 sati i u tom vremenskom intervalu stvorile su se velike kolone vozila sa jedne i druge strane granice.
Podsjećamo, radnicima do sada su uplaćene majska i junska zarada, ali još uvijek nije realizovana uplata pozajmice u iznosu od 600.000 eura koju je odobrio Odbor direktora Elektroprivrede.
Ambasador Ukrajine Oleh Herasymenko posjetio Opštinu Herceg Novi
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić sa saradnicima održao je danas radni sastanak sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Olehom Herasymenkom i drugim sekretarom Anatolijem Demeščekom. Bilo je riječi o jačoj saradnji lokalne samouprave sa Ukrajinskim centrom u Herceg Novom i daljoj podršci njihovim državljanima, kao i privrednom povezivanju sa predstavnicima ukrajinskih kompanija koje su na teritoriji Herceg Novog.
Herceg Novi je pružio podršku državljanima Ukrajine, kazao je predsjednik Katić i iskazao dobru volju da tako bude i u narednom periodu, posebno kada je riječ o saradnji sa Ukrajinskim centrom u našem gradu.
Ambasador Herasymenko iskazao je zadovoljstvo prijemom i podrškom uprave i građana državljanima Ukrajine koji su, zbog ratnih dešavanja, na privremenom boravku u Herceg Novom. Sa sekretarom Demeščukom, on je obišao i Ukrajinski centar, jedan od četiri u Crnoj Gori.
Predsjednik Katić je podsjetio da Herceg Novi duže od deceniju njeguje prijateljske veze sa Odesom, gradom u kojem je sahranjen Novljanin, vojvoda Luka Vukalović.
Ambasador Ukrajine Oleh Herasymenko posjetio Opštinu Herceg Novi
S obzirom na to da je trenutno u Crnoj Gori veći broj mladih, uspješnih biznismena, ambasador Herasymenko najavio je mogućnost organizacije sastanka sa njima u Herceg Novom. Naš grad je primamljiv ukrajinskim investitorima, a jedan od primjera je projekat hotelskog kompleksa Žager u Bijeloj biznismena Romana Denkoviča.
Tokom sastanka je bilo riječi o mogućnostima organizacije različitih sportskih, kulturnih i turističkih dešavanja, a posebno interesovanje ambasador Herasymenko iskazao je za aktuelno stanje u Institutu „Dr Simo Milošević“ gdje je bila planirana rehabilitacija ukrajinskih ranjenika, za koju su obavljeni inicijalni razgovori sa menadžmentom Instituta.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Skupštine opštine HN Ivan Otović i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.
Kotorska policija je prethodne večeri sprovela planske aktivnosti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju i zatekla sedam vozača koji su vozilom upravljali pod dejstvom alkohola, te je njih četvoro uhapsila.
“Vozaču C.C. iz Italije kod koga je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,02 g/kg je nadležni sudija izrekao novčanu kaznu u iznosu od 775 eura, dok je R.M. koja je odbila da se podvrgne alkotestiranju novčano kažnjena 600 eura”, navodi policija na Twitteru.
Kotorska @PolicijaCG je prethodne večeri sprovela planske aktivnosti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju i zatekla sedam vozača koji su vozilom upravljali pod dejstvom alkohola, te je njih četvoro lišeno slobode.
⤵️ pic.twitter.com/DnZ6fPLL3L
Smokva, simbol ljeta i Mediterana, upravo je u svojoj kasnoljetnoj sezoni. To je vrijeme kad uživamo u ovom sočnom voću, koristimo ga za razne slane i slatke recepte, radimo džemove, sušimo, spremamo ga za jesen i zimu pred nama.
Smokve se mogu koristiti na razne načine, a jedan od njih je i kombiniranje ove voćke sa sirom. Upravo jedan takav recept predstavljamo danas – apsolutnu poslasticu koju čine smokve, feta sir, med i orasi. Smokve i feta peku se u pećnici i na taj način će se dodatno stopiti njihovi okusi. Sa ostalim sastojcima se možete poigrati a mi smo se odlučili za orahe, začinsko bilje i med.
Sastojci (za 1 osobu)
2 smokve
1 žlica fete
2 oraha, odnosno 4 razlomljene polovice oraha
1 žličica sjemenki bundeve
1 žlica tekućeg meda
Menta ili timijan
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 180C. Narežite smokve na četvrtine pa u smokve izmrvite fetu i dodajte orahe, te sjemenke bundeve. Prelijte medom. Pospite listiće mente ili timijana te pecite u pećnici 10-12 minuta. Poslužite samo ili sa žlicom običnog grčkog jogurta.
Smokva
Smokve nas osvajaju jedinstvenim okusom i popularne su stoljećima u cijelom svijetu. Obožavala ih je Kleopatra, Grci i Rimljani, i uz maslinu, jedna je od najranijih kultiviranih biljaka. Prirodno rastu na Bliskom istoku i Mediteranu, gdje je klima topla, dani su sunčani i suhi veći dio godine. Smatramo ih pravom ljetnom namirnicom jer su u ovo doba godine zrele pa se jedu svježe.
Priča o lažnim iznajmljivačima i nepostojećim adresama apartmana koji se iznajmljuju putem internetske platforme Booking.com, ide dalje.
Širom Dalmacije, a posebice u Dubrovniku sve su češći slučajevi u kojima netko oglasi iznajmljivanje turističkog smještaja na susjedovoj adresi, jer ona stvarna, na kojoj se apartman nalazi, ne postoji budući da ta zgrada nema uporabnu dozvolu. Nije moguće kategorizirati smještajni prostor bez uporabne dozvole za objekt odnosno kućnoga broja, odgovorio je tada Ivo Klaić, pročelnik za turizam Županije dubrovačko-neretvanske, koji je naglasio kako eventualne zlouporabe rješenja kategorizacije objekata kontrolira Državni inspektorat.
Kako velike platforme za kratkoročno iznajmljivanje reagiraju na situacije kada od gostiju doznaju da se apartman nalazi u novogradnji bez uporabne dozvole, a vlasnik je na njihovoj platformi za adresu naveo najbližu kuću, sada je odgovorio i Booking.com.
Putem svoje agencije za odnose s javnošću “Dijalog komunikacije”, pojašnjavaju uvjete registracije za iznajmljivače:
– Kada se pružatelji smještaja registriraju na Booking.com, te prihvaćaju naše uvjete i odredbe, tražimo od njih da potvrde da rade u potpunosti u skladu s lokalnim zakonima te da im je zakonski dopušteno kratkoročno iznajmljivati svoj objekt.
Također, imamo brojne mjere koje služe za provjeru objekta prije nego što im se uopće dopusti otvaranje na našoj platformi – ističu u svojoj izjavi iz Booking.coma Hrvatska.
– Ako ikada doznamo da objekt možda ne radi u skladu s lokalnim propisima, odmah to istražujemo, te ćemo ukloniti objekt s naše platforme – poručuju iz domaće podružnice globalne platforme.
Eto odgovora na pitanja što učiniti kada vlasnik nekretnine dozna da je netko iz susjedne novogradnje koja (još) nema uporabnu dozvolu bez njihova znanja nelegalno oglasio i registrirao apartman na njihovoj, najbližoj legalnoj adresi. Skidanje s platforme Booking.com sigurno je efikasnije od kazne koju bi odredio Državni inspektorat.
Na 7. festivalu Ćirilicom, na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu, u subotu, 26. avgusta od 21 sat biće upriličena dva programa posvećena velikom slikaru Savi Šumanoviću.
Prvi je projekcija art-dokumentarnog filma „Svetlost i senke – i umetnike ubijaju, zar ne?” u produkciji Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski”, produkcijske kuće „Ramonda” iz Beograda, a u režiji prof. Dragoljuba Elčića i prvi je film posvećen znamenitom slikaru nakon 65 godina, otkad je 1958. „Puteve” snimio proslavljeni Aleksandar Saša Petrović.
U nastavku programa, iste večeri, priča o slikaru Savi Šumanoviću nastavlja prikazom romana „Jelen noći“, Dragana Jovanovića Danilova.
Film „Svetlost i senke – i umetnike ubijaju, zar ne?” koji je premijerno prikazan krajem februara u Galeriji Matice srpske, za kratko vrijeme osvojio je veliki broj međunarodnih nagrada najprije u Aziji, gdje je na filmskom festivali u indijskom Kalalu proglašen najboljim dokumentarcem. Potom je uslijedio niz nagrada, ukupno njih trideset, na filmskim festivalima u Južnoj Koreji, Dubaiju, Maleziji, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Grčkoj, Francuskoj, a stigli su i pozivi sa festivala u Londonu, Krajovi, Oslu i Bodenu.
Ovo ostvarenje, rađeno poetikom slike, zvuka i tišine, jedinstveno je po tome što je autorski tim snimio više od 400 najznačajnijih originalnih Šumanovićevih umjetničkih djela koja se nalaze u galerijama Srbije, Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine.
Naziv romana „Jelen noći“, prema riječima autora Dragana Jovanovića Danilova, je izazov, putokaz i jasna indikacija čitaocu i dolazi iz Šumanovićevih snova u kojima je on sebe vidio kao jelena koji trči kroz noć.
Danilov, erudita i vrstan poznavalac slikarstva, spaja i izmiruje uzbudljivo prozno tkanje i briljantno napisan dijaloški esej o Šumanovićevom slikarstvu. Poznati ali i tajnoviti život Save Šumanovića, naročito njegov boravak u Parizu, pružio mu je izvanredne mogućnosti za jedno romaneskno uobličavanje:
„Jelen noći nije romansirana biografija, niti nekakva komemorativna proza, već jedan pripovedani život, ali i fikcija. Kao i Vavilonska kula i roman je sazdan na fikciji. U mom romanu se laž izmišljenog i imaginiziranog prenosi kao istina. Međutim, osim toga što je fikcija, roman je i svedočanstvo. Želeo sam da dođem do nekih još neispričanih priča i tajnih pripovesti o Savi Šumanoviću. A one su se najčešće krile u snovima i tamnim ogledalima nesvesnog. Nastojao sam da čujem glasove iz prošlosti (a oni se mogu čuti samo u sadašnjosti) da vaskrsnem jedno prošlo vreme i da ličnu sudbinu Save Šumanovića ukrstim sa istorijskim iskustvom. Zanimale su me sudbinske sile koje su Šumanovića nosile, ti neverovatni preokreti sudbi“.
