I jutros eksplozije u predgrađu Moskve. Rusija trvdi da je Ukrajina glavni grad gađala projektilom S-200. Ruska protuzračna obrana radila je jutros i iznad Krimskog poluotoka. Kažu da su spriječili masovni napad na anektirani poluotok i oborili 42 ukrajinska drona.
Ruske snage protuzračne obrane uništile su 42 bespilotne letjelice koje je lansirala Ukrajina iznad Krimskog poluotoka i jednu raketu iznad regije Kaluga rano u petak, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Ministarstvo je saopštilo da su snage protuzračne obrane uništile devet bespilotnih letjelica, dok su 33 onesposobljene elektroničkim ratovanjem i srušile su se iznad Krima ne dosegnuvši svoje mete. Rusija je anektirala poluotok od Ukrajine 2014. godine.
Mihail Razvožajev, guverner lučkog grada Sevastopolja na Krimu, objavio je na Telegramu da je više dronova uništeno iznad rta Hersones u predgrađu Sevastopolja.
Prije je ministarstvo obrane priopćilo da je oborilo raketu koju je lansirala Ukrajina iznad regije Kaluga, koja graniči s regijom Moskve.
Nema trenutačnih izvješća o žrtvama ili šteti u napadima za koje je Rusija okrivila Ukrajinu. Ruske zračne luke obustavile su letove na nekoliko sati.
Broj lansiranih dronova bio je jedan od najvećih u nizu sličnih napada.
Ukrajina gotovo nikada javno ne preuzima odgovornost za napade unutar Rusije ili na teritoriju pod kontrolom Rusije u Ukrajini, ali je posljednjih mjeseci govorila da uništavanje ruske vojne infrastrukture pomaže protuofenzivi Kijeva.
Turska nacionalna avio-kompanija Turkish Airlines potvrdila je da će svoju dosadašnju sezonsku avio-liniju Istanbul -Tivat završetkom ovogodišnje ljetnje IATA sezone, pretvoriti u cjelogodišnju, potvrdio je Vijestima izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Vladan Drašković.
To znači da će avioni Turkish Airlines između ova dva grada saobraćati i nakon 29. oktobra kada završava ovogodišnja ljetnja i počinje zimska IATA sezona koja traje do 30. marta naredne godine.
Umjesto aktuelnih šest sedmičnih rotacija na liniji Istanbul – Tivat, turski avio-prevoznik će tokom predstojeće zime imati samo jednu sedmičnu rotaciju manje, što znači da će njihovi avioni na pistu pored Tivatskog zaliva slijetati pet puta u nedjelji.
Na ovoj liniji Turskish će biti direktan konkurent crnogorskoj nacionalnoj avio-kompaniji Air Montenegro koja je prije dvije godine i pokrenula redovan saobraćaj na relaciji Tivat – Istanbul.
Air Montenegro će, inače, tokom predstojeće zimske sezone svakodnevno letjeti na toj liniji što znači da će Tivat, zajedno sa Turkishevim letovima, imati najmaje 12 sedmičnih konekcija sa Istanbulom koji je jedan od najvećih avijacijskih habova u ovom dijelu svijeta.
Turkish Airlines i ove i prošle godine je na liniji Istanbul – Tivat letio samo tokom ljetnjih mjeseci. Pretvaranjem ove linije u cjelogodišnju Turkish Airlines će, pored Air Montenegra i Air Serbie, postati treći takozvani legacy carrier odnosno nacionalni avio-prevoznik koji će i tokom zimskih mjeseci letjeti za Tivat.
Turkish Airlines u Tivtu
Linija za Istanbul po kapacitetima koji se nude putnicima u broju raspoloživih sjedišta u Turkishevim avionima tipa boeing B737-800 i Air Montenegro vim embraerima E-195, biće tek nešto malo ispod i dalje najpopularnije ovdašnje redovne linije Tivat – Beograd na kojoj tokom cijele godine lete crnogorski i srpski nacionalni avio-prevoznici.
Dobre vijesti, kada je u pitanju makar dio predstojeće zimske sezone na aerodromu Tivat, stižu i iz Izraela jer će njihova leisure avio-kompanija Sun d’Or (podružnica izraelske nacionalne aviokompanije El Al) nastaviti da po isteku ljetnje sezone za Tivat leti i u četvrtom kvartalu ove godine. Sun d’Or je potvrdio da će do kraja godine saobraćati na liniji Tel Aviv – Tivat, a postoji mogućnost da ta kompanija letove na ovoj relaciji produži i tokom prva tri mjeseca naredne godine.
Tivat ovog ljeta ima veliki hroj sezonskih letova iz Tel Aviva, a iz tog izraelskog grada u manjem broju slučajeva tokom ljetnje turističke sezone, saobraća se i za Podgoricu.
Oba crnogorska aerodroma nalaze se na najnovijoj listi vazdušnih luka u regionu koje je odobrilo Odjeljenje za sigurnost Ministarstva saobraćaja Izraela, odnosno koji zadovoljavaju izuzetno stroge izraelske standarde bezbjednosti i stoga je s njih moguće organizovati direktne letove prema Izraelu ili preletjeti vazdušni prostor te države.
Crna Gora na ovom spisku, u čijoj izradi inače, presudnu ulogu ima procjena bezbjednosti koju radi izraelska tajna služba Mossad, jedina je od država regiona koja ima dva svoja aerodroma. Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju po jedan od Izraelaca prihvatljiv svoj aerodrom, dok Bosna i Hercegovina, Albanija i Sjeverna Makedonija nemaju nijednu svoju vazdušnu luku na tom spisku.
Prilikom posljednjeg ažuriraja ovog spiska Odjeljenje bezbjednosti Ministarstva saobraćaja Izraela je s liste prihvatljivih skinulo aerodrom Ohrid u Sjevernoj Makedioniji, Tiranu u Albaniji, ali i veoma značajne aerodrome Split i Dubrovnik iz Hrvatske.
“Prikazali ste nošnju, bogatstvo tradicije i običaja vaših zemalja, a najvažniji dio ove prelijepe priče je vaše druženje, interakcija između gradova i da se iz Tivta vratite bogatiji za brojna prijateljstva i iskustva”
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je učesnike i organizatore 3. Međunarodnog dječijeg festivala folklora “Kolo bez granica”, koji je sinoć svečano otvoren na Pinama, a trajaće do 27. avgusta. Festival u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Boka”, u Tivtu je okupio više od 400 djece iz 7 zemalja.
Svečanom prijemu u multimedijalnoj sali Opštine, zajedno sa liderima gostujućih delegacija, prisustvovao je po jedan par dječijih ansambala iz Slovačke (KUD „Podpolanček“, Detva), Slovenije (KUD „Študent“, Maribor), Bugarske (KUD „Iskritza“, Sofija), Sjeverne Makedonije (KUD „Ljupčo Santov“, Kočani), Bosne i Hercegovine (KUD „Lola“, Sarajevo) i Hrvatske (KUD „Preporod“, Dugo Selo, Zagreb), te predstavnici tivatskog KUD-a „Boka“.
Prvi čovjek opštine poželio je dobrodošlicu gostima.
„Hvala vam što ste sinoć uljepšali gradsku rivu Pine i što ste učesnici festivala koji u našem gradu po treći put uspješno organizuje KUD „Boka“. Zahvaljujući svima vama, vidjeli smo mnogo dječijih osmjeha. Prikazali ste nošnju, bogatstvo tradicije i običaja vaših zemalja, a najvažniji dio ove prelijepe priče je vaše druženje, interakcija između gradova i da se iz Tivta vratite bogatiji za brojna prijateljstva i iskustva. Zato mi je izuzetno drago što festival raste i što je iz godine u godinu brojniji“ istakao je Komnenović i zahvalio svima koji su dali doprinos u realizaciji ove manifestacije.
Direktor festivala Vidak Božović zahvalio je Opštini Tivat i Sekretarijatu za društvene djelatnosti na pruženoj podršci i razumijevanju značaja projekta za djecu i očuvanje tradicije Tivta, Boke i cijele Crne Gore. „To je veliki vjetar u leđa KUD-u „Boka“, koji trenutno broji više od 200 članova. Naše „Kolo bez granica“ i prijateljstvo sa drugim zemljama se širi, a plodovi festivala već se vide. Svake godine djeca kao najslađi ambasadori iz Tivta sa sobom nose nova lijepa i dragocjena iskustva i nadam se da će ova sala u narednim godinama biti sve punija. Naš ansambl je ove godine posjetio BiH, Sloveniju i Bugarsku, a naredne godine čeka nas i Sjeverna Makedonija“ poručio je Božović.
Program festivala nastavlja se večeras uz folklornu radionicu i bioskop na otvorenom -koncert „Kad prošetam Crnom Gorom“, a zatim i Međunarodnu festivalsku paradu i Gala koncert koji će biti održani na Pinama u subotu. Pored učesnika iz šest gostujućih zemalja, na festivalu se predstavljaju i domaći ansambli iz Petnjice, Cetinja, Herceg Novog i Tivta.
Međunarodni dječiji festival folklora “Kolo bez granica” održava se pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, a podržan je od strane Turističke organizacije Tivat, JU Centar za kulturu Tivat, projekta Porto Montenegro, kao i brojnih sponzora.
“Priče i pesme” Zorana Kesića u sklopu 18. Festivala mediteranskog teatra PURGATORIJE 2023. biće izvedene u nedelju 27. avgusta sa početkom u 21 sat na ljetnjoj pozornici Centra za kulturu Tivat.
“Priče i pesme” je humoristička priredba koja kombinuje elemente stand up komedije, pozorišta, improvizacije, kabaretskog programa sa izvođenjem pjesama i interakcije sa publikom.
U svojoj priredbi, Kesić na zabavan, satiričan i oštar način obrađuje teme poput politike, korupcije, religije, nacionalnih mitova, penzionera, muško ženskih odnosa, umjetnosti, medija i društvenih mreža. Poigrava se sa stereotipima, balansira na granici politički korektnog, bez straha da u satiričnom maniru otvori i najbolnije teme. Autor priprema dio materijala namijenjeno posebno za svaku državu i grad u kome nastupa.
Tradicionalne manifestacije “Petrovačka noć“, počeće u nedjelju 27. avgusta, na radost brojnih turista, kao i velikog broja lokalnog stanovništva, a zvijezda večeri je hrvatski pop pjevač Gibonni, čiji koncert je najavljen za 22:30 sati.
Program će početi od 17 sati dječijim programom na platou ispred „Crvene komune“. Kreativne radionice, face painting, animacija i ples uvešće posjetioce u poslijepodnevna dešavanja koja će se nastaviti zanimljivim sportskim igrama u petrovačkom pristaništu, kazala je agenciji Media Biro, predstavnica Turstičke organizacije Budve, Ljubica Pribilović.
“Od 18 sati i 45 minuta planiran je defile Gradske muzike Budve, nakon kojeg će uslijediti i koncert ispred „Crvene komune“, a na istom prostoru od 20 sati nastupiće budvanski bend „Priganitze“, kazala je ona.
Petrovac foto Boka News
U večernjim satima posjetioci će biti u prilici da uživaju u degustaciji ribe, vina i piva dok će na glavnoj bini ispred hotela „Palas”od 21 sat nastupiti crnogorski pop pjevač Bojan Marović.
Kako najavljuju iz TO Budve, koja je organizator same manifestacije, sve posjetioce očekuje nezaboravna noć.
Drugog dana festivala “Ćirilicom” u Budvi govorilo se o tajnim arhivama Apostolske vatikanske arhive gdje se čuvaju pisma kotorskih biskupa.
Cijeli sinoćni program je bio posvećen knjizi „Izvještaji “ad limina” kotorskih biskupa Svetoj Stolici (1592-1708)“.
Glavni govornik večeri je bio kancelar Kotorske biskupije, don Robert Tonsati.
Pored njega govorili su istoričarka prof dr. Katarina Mitrović i prof dr. Žarko Leković. Program je obuhvatio period od čak 120 do sada gotovo nepoznatih godina istorije Boke i to od daleke 1592. do 1708.godine.
Većina pisama koja su pronađena su predstavljena u fragmentima a samo njih par su cjelovita. Don Tonsati je pored pozitivnih komentara knjige govorio o izuzetnom značaju Kotorske biskupije za duhovni i istorijski i svetovni život od početaka širenja katoličanstva na istočnu stranu Jadrana pa sve do danas.
Roberto Tonsati je ukazao i na okolnost da slična dokumenta, iz perioda starijeg od onog kojim se bavi knjiga koja je ovdje predstavljena, čekaju na izučavanje i daće nove važne podatke o istoriji Kotora i Boke. Govornici su pomenuli i važan doprinos dr. Antala Molnara bez koga knjiga nikad ne bi izašla jer je njegovo izučavanje balkanskih arhiva bilo od presudnog značaja.
Festival Ćirilicom
Doktorka Mitrović je najviše govorila o nevjerovatno neobičnom karakteru izvještaja koji su još prije 400 godina pisani u formi formulara, u vrlo jasnom administrativnom stilu i bez odstupanja od načina koji je propisala Sveta Stolica.
Međutim istorijski podaci koji su se ovim izučavanjanjem otkrili su od nemjerljivog značaja kako za Boku tako i za čitavu Crnu Goru. Prof. dr. Žarko Leković je osvijetlio još jedna bitan segment ovih dokumenata.
Naime, izvještaji se, što je takođe interesantno, nisu samo bavili katoličkim već i pravoslavnim stanovništvom Kotorske biskupije, kao i naporima kotorskih biskupa u interesu crkvene obnove.
Program sedmog Festivala „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras kada će na trgu između crkava sa početkom u 21 sat biti izvedena predstava “Čovjek visine”, gdje se u glavnim ulogama pojavljuju Bojan Žirović kao Uroš Predić i Nebojša Milovanović u ulozi Mitrofana Bana, poslednjeg Crnogorskog mitropolita prije stvaranja Jugoslavije. Predstava počinje u 21 sat na sceni između crkava.
Festival „Ćirilicom“ organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, a pokrovitelj manifestacije je Turistička organizacija opštine Budva. Sedmo izdanje na programu je do 13. septembra.
Prvi planinski rizort na ski stazama u Crnoj Gori imaće 13 hotela i 73 planinske kuće
Prvi hoteli na ski stazama u Kolašinu, čije je otvaranje najavljeno za zimsku sezonu 2023/24 i tokom sljedeće tri godine, dio su ambicioznog plana razvoja područja Bjelasice koji se realizuje u okviru cjelogodišnjeg planinskog rizorta Kolašin Valleys, prvog hotelsko-rezidencijalnog kompleksa na skijaškim stazama u Crnoj Gori.
„Naša vizija uključuje pozicioniranje Kolašin Valleys u vodeće planinsko odmaralište u Jugoistočnoj Evropi, koje nudi izuzetne usluge i iskustva i to ne samo zimi“, saopštio je Marko Gvozdenović, predstavnik Kolašin Valleys na prezentaciji tog planinskog rizorta održanoj u Tivtu.
Otvaranje četiri hotelska objekta sa 317 jedinica u planu je do kraja sljedeće godine, a u naredne tri godine dodatnih šest objekata, čime će hoteli raspolagati sa više od 700 smještajnih jedinica. U trogodišnjem planu je i razvoj najmanje 30 ekskluzivnih planinskih šalea (chalets), te brojni drugi sadržaji i ekskluzivni lokali, restorani, barovi i wellness prostora i objekata.
Kolašin Valleys
„Cilj nam je da stvorimo izuzetno planinsko odmaralište koje se ističe u regionu i privlači posjetioce tokom cijele godine širokim spektrom hotelskih kapaciteta i usluga. Planiramo da uspostavimo izuzetnu investicionu priliku kroz aktraktivan program rentiranja i povraćaj investicije, kao i vrhunsku destinaciju, koja nudi nenadmašna iskustva za one koji traže dom za odmor i avanturu u srcu Crne Gore“, dodao je Gvozdenović.
Kolašin Valleys obuhvata dva povezana ali različita ski sela: 1450 Nest i K16 Peak. Oba su ski-in/ski-out destinacije.
U naselju K16 Peak biće otvoren u zimskoj sezoni 2023/24 Swissôtel resort Kolašin, kao prvi planinski hotel tog brenda na Balkanu. Hotelski kompleks ponudiće 201 modernu i udobnu smještajnu jedinicu za ljubitelje ski-in/ski-out koncepta i aktivnosti na snijegu, kao i ljetnjeg odmora na planini, uz planinarenje, boravak u prirodi i druge ljetnje planinske atrakcije. Gosti će moći da uživaju u sofisticiranim restoranima, aperitiv baru, SPA centru, koristiće usluge skijašnice i druge pogodnosti.
Kolašin Valleys
Otvaranjem hotela u Kolašin Valleys, Accor, vodeća svjetska ugostiteljska grupa sa sjedištem u Francuskoj, proširuje portfolio premium brendova, među kojima i Swissôtel, na jugoistoku Evrope.
Frank Reul, potpredsjednik i šef razvoja Accor Premium, Midscale & Economy “Eastern Europe, Balkans, Italy & Greece”, podsjetio je da je Accor drugi najveći brendirani rezidencijalni operater na globalnom nivou, sa 40 operativnih projekata i 105 u razvoju.
„Cijenjen zbog inteligentnog dizajna, kvalitetne izrade i svjesnog pristupa održivosti, Swissôtel svojim gostima pruža mir u istraživanju svijeta i otkrivanju istinskih životnih ugođaja. Prepoznali smo potencijal Bjelasice i Kolašina, kao jednog od vodećih prestižnih mjesta za skijanje i odmor u ovom dijelu Evrope posebno za entuzijaste zimskih sportova. Jedan od najpoznatijih švajcarskih brendova u svijetu Svissôtel savršeno se uklapa u ovu destinaciju nudeći svježinu i vitalnost alpske energije, ukorijenjene u tradiciji švajcarskog gostoprimstva. Svaka od nekretnina brenda nudi inteligentan dizajn, pažljiv pristup održivosti i bezbrižnost za goste koji im omogućavaju da istražuju svijet na najbolji način. Planina će definisati iskustvo hotela, omogućavajući svakom gostu da prigrli i istinski uživa u kvalitetu usluge koja je odlika našeg brenda“, rekao je Reul.
Kolašin Valleys je smješten na 1450 i 1600 metara nadmorske visine na najzelenijoj crnogorskoj planini Bjelasici, između Nacionalnog parka Biogradska gora, Moračkih planina i Komova i kanjona Tare pod zaštitom UNESCO-a. Projekat planinskog rizorta potpisuje globalno renomirani kanadski studio za planiranje skijališta, Ecosign, koji je i autor prostornog plana regionalnog razvoja Bjelasice i Komova, a dizajnirao je više od 400 skijališta i ski sela za poslednje tri zimske olimpijade.
U narednih pet godina Kolašin Valleys će u oba sela raspolagati sa 13 hotela koji će obuhvatati 19 objekata spratnosti do najviše četiri etaže, izgrađenih od francuskog ariša i kamena; 73 planinske kuće (chalets), restorane i barove, SPA centrum vrhunske klase te savremeno opremljene skijašnice i druge sadržaje za boravak tokom cijele godine. Skijalište Kolašin (1450 i 1600) raspolaže sa 42 kilometra ski staza od 141km koliko je u planu.
Pored radova na objektima hotela Swissôtel Resort Kolašin, pri završetku su i radovi na hotelu Grand Chalet u naselju 1450 Nest, a počela je gradnja prvih planinskih vila.
Visoke temperature ponovo su pogodile jug Evrope, toliko da su usjevi inače veoma otpornih maslina pretrpjeli veliku štetu.
U Španiji, koja je najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, proizvodnja je prepolovljena – sa prognoziranih 1,3 miliona tona na samo 620.000 tona. Osim u Španiji, stabla maslina su stradala i u Italiji i Grčkoj. Iako će potpune razmjere štete biti poznate tek nakon berbe u oktobru i novembru, prema sadašnjim prognozama, ukupna evropska proizvodnja maslinovog ulja mogla bi pasti za više od 30%, odnosno za oko 700.000 tona u odnosu na petogodišnji prosjek.
Hrvatski maslinari kažu za Jutarnji list da situacija ovde nije tako dramatična, pa će ovogodišnja berba biti prosječna. Glavni razlog su padavine, kojih ovog ljeta nije nedostajalo. U slučaju visokih temperatura i suša, masline odbacuju plodove kako bi sačuvale ono malo vlage što im je preostalo za opstanak stabla, pa je malo toga ostalo za proizvodnju ulja. Zdenko Barać, sekretar Udruženja maslinara Istarske županije Olea, kaže da je i tu opao poneki plod, ali su kiše dobro išle za masline, pa nije bilo štete kao u Španiji i Italiji.
– Svaka jaka kiša može da podstakne razvoj bolesti. Maslinove mušice su tada najveći problem, ali visoke temperature posle kiše uništavaju njihova jaja, tako da nije bilo problema. Priroda sama brine o svemu – objašnjava on.
Različite sorte maslina različito reaguju na promjenljive vremenske prilike, na specifičnu mikroklimu u masliniku utiče i blizina stabala, a Barać kaže da je situacija u Istri generalno dobra, iako je masline malo teže uzgajati na jugu poluostrva gdje je zemljište kamenitije, a zemlja siromašnija.
– Za sada ništa ne brinemo, ali moramo da sačekamo žetvu koja sledi za nekoliko mjeseci. Prognozira se kiša, ali će u tom slučaju masline biti zaštićene od uljeza – kaže sekretar udruženja Olea.
On dodaje da maslinari dobro poznaju efikasna sredstva koja rješavaju ovaj problem, a ulje je kvalitetnije ako se masline zaštite od štetočina.
Berba maslina traje otprilike od sredine oktobra do sredine novembra, u zavisnosti od geografskog položaja i vremenskih uslova – ako je sunčano i vlažno, berba može da počne ranije, a kiše teraju maslinare da malo duže čekaju.
U Udruženju maslinara i uljara Hrvatske (ZUMAH) kažu da očekuju prosječnu berbu jer je situacija za sada povoljna.
– Obilnih padavina nije bilo sve do 5. avgusta, kada je pala veća količina, koja je stanje normalizovala i mogla da pomogne maslinama u berbi – objašnjavaju.
Poskupljenje maslinovog ulja ne očekuju ni istarski ni dalmatinski maslinari. Pored dovoljnih količina ovogodišnjeg voća, tu su i prošlogodišnje zalihe ulja, pa ga neće nedostajati. Faktori poput inflacije i rasta ostalih troškova jedine su stvari koje bi mogle uticati na rast cijena hrvatskog maslinovog ulja.
Olive Oil Times, najveći svjetski izvor informacija o maslinovom ulju, piše da su ovogodišnje suše pomogle nekim zemljama. Turska je zabilježila rekordnu proizvodnju, a prema podacima turskog ministarstva trgovine, izvoz njihovog maslinovog ulja od novembra 2022. do jula 2023. povećan je za 240% u odnosu na isti period prethodne sezone, prije svega zbog povećane potražnje punionica u Španiji i Italiji, koje su prošle godine takođe bile suočene sa velikim sušama. Ipak, Turska je odlučila da zabrani izvoz maslinovog ulja u rinfuzi do 1. novembra, navodeći kao razlog povećanje cijena na domaćem tržištu.
Pozorišna predstava ,,(Ne) pričaj mi bajke”, rađena u saradnji Dramskog studija Prazan prostor, Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Kotorskog festivala pozorišta za djecu, igraće večeras od 20 sati na Ljetnjoj pozornici Centra za kulturu.
Predstava ,,(Ne) pričaj mi bajke”, traje 50 minuta i namijenjena je uzrastu od osam godina, pa na više.
Hajde, probaj da zamisliš život bez bajki. Da li bismo uopšte mogli da zamišljamo da nam nisu čitali bajke?
,,Ne pričaj mi bajke” je rečenica odraslog svijeta, koji je zaboravio da su bajke najrealnije i najsurovije priče koje nas kao dijete pripremaju za život. Bajke su često mračne i strašne, ali umiju da budu i tople i nježne. Baš kao i život, bajke su satkane od najfinijih svilenih končića koji se zapetljavaju i raspetljavaju svuda oko nas. Hajde, probaj da zamisliš kako se sve mogu pričati bajke. Takva je ova predstava.
Autori predstave su Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković, Pavle Prelević, dok mentorstvo potpisuje Petar Pejaković. Dramaturgiju je radio Ilija Gajević, video Andrija Rašović, a umjetnički koncept Milana Matejić.
U predstavi igraju Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević.
Uz obale Kamenjaka, poluotoka na jugu Istre, 17. kolovoza ove godine pronađen je primjerak vrste Porpita porpita (plavo dugme).
Ovo lijepo i fotogenično stvorenje tirkizno plave boje slično je meduzi i izgleda kao jedan organizam, ali radi se o koloniji polipa (hidroida). Plavo dugme pripada razredu obrubnjaka (Hydrozoa), koljenu žarnjaka (Cnidaria) koje uključuje meduze, moruzgve i koralje, što objašnjava njegovu sličnost s meduzama.
Središnji dio organizma sastoji se od želatinoznog diska ispunjenog plinom koji mu omogućava plutanje na površini. Na donjoj strani diska nalaze se gonozooidi zaduženi za razmnožavanje i gastrozooid s usnim otvorom za hranjenje. Duž oboda diska pričvršćeni su daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza koji su zaduženi za unos hrane i hvatanje plijena pomoću žarnih stanica.
Plavo dugme je tipična pučinska površinska vrsta koja obitava u tropskim i suptropskim vodama Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana te Sredozemnog mora gdje se gotovo uvijek pojavljuje u velikim rojevima. U Jadranskom moru je relativno nova vrsta, što je vjerojatno posljedica globalnog zatopljenja.
Hrani se planktonskim organizmima koji žive u njihovom dvodimenzionalnom površinskom ekosustavu, a on je pak omiljena hrana atraktivnog puža plavi zmaj (Glaucus atlanticus).
Kreće se pasivno uz pomoć morskih struja i vjetra pa ponekad dospije do obala gdje nije prijetnja kupačima. Vjerojatno može izazvati tek lakšu iritaciju na osjetljivoj koži.
U stvari, jedini koji bi se eventualno trebali zabrinuti pojavom plavog dugmeta su vlasnici pasa jer prema članku na web stranici Veterinarske klinike u Broomeu, psi ih ližu i gutaju kad ih nađu na plaži, što izaziva ozbiljne simptome trovanja (povraćanje, gušenje, drhtanje i prekomjerno lučenje sline).
Primjerak na fotografijama imao je promjer diska 22 milimetra i ukupan promjer s raširenim lovkama približno 60 milimetara.
