Senat SAD-a blokirao pomoć Ukrajini i Izraelu

0
Senat SAD-a blokirao pomoć Ukrajini i Izraelu
Washington – SAD – Foto Boka News

Paket nove sigurnosne pomoći Ukrajini i Izraelu vrijedan milijarde dolara blokirali su u srijedu republikanci u američkom Senatu koji ustrajavaju na strožim mjerama za kontrolu imigracije na granici SAD-a s Meksikom.

Za paket pomoći glasalo je 49 senatora a 51 protiv, što znači da mjera vrijedna 110,5 milijardi dolara nije dobila 60 glasova potrebnih u Senatu od 100 članova kako bi se otvorio put za početak rasprave.

Glasovanje je bilo po stranačkim linijama, pri čemu su svi republikanci u Senatu glasali protiv zajedno sa senatorom Berniejem Sandersom, nezavisnim kandidatom koji inače glasuje s demokratima, ali je izrazio zabrinutost zbog financiranja izraelske sadašnje “nehumane vojne strategije” protiv Palestinaca.

Vođa demokratske većine u Senatu Chuck Schumer također je glasao protiv kako bi mogao podnijeti prijedlog za ponovno razmatranje. Nakon glasovanja, demokrat Schumer je rekao da je to “ozbiljan trenutak koji će imati trajne posljedice za 21. stoljeće”, riskirajući pad zapadne demokracije.

Republikanci su rekli da je ovakvo glasanje bilo bitno kako bi istaknuli svoj zahtjev za strožu imigracijsku politiku i kontrolu južne granice.

– Današnje glasovanje je ono što je potrebno da demokratski čelnik prepozna da republikanci u Senatu misle ono što kažemo. Onda glasajmo. I onda konačno počnimo ispunjavati prioritete američke nacionalne sigurnosti, uključujući i ovdje kod kuće, rekao je čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell u govoru ranije u srijedu.

Republikanci i demokrati u Kongresu mjesecima raspravljaju o tome kako odgovoriti na zahtjev demokratskog predsjednika Joea Bidena za milijardama dolara financiranja Ukrajine u borbi protiv ruskih osvajača, Izraela nakon napada islamističkih militanata Hamasa 7. listopada, američkih interesa u Indo-Pacifiku i međunarodnu humanitarnu pomoć.

Dva zahtjeva Bijele kuće da Kongres usvoji zakone o potrošnji, međutim, nisu uspjela proći, a u Kongresu SAD-a širi se nervoza jer pat pozicija prijeti produžiti se u 2024. Demokrati tvrde da je pomoć saveznicima ključna za podršku globalnoj demokraciji i obranu od autokracija.

– Nemojte griješiti, današnje glasovanje dugo će se pamtiti. Povijest će biti strogo suđena… ne možemo dopustiti (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu da pobijedi, rekao je Biden ranije u obraćanju u Bijeloj kući.

Skupina demokrata iz Senata sazvala je konferenciju za novinare kako bi tvrdila da bi blokiranje zakona poslalo poruku i protivnicima i saveznicima SAD-a da Sjedinjene Države ne stoje uz svoje međunarodne partnere.

– Vrijeme istječe. Imamo samo nekoliko dana da postignemo jasan, pozitivan napredak prema razradi konačnih detalja potrebnih da pokažemo da su Sjedinjene Države pouzdan saveznik, rekao je senator Chris Coons.

Republikanci tvrde da je prekomjerna ilegalna imigracija preko južne granice s Meksikom iznimno važan sigurnosni problem i kažu da žele veću odgovornost nego što dobivaju od Bidenove administracije za sredstva američkih poreznih obveznika koja idu u inozemstvo.

Schumer je u utorak rekao da će pokušati izaći iz slijepe ulice tako što će republikancima ponuditi priliku da u zakon dodaju amandman o graničnoj politici.

Do srijede navečer takav amandman nije najavljen.

“Ogledalo” Sare Vraneš

0
“Ogledalo” Sare Vraneš
sara-vranes-pozivnica

Predstavljanje zbirke poezije “Ogledalo” Sare Vraneš, biće upriličeno večeras u DTV Partizanu od 19 sati.

Moderatorka večeri biće Vesna Barbić direktorica Gradske biblioteke koja je organizator događaja, prof. književnosti Gordana Danilović i autorka.

Sara Vraneš je učenica trećeg razreda gimnazije u srednjoj mješovitoj skoli “Mladost” u Tivtu. Učesnica je mnogih manifestacija, književnih večeri i literarnih i recitatorskih takmičenja na kojima je osvajala nagrade. Pohađala je školu kreativnog pisanja za nadarene srednjoškolce koju je, u organizaciji JU Gradska biblioteka Tivat vodio Enes Halilović.

Štampanje Sarine prve zbirke poezije pomogla je Opština Tivat.

Skakali u more: Na tegljaču pronađene dvije tone metamfetamina, članovi posade pokušali pobjeći

0
Skakali u more: Na tegljaču pronađene dvije tone metamfetamina, članovi posade pokušali pobjeći
Foto: FleetMon

Tajlandska policija uhapsila je 13 osumnjičenih članova posade nakon provedene racije droge na brodu Srimongkholsap u Tajlandu, piše TradeWinds.

Članovi posade s tegljača Srimongkholsap od 163 bruto tone, izgrađenog 1968., su skočili u more u pokušaju da pobjegnu od policije tijekom racije u ponedjeljak navečer na pristaništu u Bang Pakongu, Chachoengsao, izvijestio je Bangkok Post.

Dvije tone kristalnog metamfetamina, poznatog i kao “ice”, otkrivene su u kartonskim kutijama na brodu koji plovi pod tajlandskom zastavom. Nađeno je ukupno 90 kutija u sobama ispod palube broda, koje su bile zapečaćene trakom.

Prema riječima zapovjednika divizije pomorske policije Pharitphongu, kristalni met bio je u zbijenim paketima i skriven u vrećicama sa sušenim voćem kako bi prikrili miris. Istaknuo je saznanje istražitelja o tome da su krijumčari planirali prebaciti drogu na druga plovila nakon što tegljač uplovi u međunarodne vode.

Policija je rekla kako vjeruje da je droga bila namijenjena za Filipine i Australiju.

Pomorska policija i službenici za narkotike pretražili su brod na pristaništu TNS Bangpakong, a kako navode, postupali su prema dojavi o krijumčarenju droge, ističe TradeWinds.

Svi osumnjičenici su tajlandski državljani.

Istrage su nastavljene i u utorak, a nisu navedene inspekcije osiguravateljskih kuća ili lučke kontrole broda.

Equasis navodi da je vlasnik plovila J Jaingama iz Bangkoka, kojeg se nije uspjelo kontaktirati.

Hercegovina – urod maslina premašio očekivanja, za 30% veći od prošlogodišnjeg

0
Hercegovina – urod maslina premašio očekivanja, za 30% veći od prošlogodišnjeg
Maslina – foto Pixbay

Mala je, ali raznolika Hercegovina, zaključak je nakon posjeta uljari za preradu maslina na lokaciji Moševići – Gradac u neumskom zaleđu. Inženjer Božo Mustapić, voditelja neumske uljare, rekao je da je urod maslina za tridesetak posto premašio solidni prošlogodišnji, piše Večernji list BiH. Na čapljinskom području, kojem je nekada pripadao i Neum, kao i u drugim područjima mediteranskog dijela Hercegovine, manje-više urod je bio za tridesetak posto manji!

– Nismo još načinili konačnu analizu, čekamo nekoliko maslinara koji su najavljivali dolazak, ali zbog kiše ne mogu obrati masline. Međutim, na osnovi do sada prerađenih količina odgovorno tvrdim da je urod za tridesetak posto veći od prošlogodišnjeg. Prinosom smo bili iznenađeni ne samo mi u uljari nego i maslinari. Ni oni nisu očekivali takav urod. Masline su bile uglavnom zdrave, rijetki su dovozili masline na kojima je bilo uboda. Randmani su se kretali prema vremenskim prilikama. U cjelini, ovo je uistinu bila dobra sezona – konstatira inženjer Mustapić pa razlaže:

– Prema evidenciji koju smo vodili samo u dva manja mjesta, Radež i Ilijino Polje, urod je podbacio. To su dva naselja sa specifičnim sastavom tla, dominanta je ilovača, u kojima su masline lani prerodile. Budući da je bila suša, bile su sitne, malo krupnije od košćele. Ove godine urod je bio skroman jer su se masline iscrpile. U svim ostalim mjestima: Broćanac, Prapratnica, Prahovo, Gradac, Hutovo… urod je bio veći nego lani – konstatira voditelj neumske uljare dodajući:

– Da nam u velikom požaru prošle godine nije izgorjelo 4.000 stabala uglavnom odraslih maslina, bila bi to godina za pamćenje.

U neumskoj uljari ističu da na preradu nisu primali kupljene, gnjile i trule masline te masline koje su se držale u moru, što je tradicijski običaj ne samo u Neumu nego i u primorskim mjestima Hrvatske.

– Prije početka kampanje zauzeli smo stav da masline iz spomenutih kategorija nećemo prerađivati zbog kvalitete od njih dobivenog ulja. Usudio bih se reći da smo pomogli ljudima koji su dovozili takve masline jer smatramo da od njih dobiveno ulje nije preporučljivo za ljudsku upotrebu – naglašava ing. Mustapić.

Valja istaknuti da su u ovoj uljari prerađivane samo masline maslinara s neumskog područja. Troškove prerade, koji s obzirom na količine baš i nisu mali, i ove godine snosila je Općina Neum. Sami maslinari vole istaknuti da ih je načelnik Dragan Jurković častio i ove godine, na čemu su mu zahvalni.

Idealno mjesto

Uz zahvalu načelniku, neumski maslinari imaju samo riječi pohvale i za angažirane radnike u uljari.

– Mogu reći da je uljara na idealnom mjestu, maslinari s juga i sjevera neumske općine mogu za desetak minuta doći do uljare, dvadesetak i koja minuta treba samo maslinarima s Repa (krajnjeg rta poluotoka Klek, op. a.), što je, smatram, idealno.

Prema informacijama od samih maslinara, okvirna cijena ulja proizvođača iz neumske općine je tridesetak maraka. Tijekom prerade maslina bilo je i onih koji su licitirali cijenom od 50 KM, ali i onih koji su zadovoljni i cijenom od 25 KM. Samu cijenu će ipak odrediti tržište.

Tivat dobija novih 50 parking mjesta

0
Tivat dobija novih 50 parking mjesta
Uređenje novog parkinga – foto Opština Tivat

Tivat će do kraja godine dobiti novih 50 parking mjesta. Kako je saopšteno iz Opštine Tivat počeli su radovi na uređenju parking prostora kod Muzičke škole.

“Do kraja godine na ovoj lokaciji biće u funkciji novih 50 parking mjesta, vrijednost radova je 136.715 eura a izvođač je “Akropolis” d.o.o

Podsjećamo, proširena je i asfaltirana saobraćajnica na potezu Lepetane – Verige, u dužini 900m.

Do kraja godine obnova lokalnih puteva u Gornjoj Lastvi, Gošićima, Krašićima, Seljanovu, Donjoj Lastvi i Dumidranu.

U Herceg Novom najavljuju tužbu zbog kolektora: Račun odblokiran, potraživanja pred Privrednim sudom

0
U Herceg Novom najavljuju tužbu zbog kolektora: Račun odblokiran, potraživanja pred Privrednim sudom
Kanalizaciona mreža HN – foto arhiv Boka News

Račun Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture, koji je krajem prošle sedmice blokirala turska firma Ćeltikćoglu, na iznos 240.000 eura je odblokiran. Kako je objasnio Borivoje Đekić, pravni zastupnik Društva, račun je blokiran po presudi Privrednog suda Crne Gore na osnovu tužbe turske kompanije koja je iskoristila činjenicu da nije pravno poništen dokument o jednom plaćanju, a koji je u međuvremenu promijenjen na manji iznos.

– Menadžment društva je krajem 2021. godine potpisao tzv. izvod otvorenih stavki na iznos od oko 934.000 eura koji je u međuvremenu smanjen na oko 798.000 eura. Greškom, prethodni dokument nije stavljen pravno van snage, a Turci su iskoristili tu situaciju, tužili i dobili presudu. Privredni sud je donio odluku da je Društvo dužno da uplati razliku od oko 136.000 eura sa cjelokupnom zakonskom zateznom kamatom na puni iznos iako je Društvo uplatilo 798.000 eura i pripadajuću kamatu – kazao je Đekić, dodajući da su uputili dva zahtjeva, jedan Privrednom sudu, a drugi javnom izvršitelju da se prekine postupak za plaćeni iznos od 51. 000 eura zakonske kamate, kao pripadajućeg dijela od 798.000 eura, dok je iznos od 135.000 eura u međuvremenu plaćen.

– Žiro račun je odblokiran no ostalo je neosnovano naplaćeno potraživanje i u toku je postupak pred Privrednim sudom gdje smo tražili izmjenu njihove odluke, a od javnog izvršitelja smo tražili da se prekine postupak za sporni iznos plaćene kamate, za šta imamo dokaz – kaže Đekić i navodi da Društvo priprema tužbu protiv Ćeltikćoglua pred domaćim pravosuđem za povrat neosnovano plaćenih sredstava, ali i za naknadu štete zbog nestručno i nekvalitetno obavljenih radova tokom izgradnje kolektora.

– Postoji mogućnost, jer je riječ o takvom ugovoru, i da se naši sudovi proglase nenadležnim i u tom slučaju ćemo se obratiti advokatskoj kacelariji iz Beograda da pokrene arbitražni postupak, a mi ćemo pred domaćim sudovima nastaviti postupak za neosnovano naplaćena sredstva – pojasnio je Đekić.

Predsjednik Društva Milan Zarić u više navrata je izjavljivao da je Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture pripremilo novu tužbu protiv izvođača radova na izgradnji kolektora, kompanije Ćeltikčoglu, iako je on sličnu tužbu, kako tvrdi, podnio još prije tri godine, ali tužilaštvo nije reagovalo. Inače, kompanija Ćeltikčoglu i Opština Herceg Novi su od oktobra 2012. godine do 14. februara 2014. godine podnijele više međusobnih odštetnih zahtjeva zbog nerealizacije ugovora. Ćeltikčoglu je tražio od Opštine devet miliona eura odštete, a Opština od pomenute kompanije 1,8 miliona eura. FIDIK-ov inženjer je presudio u korist turske kompanije, kojoj je Opština trebalo da uplati i uplatila je 3,2 miliona eura. Rezime posljednjeg procesa je sporazum između advokatske kancelarije Šajnher, koja zastupa Opštinu, i kompanije Ćeltikčoglu, da Opština sporazumno plati turskoj kompaniji 2,3 miliona eura.

Utrošeno preko 30 miliona eura

Na “posao vijeka”, koji je građane trebalo da košta 18,8 miliona eura dosad je utrošeno preko 30 miliona eura, a uložiće se još i više, jer kolektor nije tehnički primljen, ne funkcioniše pa je za nužnu rekonstrukciju za čije je idejno rješenje raspisan tender, potrebno još 3 miliona eura.

Podsjećamo, Skupština opštine Herceg Novi je u januaru 2018. godine, na predlog Mladena Kadića (DPS), jednoglasno odbacila Finansijski izvještaj o radu preduzeća Vodakom i zatražila da tužilac ispita izgradnju kolektora.

Kolektor testno pušten u funkciju

Kadić je u to vrijeme u ukazivao na, kako je naveo, ignorantski odnos Vodakoma prema Opštini kao investitoru, kojoj je uskraćivao informacije. Posebno je naglasio da Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, između ostalog, nalaže da svi inženjeri koji učestvuju budu licencirani, da se vode građevinske knjige i građevinski dnevnici.

– To sam tražio Vodakomu makar u 15 mejlova. Nisam dobio odgovor. Ono što se dešavalo u Meljinama dvaput moglo je da izazove ekološku katastrofu. Da nismo pustili sistem u testnu fazu, mimo želje Vodakoma, i dalje bismo bili na stubu srama – konstatovao je tada Kadić.

/Ksenija Matović/

Planinarske staze zatvorene do aprila i juna

0
Planinarske staze zatvorene do aprila i juna
Orjen

Sve uređene planinarske staze u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore iznad 1.500 metara nadmorske visine biće zatvorene za upotrebu do 30. aprila 2024. godine, saopštio je Planinarski savez Crne Gore.

Kako su saopštili, sve ostale uređene planinarske staze u planinskom dijelu Crne Gore iznad 1.500 metara nadmorske visine biće zatvorene do 30. juna 2024. godine u načelu.

Razlozi zatvaranja su, kako su kazali, zimski uslovi, prisustvo sniježnog pokrivača, klizavi i zaleđeni djelovi staza, nedostatak zimskih markacija, neregularno funkcionisanje saobraćaja, zatvoreni nacionalni parkovi i ograničen prelaz državne granice su faktori koji čine planinske staze nesigurnim za korišćenje.

“Planinske staze se načelno otvaraju od aprila do juna 2024. godine, uz saglasnost nadležnih organa. U periodu privremene zabrane, Planinarski savez Crne Gore, planinarski klubovi i stručna Komisija, ne snose odgovornost za kretanje korisnika na planinskim stazama, te stoga upozoravamo na sopstvenu odgovornost prilikom korišćenja planinskih staza u periodu trajanja privremene zabrane”, zaključeno je u saopštenju Planinarskog saveza.

Monstat: Rezultate popisa može objaviti samo Uprava za statistiku

0
Monstat: Rezultate popisa može objaviti samo Uprava za statistiku
Popis stanovništva – Foto: Shutterstock

Uprava za statistiku sa indignacijom odbacuje navode koji se komuniciraju u javnosti da se rezultati popisa mogu objaviti od strane bilo koga osim od Uprave za statistiku.

Naime, na određenim društvenim mrežama su se pojavili navodni rezultati popisa po nacionalnoj strukturi, četvrti dan od početka popisa tj. u toku procesa prikupljanja podataka, što je statistički apsolutno nemoguće. U prilog tome govori i činjenica da se prikupljanje podataka vrši putem papirnih obrazaca i tek nakon završenog popisivanja uslijediće unos podataka u softver namijenjen unosu i obradi podataka, kaže se u saopštenju Monstata.

Dodatno, objavljivanje rezultata popisa definisano je članom 30 Zakona o popisu koji navodi da će se preliminarni rezultati popisa, po naseljima, jedinicama lokalne samouprave i za teritoriju Crne Gore o broju stanovnika, domaćinstava i stanova i drugih nastanjenih prostorija objaviti u roku od 30 dana od dana završetka popisa od strane Uprave za statistiku.

U tom smislu podaci o nacionalnoj odnosno etničkoj strukturi, kao i vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori biće objavljeni nakon što se izvrše sve aktivnosti predviđene Zakonom o popisu i metodologijom popisa, a u skladu sa Godišnjim planom i Kalendarom objavljivanja statističkih podataka za 2024. godinu, kaže se u saopštenju Monstata.

Bivši student, a sada predstavnika kompanije za medicinsku opremu pomogao nabavku savremne opreme za praktičnu nastavu…

0
Bivši student, a sada predstavnika kompanije za medicinsku opremu pomogao nabavku savremne opreme za  praktičnu nastavu…
Foto Opština HN

Kombinovani aparat za lasersku, ultrazvučnu i elektro terapiju, kao i aparat za magneto terapiju, sada su dostupni za praktičnu nastavu studentima Primijenjene fizioterapije u Igalu, zahvaljujući saradnji rukovodilaca ovog programa, bivšeg studenta, a sada predstavnika kompanije za nabavku medicinske opreme i Opštine Herceg-Novi.

Lokalna samouprava i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje cijene značaj kvalitetnog studijskog programa primijenje fizioterapije u Igalu, zbog čega su spremni na podršku ovoj ustanovi u obrazovanju mladog stručnog fizioterapeutskog kadra, kazala je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.

„Uvijek smo spremni pomoći u mjeri mogućeg. Ono što je najvažnije je da je ova podrška korisna vama, odnosno studentima koji su se odlučili za smjer nama od značaja za grad, ali i državu. Pružili smo podršku, a u narednom periodu vidjećemo šta je još moguće uraditi. Sličan pristup imamo i kada su u pitanju druge vaspitno-obrazovne ustanove u našem gradu. Raduje nas podatak da je trenutno na studijama u Igalu oko 300 mladih fizioterapeuta iz našeg grada, države i okruženja što potvrđuje značaj ove ustanove. Naša podrška vama ostaje i dalje“, kazala je sekretarka Zambelić Pištalo.

Foto Opština HN

Studijski program primijenjene fizioterapije u Igalu pohađaju studenti na osnovnim, specijalističkim i master studijama, kazao je rukovodilac programa prof. dr Dušan Mustur, koji je iskazao zadovoljstvo nabavkom modernih aparata.

„Zahvalio bih Opštini Herceg-Novi, na čelu sa predsjednikom Katićem, što su nam pružili podršku ne samo u nabavci aparata za kombinovanu elektro, sono i foto terapiju, već i u renoviranju i osposobljavanju naših prostorija za normalno funkcionisanje i rad sa studentima. Dio smo UCG i kao takvi jedna od najstarijih ustanova Univerziteta. Naši fizioterapeuti su prepoznati širom svijeta i mislim da su najbolji brend koji produkuje ovaj grad. Kako bismo to i dalje postizali, moramo imati  moderne instrumente i opremu i s te strane smo jako zahvalni i Opštini na pomoći, kao i kompanijama Icon medical i BTL koji su nam drugi aparat poklonili“, kazao je prof. dr Mustur.

Bivši student Primijenje fizioterapije u Igalu, Radosav Mašnić, sada predstavnik međunarodne kompanije za medicinsku opremu BTL u Beogradu i Icon medical u Podgorici smatra da svaki čovjek može sopstvenim doprinosom učiniti da društvo u cjelini bude bolje.

„Ovaj grad i ova ustanova su nas sve oblikovali, pa i mene. Aparati predstavljaju osnovne modalitete fizikalne terapije koje svaka ustanova, naročito ovog tipa, mora da ima. Zajedno sa profesorima Musturom i Miloševićem, došao sam na ideju da pokrenemo inicijativu i pokušamo da uradimo jednu dobru stvar, ali bez pomoći lokalne samouprave i sekretarke Ane Zambelić Pištalo koja je predstavljala Opštinu, ovo ne bismo mogli da realizujemo“, kazao je Mašnić.

Rad na najsavremenijim aparatima biće veoma koristan studentima za stručnu obuku, posebno kada je riječ o predmetu Fizioterapija 1 na prvoj godini, kazao je viši stručni savjetnik prof. Savo Milošević.

„Studenti se obučavaju da ovladaju praktičnim vještinama, kako bi mogli da koriste ovu aparaturu i pomognu pacijentma u rješavanju određenih problema. Na vježbama su oni i u ulozi pacijenta i fizioterapeuta i probaju dejstvo da vide kako određeni modalitet struje djeluje. I do sada smo imali određene aparate koji su iz donacija, ali su stari po 20 godina, zato je nabavka aparata veoma značajna“, kazao je prof. Milošević.

Vesna Samardžić je prvi fizioterapeut, doktor zdravstvenih nauka i svoje novo zvanje smatra malim doprinosom podizanju kvaliteta nastave na ovom studijskom program u okviru koje radi duže od 16 godina.

„Veoma je važno da studente pripremimo za kliničku praksu, odlazak na odjeljenje gdje studenti uvježbavaju terapijske ili intervencijske vježbe koje će sutra primjeniti na pacijentu. Fizioterapeutski poziv je izuzetno human, odgovoran i posvećen posao. Mi koji radimo u edukaciji kadrova to veoma dobro razumijemo i zato dajemo maksimalne napore da bi odgovorili tom zadatku. Posebno nam je važno što su naš značaj prepoznali u lokalnoj samoupravi i podržavaju nas na čemu im svi zahvaljujemo“, kazala je Samardžić.

Nekada Fakultet fizioterapije, sada studijski program u okviru Medicinskog fakulteta UCG, svake godine budi sve veću pažnju studenata pa su sva upisna mjesta popunjena već u prvom roku. To potvrđuje činjenicu da je kvalitet nastave i stručne obuke na odličnom nivou, a zvanje fizioterapeuta prepoznato kao human i značajan poziv.

VIŠKI BOJ – Predstavljen zbornik radova o čuvenoj pomorskoj bitci

0
VIŠKI BOJ – Predstavljen zbornik radova o čuvenoj pomorskoj bitci
Viški boj

U Hrvatskom pomorskom muzeju Split predstavljen je zbornik radova “Viški boj 1866.”, kojeg je objavilo Sveučilište u Zadru.

Zbornik je to radova sa znanstvenog skupa održanog 2016. godine povodom 150. obljetnice boja“ urednika Matea Bratanića. Tema poznate pomorske bitke koja se odvila pred gradom Visom 20. srpnja 1866. bila je učestalo predmetom istraživanja i pisanja unutar hrvatske, ali i austrijske, talijanske i ostalih europskih historiografija. Činjenica kako je inferiornija austrijska flota predvođena kontraadmiralom Wilhelmom Tegetthoffom porazila nadmoćniju talijansku, koju je predvodio admiral Carlo Persano, ostala je duboko ukorijenjena u političkom, kulturnom i društvenom životu druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Ne samo da su, doduše privremeno, odvraćena talijanska posezanja za istočnojadranskim prostorom, već je stvorena atmosfera sjećanja i veličanja te slavne pobjede gdje su i Hrvati, kao vrsni pomorci, dali svoj udio.

Prvo cjelovito djelo „Viški boj“ autora Petra Kuničića objavljeno 1891. terminološki je opečatilo bitku prozvavši je bojem kako je to bilo ustaljeno u periodici i publicistici tog vremena. Boj se od tada ustalio u historiografiji kao izraz koji na granici epike i znanosti podcrtava značenje tog sukoba, istovremeno prodirući u prostor javne povijesti kao „mjesto sjećanja“ šire društvene svijesti.

Na 150. obljetnicu boja u Visu i Komiži održan je skup s dvadeset izlaganja koja su u znanstvenom smislu dala nova gledišta na boj ili su pak prvi put obrađene i predstavljene teme kojima se do sada nije znanstveno pristupalo. Viški je boj tako od klasičnog historiografskog rakursa vojne i pomorske povijesti dobio novu vrijednost nakon što je stavljen u kontekst geopolitike, mjesta sjećanja, povijesti umjetnosti, povijesti književnosti, arheologije, razvoja tehnike i tehnologije, povijesne demografije i razvoja turizma. Upravo je u tim odrednicama novina ovog izdanja s petnaest znanstvenih radova koji razbijaju opnu klasične historiografije, interdisciplinarno pristupaju istraživanju boja te unose nove ideje i dimenzije potvrđujući kako jedno događanje iz 1866. i danas može biti izrazito važno za razumijevanje širih političkih i društvenih odnosa, kao i poticaj za gospodarski i turistički razvoj, piše Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru.