“Priče i pesme” Zorana Kesića u sklopu 18. Festivala mediteranskog teatra PURGATORIJE 2023. biće izvedene u nedelju 27. avgusta sa početkom u 21 sat na ljetnjoj pozornici Centra za kulturu Tivat.
“Priče i pesme” je humoristička priredba koja kombinuje elemente stand up komedije, pozorišta, improvizacije, kabaretskog programa sa izvođenjem pjesama i interakcije sa publikom.
U svojoj priredbi, Kesić na zabavan, satiričan i oštar način obrađuje teme poput politike, korupcije, religije, nacionalnih mitova, penzionera, muško ženskih odnosa, umjetnosti, medija i društvenih mreža. Poigrava se sa stereotipima, balansira na granici politički korektnog, bez straha da u satiričnom maniru otvori i najbolnije teme. Autor priprema dio materijala namijenjeno posebno za svaku državu i grad u kome nastupa.
Tradicionalne manifestacije “Petrovačka noć“, počeće u nedjelju 27. avgusta, na radost brojnih turista, kao i velikog broja lokalnog stanovništva, a zvijezda večeri je hrvatski pop pjevač Gibonni, čiji koncert je najavljen za 22:30 sati.
Program će početi od 17 sati dječijim programom na platou ispred „Crvene komune“. Kreativne radionice, face painting, animacija i ples uvešće posjetioce u poslijepodnevna dešavanja koja će se nastaviti zanimljivim sportskim igrama u petrovačkom pristaništu, kazala je agenciji Media Biro, predstavnica Turstičke organizacije Budve, Ljubica Pribilović.
“Od 18 sati i 45 minuta planiran je defile Gradske muzike Budve, nakon kojeg će uslijediti i koncert ispred „Crvene komune“, a na istom prostoru od 20 sati nastupiće budvanski bend „Priganitze“, kazala je ona.
Petrovac foto Boka News
U večernjim satima posjetioci će biti u prilici da uživaju u degustaciji ribe, vina i piva dok će na glavnoj bini ispred hotela „Palas”od 21 sat nastupiti crnogorski pop pjevač Bojan Marović.
Kako najavljuju iz TO Budve, koja je organizator same manifestacije, sve posjetioce očekuje nezaboravna noć.
Drugog dana festivala “Ćirilicom” u Budvi govorilo se o tajnim arhivama Apostolske vatikanske arhive gdje se čuvaju pisma kotorskih biskupa.
Cijeli sinoćni program je bio posvećen knjizi „Izvještaji “ad limina” kotorskih biskupa Svetoj Stolici (1592-1708)“.
Glavni govornik večeri je bio kancelar Kotorske biskupije, don Robert Tonsati.
Pored njega govorili su istoričarka prof dr. Katarina Mitrović i prof dr. Žarko Leković. Program je obuhvatio period od čak 120 do sada gotovo nepoznatih godina istorije Boke i to od daleke 1592. do 1708.godine.
Većina pisama koja su pronađena su predstavljena u fragmentima a samo njih par su cjelovita. Don Tonsati je pored pozitivnih komentara knjige govorio o izuzetnom značaju Kotorske biskupije za duhovni i istorijski i svetovni život od početaka širenja katoličanstva na istočnu stranu Jadrana pa sve do danas.
Roberto Tonsati je ukazao i na okolnost da slična dokumenta, iz perioda starijeg od onog kojim se bavi knjiga koja je ovdje predstavljena, čekaju na izučavanje i daće nove važne podatke o istoriji Kotora i Boke. Govornici su pomenuli i važan doprinos dr. Antala Molnara bez koga knjiga nikad ne bi izašla jer je njegovo izučavanje balkanskih arhiva bilo od presudnog značaja.
Festival Ćirilicom
Doktorka Mitrović je najviše govorila o nevjerovatno neobičnom karakteru izvještaja koji su još prije 400 godina pisani u formi formulara, u vrlo jasnom administrativnom stilu i bez odstupanja od načina koji je propisala Sveta Stolica.
Međutim istorijski podaci koji su se ovim izučavanjanjem otkrili su od nemjerljivog značaja kako za Boku tako i za čitavu Crnu Goru. Prof. dr. Žarko Leković je osvijetlio još jedna bitan segment ovih dokumenata.
Naime, izvještaji se, što je takođe interesantno, nisu samo bavili katoličkim već i pravoslavnim stanovništvom Kotorske biskupije, kao i naporima kotorskih biskupa u interesu crkvene obnove.
Program sedmog Festivala „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras kada će na trgu između crkava sa početkom u 21 sat biti izvedena predstava “Čovjek visine”, gdje se u glavnim ulogama pojavljuju Bojan Žirović kao Uroš Predić i Nebojša Milovanović u ulozi Mitrofana Bana, poslednjeg Crnogorskog mitropolita prije stvaranja Jugoslavije. Predstava počinje u 21 sat na sceni između crkava.
Festival „Ćirilicom“ organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, a pokrovitelj manifestacije je Turistička organizacija opštine Budva. Sedmo izdanje na programu je do 13. septembra.
Prvi planinski rizort na ski stazama u Crnoj Gori imaće 13 hotela i 73 planinske kuće
Prvi hoteli na ski stazama u Kolašinu, čije je otvaranje najavljeno za zimsku sezonu 2023/24 i tokom sljedeće tri godine, dio su ambicioznog plana razvoja područja Bjelasice koji se realizuje u okviru cjelogodišnjeg planinskog rizorta Kolašin Valleys, prvog hotelsko-rezidencijalnog kompleksa na skijaškim stazama u Crnoj Gori.
„Naša vizija uključuje pozicioniranje Kolašin Valleys u vodeće planinsko odmaralište u Jugoistočnoj Evropi, koje nudi izuzetne usluge i iskustva i to ne samo zimi“, saopštio je Marko Gvozdenović, predstavnik Kolašin Valleys na prezentaciji tog planinskog rizorta održanoj u Tivtu.
Otvaranje četiri hotelska objekta sa 317 jedinica u planu je do kraja sljedeće godine, a u naredne tri godine dodatnih šest objekata, čime će hoteli raspolagati sa više od 700 smještajnih jedinica. U trogodišnjem planu je i razvoj najmanje 30 ekskluzivnih planinskih šalea (chalets), te brojni drugi sadržaji i ekskluzivni lokali, restorani, barovi i wellness prostora i objekata.
Kolašin Valleys
„Cilj nam je da stvorimo izuzetno planinsko odmaralište koje se ističe u regionu i privlači posjetioce tokom cijele godine širokim spektrom hotelskih kapaciteta i usluga. Planiramo da uspostavimo izuzetnu investicionu priliku kroz aktraktivan program rentiranja i povraćaj investicije, kao i vrhunsku destinaciju, koja nudi nenadmašna iskustva za one koji traže dom za odmor i avanturu u srcu Crne Gore“, dodao je Gvozdenović.
Kolašin Valleys obuhvata dva povezana ali različita ski sela: 1450 Nest i K16 Peak. Oba su ski-in/ski-out destinacije.
U naselju K16 Peak biće otvoren u zimskoj sezoni 2023/24 Swissôtel resort Kolašin, kao prvi planinski hotel tog brenda na Balkanu. Hotelski kompleks ponudiće 201 modernu i udobnu smještajnu jedinicu za ljubitelje ski-in/ski-out koncepta i aktivnosti na snijegu, kao i ljetnjeg odmora na planini, uz planinarenje, boravak u prirodi i druge ljetnje planinske atrakcije. Gosti će moći da uživaju u sofisticiranim restoranima, aperitiv baru, SPA centru, koristiće usluge skijašnice i druge pogodnosti.
Kolašin Valleys
Otvaranjem hotela u Kolašin Valleys, Accor, vodeća svjetska ugostiteljska grupa sa sjedištem u Francuskoj, proširuje portfolio premium brendova, među kojima i Swissôtel, na jugoistoku Evrope.
Frank Reul, potpredsjednik i šef razvoja Accor Premium, Midscale & Economy “Eastern Europe, Balkans, Italy & Greece”, podsjetio je da je Accor drugi najveći brendirani rezidencijalni operater na globalnom nivou, sa 40 operativnih projekata i 105 u razvoju.
„Cijenjen zbog inteligentnog dizajna, kvalitetne izrade i svjesnog pristupa održivosti, Swissôtel svojim gostima pruža mir u istraživanju svijeta i otkrivanju istinskih životnih ugođaja. Prepoznali smo potencijal Bjelasice i Kolašina, kao jednog od vodećih prestižnih mjesta za skijanje i odmor u ovom dijelu Evrope posebno za entuzijaste zimskih sportova. Jedan od najpoznatijih švajcarskih brendova u svijetu Svissôtel savršeno se uklapa u ovu destinaciju nudeći svježinu i vitalnost alpske energije, ukorijenjene u tradiciji švajcarskog gostoprimstva. Svaka od nekretnina brenda nudi inteligentan dizajn, pažljiv pristup održivosti i bezbrižnost za goste koji im omogućavaju da istražuju svijet na najbolji način. Planina će definisati iskustvo hotela, omogućavajući svakom gostu da prigrli i istinski uživa u kvalitetu usluge koja je odlika našeg brenda“, rekao je Reul.
Kolašin Valleys je smješten na 1450 i 1600 metara nadmorske visine na najzelenijoj crnogorskoj planini Bjelasici, između Nacionalnog parka Biogradska gora, Moračkih planina i Komova i kanjona Tare pod zaštitom UNESCO-a. Projekat planinskog rizorta potpisuje globalno renomirani kanadski studio za planiranje skijališta, Ecosign, koji je i autor prostornog plana regionalnog razvoja Bjelasice i Komova, a dizajnirao je više od 400 skijališta i ski sela za poslednje tri zimske olimpijade.
U narednih pet godina Kolašin Valleys će u oba sela raspolagati sa 13 hotela koji će obuhvatati 19 objekata spratnosti do najviše četiri etaže, izgrađenih od francuskog ariša i kamena; 73 planinske kuće (chalets), restorane i barove, SPA centrum vrhunske klase te savremeno opremljene skijašnice i druge sadržaje za boravak tokom cijele godine. Skijalište Kolašin (1450 i 1600) raspolaže sa 42 kilometra ski staza od 141km koliko je u planu.
Pored radova na objektima hotela Swissôtel Resort Kolašin, pri završetku su i radovi na hotelu Grand Chalet u naselju 1450 Nest, a počela je gradnja prvih planinskih vila.
Visoke temperature ponovo su pogodile jug Evrope, toliko da su usjevi inače veoma otpornih maslina pretrpjeli veliku štetu.
U Španiji, koja je najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, proizvodnja je prepolovljena – sa prognoziranih 1,3 miliona tona na samo 620.000 tona. Osim u Španiji, stabla maslina su stradala i u Italiji i Grčkoj. Iako će potpune razmjere štete biti poznate tek nakon berbe u oktobru i novembru, prema sadašnjim prognozama, ukupna evropska proizvodnja maslinovog ulja mogla bi pasti za više od 30%, odnosno za oko 700.000 tona u odnosu na petogodišnji prosjek.
Hrvatski maslinari kažu za Jutarnji list da situacija ovde nije tako dramatična, pa će ovogodišnja berba biti prosječna. Glavni razlog su padavine, kojih ovog ljeta nije nedostajalo. U slučaju visokih temperatura i suša, masline odbacuju plodove kako bi sačuvale ono malo vlage što im je preostalo za opstanak stabla, pa je malo toga ostalo za proizvodnju ulja. Zdenko Barać, sekretar Udruženja maslinara Istarske županije Olea, kaže da je i tu opao poneki plod, ali su kiše dobro išle za masline, pa nije bilo štete kao u Španiji i Italiji.
– Svaka jaka kiša može da podstakne razvoj bolesti. Maslinove mušice su tada najveći problem, ali visoke temperature posle kiše uništavaju njihova jaja, tako da nije bilo problema. Priroda sama brine o svemu – objašnjava on.
Različite sorte maslina različito reaguju na promjenljive vremenske prilike, na specifičnu mikroklimu u masliniku utiče i blizina stabala, a Barać kaže da je situacija u Istri generalno dobra, iako je masline malo teže uzgajati na jugu poluostrva gdje je zemljište kamenitije, a zemlja siromašnija.
– Za sada ništa ne brinemo, ali moramo da sačekamo žetvu koja sledi za nekoliko mjeseci. Prognozira se kiša, ali će u tom slučaju masline biti zaštićene od uljeza – kaže sekretar udruženja Olea.
On dodaje da maslinari dobro poznaju efikasna sredstva koja rješavaju ovaj problem, a ulje je kvalitetnije ako se masline zaštite od štetočina.
Berba maslina traje otprilike od sredine oktobra do sredine novembra, u zavisnosti od geografskog položaja i vremenskih uslova – ako je sunčano i vlažno, berba može da počne ranije, a kiše teraju maslinare da malo duže čekaju.
U Udruženju maslinara i uljara Hrvatske (ZUMAH) kažu da očekuju prosječnu berbu jer je situacija za sada povoljna.
– Obilnih padavina nije bilo sve do 5. avgusta, kada je pala veća količina, koja je stanje normalizovala i mogla da pomogne maslinama u berbi – objašnjavaju.
Poskupljenje maslinovog ulja ne očekuju ni istarski ni dalmatinski maslinari. Pored dovoljnih količina ovogodišnjeg voća, tu su i prošlogodišnje zalihe ulja, pa ga neće nedostajati. Faktori poput inflacije i rasta ostalih troškova jedine su stvari koje bi mogle uticati na rast cijena hrvatskog maslinovog ulja.
Olive Oil Times, najveći svjetski izvor informacija o maslinovom ulju, piše da su ovogodišnje suše pomogle nekim zemljama. Turska je zabilježila rekordnu proizvodnju, a prema podacima turskog ministarstva trgovine, izvoz njihovog maslinovog ulja od novembra 2022. do jula 2023. povećan je za 240% u odnosu na isti period prethodne sezone, prije svega zbog povećane potražnje punionica u Španiji i Italiji, koje su prošle godine takođe bile suočene sa velikim sušama. Ipak, Turska je odlučila da zabrani izvoz maslinovog ulja u rinfuzi do 1. novembra, navodeći kao razlog povećanje cijena na domaćem tržištu.
Pozorišna predstava ,,(Ne) pričaj mi bajke”, rađena u saradnji Dramskog studija Prazan prostor, Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Kotorskog festivala pozorišta za djecu, igraće večeras od 20 sati na Ljetnjoj pozornici Centra za kulturu.
Predstava ,,(Ne) pričaj mi bajke”, traje 50 minuta i namijenjena je uzrastu od osam godina, pa na više.
Hajde, probaj da zamisliš život bez bajki. Da li bismo uopšte mogli da zamišljamo da nam nisu čitali bajke?
,,Ne pričaj mi bajke” je rečenica odraslog svijeta, koji je zaboravio da su bajke najrealnije i najsurovije priče koje nas kao dijete pripremaju za život. Bajke su često mračne i strašne, ali umiju da budu i tople i nježne. Baš kao i život, bajke su satkane od najfinijih svilenih končića koji se zapetljavaju i raspetljavaju svuda oko nas. Hajde, probaj da zamisliš kako se sve mogu pričati bajke. Takva je ova predstava.
Autori predstave su Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković, Pavle Prelević, dok mentorstvo potpisuje Petar Pejaković. Dramaturgiju je radio Ilija Gajević, video Andrija Rašović, a umjetnički koncept Milana Matejić.
U predstavi igraju Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević.
Uz obale Kamenjaka, poluotoka na jugu Istre, 17. kolovoza ove godine pronađen je primjerak vrste Porpita porpita (plavo dugme).
Ovo lijepo i fotogenično stvorenje tirkizno plave boje slično je meduzi i izgleda kao jedan organizam, ali radi se o koloniji polipa (hidroida). Plavo dugme pripada razredu obrubnjaka (Hydrozoa), koljenu žarnjaka (Cnidaria) koje uključuje meduze, moruzgve i koralje, što objašnjava njegovu sličnost s meduzama.
Središnji dio organizma sastoji se od želatinoznog diska ispunjenog plinom koji mu omogućava plutanje na površini. Na donjoj strani diska nalaze se gonozooidi zaduženi za razmnožavanje i gastrozooid s usnim otvorom za hranjenje. Duž oboda diska pričvršćeni su daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza koji su zaduženi za unos hrane i hvatanje plijena pomoću žarnih stanica.
Plavo dugme je tipična pučinska površinska vrsta koja obitava u tropskim i suptropskim vodama Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana te Sredozemnog mora gdje se gotovo uvijek pojavljuje u velikim rojevima. U Jadranskom moru je relativno nova vrsta, što je vjerojatno posljedica globalnog zatopljenja.
Hrani se planktonskim organizmima koji žive u njihovom dvodimenzionalnom površinskom ekosustavu, a on je pak omiljena hrana atraktivnog puža plavi zmaj (Glaucus atlanticus).
Kreće se pasivno uz pomoć morskih struja i vjetra pa ponekad dospije do obala gdje nije prijetnja kupačima. Vjerojatno može izazvati tek lakšu iritaciju na osjetljivoj koži.
U stvari, jedini koji bi se eventualno trebali zabrinuti pojavom plavog dugmeta su vlasnici pasa jer prema članku na web stranici Veterinarske klinike u Broomeu, psi ih ližu i gutaju kad ih nađu na plaži, što izaziva ozbiljne simptome trovanja (povraćanje, gušenje, drhtanje i prekomjerno lučenje sline).
Primjerak na fotografijama imao je promjer diska 22 milimetra i ukupan promjer s raširenim lovkama približno 60 milimetara.
Vodovod Herceg Novi najavljuje da će od 3. do 13. septembra, biti obustavljeno vodosnabdijevanje preko Plata, zbog sanacije hidrotunela, zbog čega će u ovom periodu biti na snazi restriktivni režim vodosnabdijevanja potrošača.
Iz hercegnovskog Vodovoda su saoštili da su dopisom Elektroprivrede Republike Srpske, tj. njihovog zavisnog sistema Hidroelektrane na Trebišnjici i Hrvatske elektroprivrede (HEP), pogon HE Dubrovnik obavješteni da su remontne aktivnosti na energetskoj opremi, uključujući pregled dovodnog tunela između dvije hidroelektrane planirane za period od 03. do 13. septembra ove godine. Iz tog razloga u navedenom periodu će biti ispražnjen hidrotehnički tunel Gorica-Plat pa tako i obustavljen dotok vode za Herceg Novi.
Tokom perioda obustave dotoka vode sa vodostana Plat potrošači će se snabdijevati vodom iz lokalnih izvorišta kao i određenim količinama vode iz izvorišta Karasovići u Konavlima i sistema Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.
Kako raspoložive količine vode neće biti dovoljne za kontinuirano snabdijevanje, cijele opštine, svih visinskih zona, neophodno je uvođenje restriktivnog režima, s tim da će naselja Kamenari i Bijela biti izvan tog režima. Distribucija vode će se obavljati prema sledećem rasporedu:
– naselja od Sutorine do Savine od 7.00 do 09.00 i od 19.00 do 21.00 časova
– naselja od Meljina do Bijele od 5.00 do 07.00 i od 17.00 do 19.00 časova
– naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda
– naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu.
Kontakt telefoni za naručivanje cistjerne: 067 213 810 i 067 166 342.
Vrijeme trajanja vodosnabdijevanja direktno zavisi od položaja potrošača u odnosu na pripadajuće rezervoare.
Iz Vodovoda, mole potrošače da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi istu mogli isporučivati po rasporedu vodosnabdijevanja. A posebno molimo vlasnike bazena za plivanje, da u ovom periodu ne vrše punjenje ili dopunjavanje svojih bazena vodom iz sistema.
Nadaju se da će radovi na remontu postrojenja i hidrotehničkog tunela biti završeni prije predviđenog roka a time i restriktivni režim vodosnabdijevanja biti kraći od planiranog, saopšteno je iz DOO Vodovod i kanalizacija Herceg Novi.
Šef skupine Wagner Jevgenij Prigožin poginuo je sinoć pri padu privatnog aviona u regiji Tver, sjeverno od Moskve. Tako glasi službena verzija ruskih vlasti koje su navele da je Prigožin na popisu 10 putnika u nesreći u kojoj nema preživjelih.
Avion je poletio iz moskovske zračne luke Šeremetjevo prema Sankt-Peterburgu. Pao je kod sela Kuženkino, otprilike na pola puta, 260 kilometara od Moskve. Ne prestaju stizati reakcije, a brojna su nagađanja o tome što se točno dogodilo.
Putin uputio saučešće Prigožinovoj obitelji: bio je nadaren biznismen
Na mjestu pada aviona pokupljena su tijela stradalih. U jednoj od crnih vreća posmrtni su ostaci 62-godišnjeg Jevgenija Viktoroviča Prigožina. U zrakoplovu je, osim njega i formalnog osnivača ozloglašene privatne vojske, Dmitrija Utkina, zvanog Wagner, bilo još osmero ljudi.
U Moskvi, neki ne vjeruju u Prigožinovu smrt, drugi su ogorčeni, treći paze što će odgovoriti.
A ako su se Prigožin, i drugi vođe Wagnera, ikomu zamjerili, onda bi to bio – Vladimir Putin. On se bez ikakva osvrta na zrakoplovnu nesreću nastavio baviti svojim poslom. Putem videoveze uključio se u summit zemalja BRICS-a.
Prigožin i Utkin sunovratili su se u smrt točno dva mjeseca nakon jednodnevne pobune Wagnerovaca u kojoj su zauzeli Rostov na Donu, Prigožin je čavrljao sa zamjenikom ministra obrane, a onda zapovjedio “Marš za pravdu”, kako je nazvao nastupanje svojih plaćenika prema Moskvi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je iskrenu saučešće obiteljima poginulih u padu aviona među kojima je bio i Jevgenij Prigožin za kojeg je rekao da je bio nadaren poslovni čovjek.
Putin je u televizijskoj izjavi rekao da treba pričekati rezultate službene istrage pada aviona u srijedu navečer u kojem je poginulo svih deset putnika i posade.
– O avionskoj tragediji ponajprije želim izraziti iskreno saučešće obiteljima žrtava. To je uvijek tragedija. Doista, ako su zaposlenici skupine Wagner bili ondje, a prvi podaci upućuju da jesu, želio bih napomenuti da su ti ljudi dali znatan doprinos našoj zajedničkoj borbi protiv neonacističkog režima u Ukrajini, to pamtimo, to znamo i nikada nećemo zaboraviti, rekao je.
– Znam Prigožina jako dugo, od početka 90-ih. Bio je to čovjek teške sudbine, koji je počinio teške pogreške u svom životu, ali je postizao potrebne rezultate. Bio je nadarena osoba, nadaren poslovni čovjek, radio je ne samo u našoj zemlji i postizao je rezultate i u inozemstvu, posebno Africi. Sudjelovao je u poslovima s naftom, plinom, dragocjenim metalima i dragim kamenjem. Koliko znam, jučer se vratio iz Afrike. Sastao se ondje s nekim dužnosnicima, rekao je Putin.
Naglasio je da će istraga potrajati, ali će se temeljito provesti.
– Bit će provedena do kraja. U to nema sumnje. Vidjet ćemo što će reći istražitelji, rekao je.
Zelenski tvrdi da Ukrajina nema veze s navodnom smrću Prigožina
Ukrajina nije upletena u smrt Jevgenija Prigožina, zapovjednika ruske plaćeničke skupine Wagner, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Interfax.
– Nemamo s tim nikakve veze, ali svi znamo tko ima, rekao je Zelenski novinarima aludirajući na to da je odgovoran Kremlj.
U međuvremenu, istražitelji pretražuju olupinu mlažnjaka Embraer Legacy u kojem je poginulo deset osoba, sedmero putnika i tri člana posade.
Istraga traje i zasad nema službenih informacija o uzroku pada zrakoplova. Nema također ni službene potvrde o Prigožinovoj smrti, osim priopćenja uprave za zrakoplovstvo da je bio na listi putnika.
O sudbini Prigožina šute i Kremlj i ministarstvo obrane. Predsjednik Vladimir Putin koji se virtualno obratio čelnicima zemalja BRICS-a okupljenih u Južnoafričkoj Republici, nije spomenuo nesreću, kao ni šef diplomacije Sergej Lavrov koji sudjeluje na sastanku na vrhu.
U nedostatku potvrđenih činjenica, neki Prigožinovi pristaše prst krivnje za njegovu smrt uperili su u rusku državu, a drugi u Ukrajinu koja danas obilježava Dan neovisnosti.
Crnogorski olimpijski komitet i Portonovi u subotu, 26. avgusta organizovaće „RetrOlympics“, rekreativni događaj namijenjen svim uzrastima. „RetrOlympics“ će kroz dječije sportske igre mlađima predstaviti olimpijske vrijednosti i prikazati svijet potpuno nove zabave, a starije podsjetiti na djetinjstvo.
Djeca i roditelji i svi posjetioci imaće priliku da se oprobaju u popularnim dječijim igrama, poput klikera, školice, kockika, ne ljuti se čovječe, a Centralni park u Portonovom, sa početokom u 19 sati, subota 26. avgust, biće središte zabave.
RETRO OLYMPICS
Manifestacija “RetrOlympics” je prilika da na potpuno drugačiji način predstavimo vrijednosti kojima bi trebalo svi da težimo, a osim toga i odlične prilike za zabavu najmlađi će moći da se upoznaju sa bivšim, sadašnjim i budućim crnogorskim olimpijcima.
Uvjereni smo da ovaj jedinstveni događaj zavređuje pažnju, da ćete pronaći vremena da posjetite Portonovi i putem vašeg cijenjenog medija predstavite crnogorskoj javnosti „RetrOlympics“.
