Đurović: Sezona uspješna, u Crnoj Gori trenutno 186 hiljada turista

0
Kotor foto Boka News

Turistička sezona je uspješna i u Crnoj Gori trenutno je 186 hiljada turista, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

On je kazao da od tog broja u Budvi boravi 65 hiljada turista.

“To je samo osam odsto manje nego rekordne 2019. godine”, istakao je Đurović gostujući u dnevniku Televizije Vijesti.

Đurović je dodao je i da je trenutno u hotelima 43 hiljade gostiju ili 16 odsto više nego 2019.

U dva kvartala je, kako je kazao, u kolektivnom i privatnom smještaju registrovano 625 hiljada gostiju, odnosno 104 odsto više nego “prošle godine, 2021. godine”.

“Prihodi od taksi do 3. avgusta su 1,7 miliona EUR, odnosno 26 odsto više nego prošle godine”, rekao je Đurović.

Đurović je kazao da nema informacija o tome koliko su odmakli pregovori između kompanije Neksan biznismena Miodraga Davidovića i Tosčelika o preuzimanju Željezare.

On je rekao da je Davidović prava adresa za pitanje kada bi se to konačno moglo dogoditi.

Đurović je istakao da to nije proces koji se rješava “preko noći”, pa je pozvao radnike da budu strpljivi.

“Ne bih rekao da se proces odugovlači, čak ide brže nego što bi trebalo”, dodao je Đurović.

Kako je kazao, država je Davidoviću obezbijedila podršku u smislu saradnje sa “svim ministrima koji su bili potrebni”.

Boka Kotorska foto Boka News

On je rekao da je zahvalan Davidoviću ukoliko obezbijedi sav neophodan novac.

“Time bi se brže zavšio posao nego da država učestvuje sa 25 odsto”, istakao je Đurović.

Đurović je, govoreći o situaciji sa Aerodromima Crne Gore, kazao da je potreban ozbiljan koncesionar i svjetski operater koji će garantovati nove linije.

“Znate ko brani koncesiju aerodroma? Oni koji su navikli da to bude baza partijskog zapošljavanja. Nama trebaju bolji i veći aerodromi, bolja ulaganja. Nisam siguran da država trenutno ima stotine miliona, koliko treba da se investira u Podgorici i Tivtu”, naglasio je Đurović.

On je ukazao na “sjajno iskustvo” koje, kako je kazao, imaju Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Srbija.

“Mislim da je to na dobrobit i države i razvoja turizma Crne Gore”, ocijenio je Đurović.

Apel stanovnika naselja Seljanovo u Tivtu: Otključajmo našu obalu

0
Tivat – Seljanovo panorama

Stanovnici naselja Seljanovo Tivat poručuju “ko je u ovoj Crnoj Gori zadužen da odredi, da li je u redu i da li je moguće da Porto Montenegro ima prava da zaključa kapiju koja je jedini obalski put od Pina kroz Porto Montenegro do našeg Seljanova”.

– Svi mi stanovnici Seljanova dugo vremena ćutimo, jer je navodno Porto Montenegro privilegovani korisnik obale nekadašnjeg Arsenala. Naime, svake večeri naši gosti se suočavaju sa neprijatnošću, da poslije ponoći ne mogu da se vrate putem i kroz kapiju na koju su ušli u Porto Montenegro, već moraju nalaziti mnogo dalje okolne alternativne puteve da bi došli do svojih smještaja u Seljanovu.

Od koga i zašto se zaključava prostor kojeg je država nazvala „Morsko dobro“. Ako je Porto Montenegro otvoren prema Pinama, zašto je zatvoren prema Seljanovu?

Da li smo mi iz Seljanova neka niža klasa od kojih treba zaštititi Porto Montenegro? Zašto je sa naše strane Porto Montenegro sa svojim zidovima ograđen kao utvrđenje ili dobro čuvani zatvor?

Ovih dana mediji su puni natpisa da nema privatnih ponti u Boki i da su sve ponte naše, a mi na djelu imamo klasičnu zlouptrebu naših građanski prava i naše obale. Neko je zaključao kapiju  i onemogućio prolaz na putu koji je u obuhvatu našeg Morskog dobra.

Molimo medije da alarmiraju sve nadležne, da se u najkraćem roku uradi sve, da se diskriminacija stanovnika Seljanova i njihovih gostiju zaustavi. Da se otvore kapije i sruše zidovi i ograde, jer skoro da je i Aresenal, koji  je bio vojni objekat,  imao više senzibiliteta za građane Tivta od Porto Montenegra, koji je da napomenemo, marina i turistički kompleks.

Ukoliko ovaj naš apel ne urodi plodom moraćemo da pristupimo aktivnostima, koje su dale rezultata u jednoj drugoj primorskoj opštini, gdje je takođe bio problem uskraćivanja kretanja i prolaza kroz naše Morsko dobro!  Valjda nijesmo država duplih aršina- navode oni.

Korona presjek: Preminula jedna osoba, 720 novooboljelih, H. Novi 38, Tivat 28, Kotor 26

0
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 720 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 822 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 5866.

Dah safarija na Jadranu: Upoznajte čari “Sea Glamping” kampa u Krimovici

0
Footo Mediabiro

Vreli avgustovski dani, prošarani rekordnim temperaturama, za jedno mjesto na crnogorskom primorju, prava su nepoznanica. U selu Krimovica, pet minuta od plaže Trsteno i tirkiznog Jadranskog mora, ušuškan među bujnom vegetacijom, nalazi se jedinstveni “Sea Glamping“ kamp. Spoj luksuza, prirode i održivih tenhologija, izgrađen sa puno entuzijazma u rekordnih pet mjeseci, projekat predstavlja djelo domaće kompanije ,,Geoengineering”, koja već 15 godina uspješno posluje u oblasti geodezije i katastarskih poslova. O investiciji u najbrže rastuću granu turizma u svijetu, kao i ekskluzivnom ponudom specijalnih šatora, upoznala nas je menadžerka “Sea glamping“ kampa Jelena Gardović.

,”Na ovom mjestu, u martu ove godine, nije bilo ničega. Sada imamo pet smještajnih jedinica kapaciteta 17 mjesta, bar, restoran sa parkingom i posebnu zonu za uživanje ― bazen sa ležaljkama, suncobranima, baldahinima, kao i platformu za jogu koja će se u večernjim satima pretvarati u otvoreni bioskop. Riječ je o pravom rizortu namijenjenom za pravo uživanje,” navela je Gardović.

Rasprostranjen na 2.500 metara kvadatnih, prvi glamping kamp u Crnoj Gori kojeg karakteriše vrhunski kvalitet gradnje, obuhvata tri vrste šatora u kojem može da boravi od dvije do pet osoba. Opremljeni spavaćim sobama, kuhinjom, kupatilom, tuš kabinom i prostorom za ručanje, posjetioci imaju priliku da borave u smještaju nalik hotelskom, samo na većem nivou. Menadžerka kampa naglasila je da su sve jedinice odvojene, što je posebno pogodno za vrijeme u kojem se korona opet širi. Osim toga, skrenula je pažnju i na zanimljive detalje koje ambijent razlikuje od sličnih objekata u zemlji, a i šire.

Footo Mediabiro

,,Šatori, rađeni po uzoru na afričke safari šatore, ali i sav namještaj u njima, dopremljeni su iz Holandije. Na tom tragu drveta, radili smo restoran i bar, koji su otvoreni. Uz to, imamo i solarne panele, kao i bioseptičku jamu, koja prečišćava vodu koja se dalje može koristiti za navodnjavanje. Važno je naglasiti da je mnogo pažnje posvećeno ozelenjavanju ovog prostora. Posađene su masline, palme, citrusi, bambusi, banane, mnogo cvijeća, ali smo uspjeli i da sačuvamo neke autohtone vrste.”

Footo Mediabiro

Pod sloganom ,,Where nature meets luxury“, osim kutka namijenjenog za odmor i čist hedonizam, kamp posjetiocima nudi fantastičan restoran koji će sigurno oduševiti ljubitelje mediteranske i domaće hrane. Za ukusne obroke, napravljene vještim rukama šefa kuhinje Miloša Pejakovića, već se pročulo.

,,Dočaraćemo vam neke drugačije koncepte. Podržavamo lokalnu prirodu i koristimo isključivo lokalne proizvode. Samim tim, nadamo se da ćemo vam priuštiti malo drugačije iskustvo kod nas u Sea Glampingu,” izjavio je Miloš, član malog, ali uigranog kolektiva.

Footo Mediabiro

Uživanje u sjajnoj atmosferi, kvalitetnom odmoru i najljepšim prospavanim noćima, prioritet su gostoprimljivih domaćina, koji sa nestrpljenjem i srdačnošću dočekuju turiste. Zato pozivaju zainteresovane da ih posjete i osjete čari neponovljivog iskustva. Dobro došli

Predstavljanje likovne monografije Vesna Šojat

0
Šojat

Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj organizuje predstavljanje likovne monografije VESNA ŠOJAT, autora Nikole Albanežea, u izdanju Skaner studija – Zagreb i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba.

Monografiju će sutra, ponedjeljak 8. avgusta u 20 sati u Palati Pima u Starom gradu, pored urednika Željka Brguljana, predstaviti istoričarke umjetnosti  Marija Mihaliček i Ljiljana Zeković, a u ime izdavača Dragi Savićević.

U muzičkom dijelu programa nastupiće Anja Radonjić-gitara, studentkinja Istituto Musicale Luigi Boccherini, Lucca.

Dječijem domu “Mladost” donacija košarkaškog i vaterpolo kampa Luštica Bay

0
Budući vaterpolisti sa Paskovicem i Danilovicem

Iznos od 7400 eura od kotizacije sportskih kampova „Treniraj kao šampion“ biće uplaćen Dječijem domu Mladost iz Biijele


Sav prihod od kotizacije sa dva sportska kampa Luštici Bay – košarkaškog i vaterpolo kampa „Treniraj kao šampion“, u iznosu od 7400 eura – biće doniran Dječijem domu „Mladost“ u Bijeloj. Košarkaški kamp koji je predvodio sportski ambasador Luštice Bay i jedan od najpoznatijih svjetskih košarkaša, Vlade Divac, završen je u nedjelju, 7. avgusta, fotografisanjem učesnika sa šampionom i revijom košarkaških umijeća koja su prikazali polaznici kampa.

Vaterpolo kamp proslavljenih šampiona Vjekoslava Paskovića i Damjana Danilovića završen je 24. jula uz učešće oko dvadeset polaznika. Oba kampa su održana po drugi put kao dio Luštica Bay projekta „Treniraj kao šampion“, čiji je cilj promocija sporta, naročito onih koji se tradicionalno njeguju u Boki, kod djece sa ovog područja ali i mališana koji su gosti u Boki.  Tokom kampova kod djece i mladih, pored sportskog duha, razvija se i odgovoran odnos prema okruženju, što je ovom akcijom još jednom dokazano.

Sa press konferencije

„Nakon završetka sportske karijere, zapravo kao njen nastavak, jedan od mojih najvažnijih ciljeva je podrška djeci i razvoju mladih talenata u sportu. Pravilan psihofizički razvoj, rad i samodisciplina, a posebno nezaboravna druženja, izazovi, podvizi i naroličito timska podrška u bavljenju sportom za svakog mladog čovjeka su dragocjena iskustva koja stiče i dalje nosi kroz cijeli život. Veoma se radujem što zajedno sa Lušticom Bay na ovaj način pomažemo stvaranje novih talenata i istvoremeno pomažemo zajednici“, izjavio je Vlade Divac. Čitava porodica Divac se već petnaest godina bavi humanitarnim radom kroz svoju fondaciju, a u slobodno vrijeme ljeta često provode u Luštici Bay.

„Sa neskrivenim zadovoljstvom smo iščekivali završetak oba kampa kako bismo zajedno sa Lušticom Bay  i svim polaznicima kampova, pokazali da dobar sportista najprije mora da ima veliko srce. Do zlatnog odličja i rezultata se stiže upornim radom, posvećenošću, njegovanjem talenta, ali i ferplej ponašanjem i na terenu i van njega jer su sportisti najbolji promoteri jedni zemlje i svega što ona predstavlja,  saopštili je Pasković.

Polaznici kampa sa Vladem Divcem

Program pod nazivom „Treniraj kao šampion” pokrenut je prije godinu u Luštici Bay, kao vid podsticaja razvoju mladih u bavljenju sportom u lokalnoj zajednici – obuhvata košarkaški i vaterpolo kamp, a odvija se u saradnji sa našim sportistima koji su se proslavili kao svjetski šampioni u ovim disciplinama. U prvoj ediciji košarkaškog kampa učestvovali su i mališani iz Dječijeg doma u „Bijeloj“.

„Mi smo zaista ponosni na inicijativu „Treniraj kao šampion“ jer ona reflektuje našu posvećenost njegovanju odnosa sa lokalnom zajednicom i podršku mladima, a ujedno i promovisanje zdravog načina života u kome bavljenje sportom ima jednu od najvažnijih uloga. Prilika da se djeca upoznaju sa vrhunskim sportistima i dobiju od njih važne životne lekcije, savjete i podršku za dalji razvoj neprocjenjiva je za motivaciju mladih talenata a nama uvijek daje mogućnost za još jedan vid saradnje sa zajednicom “ istakla je Kristina Škanat, iz marketinga Luštice Development.

Košarkaški kamp okupio mališane svih uzrasta

Košarkaški kamp je organizovan na novim terenima Centrala, novog naselja u Luštici Bay, koji su na raspolaganju gostima, rezidentima, mještanima,  kao i profesionalnim sportistima. Vaterpolo kamp je održan u zalivu Trašte.

Oktoberfest ponovo radi, nema brige zbog kovida i gasa

0
Oktoberfest

Ukrašeno slovo O, za Oktobarfest. Pred prvi festival na Minhenskoj Poljani posle tri godine, organizatori su predstavili novi logo i naglasili da ne strahuju od otkazivanja i kritika zbog utroška deficitarne energije.

Logo – stilizovane pivske krigle – zaštićen je ne u interesu profita, nego u interesu zaštite festivala, rekao je šef organizacije i ekonomski savetnik Klemens Baumgertner (Clemens Baumgärtner).

“Novi logo je, rekao bih, prekretnica za Oktobarfest,” rekao je Baumgertner novinarima u četvrtak.

Od sredine avgusta na onlajn prodavnici internetu pojaviće se tradicionalne bavarske kožne pantalone, takozvane lederhozne, jakne, rančevi, daske za serviranje i zimske kape, sve sa novom oznakom.

Cilj je, rekao je Baumgertner, “nežno razvijanje brenda” i jasan signal onima koji to zloupotrebljavaju. “Tome je došao kraj.”

Najveći festival na svetu biće održan od 17. septembra do 3. oktobra, bez pandemijskih mera.

Iz predostrožnosti, međutim, grad ugovorno prebacuje ekonomski rizik eventualnog otkazivanja na gostioničare, zabavljače i trgovce na pijaci. Ako festival ipak otpadne, trošak neće pokrivati grad i poreski obveznici.

Festival neće pogoršati ni energetsku krizu, dodao je Baumgertner. Naime, Oktoberfest u potrošnji struje i gasa u Minhenu učestvuje sa 0,6, odnosno 0,1 promila.

“Niti će Oktobarfest u Minhenu ugasiti svetla, niti će bilo ko morati da se smrzava zbog Oktobarfesta,” rekao je Baumgartner.

Kit beluga odbija hranu nakon što je zalutao u Seinu

0
Kit

Raste zabrinutost za kita belugu koji je primijećen u francuskoj rijeci Seini, daleko od hladnih arktičkih voda koje mu više odgovaraju, jer odbija hranu i djeluje mršavo, rekla je lokalna dužnosnica u subotu.

Beluga polako pliva oko 80 km od Pariza. Veterinari će procijeniti njegovo zdravlje prije nego što se donese odluka o tome kako intervenirati.

Spasioci, koji ne znaju da li sisavac od 4 metra ne jede jer mu nedostaje energije ili je bolestan, pokušali su ga nahraniti živom pastrvom.

“Nije se činilo previše zainteresiranim”, rekla je novinarima Isabelle Dorliat-Pouzet, dužnosnica departmana Eure.

Kit je odlutao daleko od svog prirodnog staništa. Potpuno bijele beluge obično žive u Arktičkom i subarktičkim oceanima, iako je poznato da ponekad zalaze i u južnije vode i mogu kratko vrijeme preživjeti u slatkoj vodi.

Krajem maja, mlada ženka orka koja je bila pogođena metkom u glavu te je zalutala u Seineu uginula je. Udruga Sea Shepherd obećala je 10.000 eura za informaciju tko je pucao u orku.

Nije donesena odluka o tome kako belugu vratiti u ocean, rekla je Dorliat-Pouzet.

Jedna je mogućnost da ga se pokuša odvesti natrag u otvorenu vodu. Druga je da ga se izvadi iz rijeke i transportira, iako je Dorliat-Pouzet rekla da nije jasno je li kit dovoljno jak za tako opasnu operaciju.

Veterinari će mu prvo pokušati ubrizgati vitamine.

“Malo ljudi misli da će se beluga sama vratiti 160 km do mora”, dodala je Dorliat-Pouzet.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti i iz oblasti stripa.

Knjiga U leto, poslljednji je tom lične enciklopedije koju otac piše svojoj kćerki. Nastojeći da nađe smisao u svijetu istovremeno ravnodušnom i bolno lijepom, autor Karl Uve Knausgor opisuje prskalice i puževe, ribizle i suze, cirkus i lov na krabe. Ujedno vodi i dnevnik malih porodičnih događaja, koji se bilježe spram pozadine od misli, sjećanja i čežnji koje ljeto može da probudi. Izdavač je Booka.

Ajfel  roman je Nikole d’Etjena d’Orva. Pariz 1886. godine. Gustav Ajfel opsjednut je svojom metalnom konstrukcijom visokom trista metara. Svjetska izložna se sprema a Francuska želi da zadivi cijeli svijet. Dok skicira strukturu kule, Ajfel uviđa da bi zaobljena a ne prava linija trebalo da vodi stub u visinu, i on crta leđa žene koju je volio u mladosti. U tom trenutku i ne sanja da će je ponovo vidjeti i da će njegov život biti obilježen slovom A koje se uzdiže visoko i osvaja svojom elegancijom. Pred nama je roman koji će nam otkriti da li je simbol Pariza zapravo izjava ljubavi. Izdavač je Laguna.

Crkni, ljubavi Arijane Harviks roman je o majčinstvu, strasti i depresiji. U francuskoj seoskoj zabiti mlada žena se bori sa svojim demonima, Uloga majke i supruge ne da je ne ispunjava već je troši i uznemirava. Vrijeme uglavnom provodi maštajući da naudi sebi ili drugima. Ovaj roman istražujue destabilišuće učinke strasti ali i njene odsutnosti, rutinu i banalnost bračnog odnosa razotkrivajući brutalnost očekivanja da majčinstvo podrazumijeva potpuno potčinjavanje. Izdavač je Booka.

Mala knjižara na obali novi je roman Dženi Kolgan. Samohrana majka Zoli pokušava da se snađe u Londonu, ali je na ivici nervnog sloma. Njen sinčić Hari savršen je u svemu izuzev što ne govori. Harijeva tetka joj predlaže da se preseli u Škotsku gdje bi pomagala u maloj knjižari i čuvala djecu u plemićkoj kući na brdu. Možda će baš taj odlazak iz otuđenog grada u seoce na škotskoj visoravni donijeti promjenu koja je očajnički potrebna Zoli i Hariju. Međutim, kada se suoči sa neljubaznim poslodavcem i njegovom raspuštenom djecom, Zoli će se zapitati da li je postupila ispravno. Izdavač je Laguna.

Mikelanđelo Romena Rolana knjiga je koja nam iz nekih novih uglova približava možda  i najvećeg umjetnika svih vremena. Mikelanđelo nije bio nježan prema svim sugrađanima. Njegov slobodarski genije prezirao je njihovo sitničarsko spletkarenje, izvještačeni duh, površni idealizam, njihovu bolećivu osjećajnost. Bio je usamljen. Mrzio je i mrzjeli su ga. Divili su mu se ali su ga se i bojali. U umjetnosti i politici bio je neodlučan. Skoro  nikada nije mogao da se odluči između dva djela, dva projekta, dvije stranke. U ljubavi je gubio svako dostojanstvo nerijetko spreman i da se ponižava. Izdavač je Evoluta.

Poslednji čuvar ostrva roman je Gael Žos za koji je dobila nagradu Evropske unije za književnost. Njujok, treći novembar 1954. Kroz pet dana biće zatvoren centar na ostrvu Elis, od 1892. godine nezaobilazan punkt za sve doseljenike koju u SAD stižu iz Evrope. Džon Mičel, direktor ovog centra ostaje sam na tom opustjelom mjestu i donosi odluku da uhvati nit svog života tako što će u dnevnik zapisati uspomene koje ga proganjaju, a prije svega sjećanja na Liz, voljenu suprugu i Neli, imigrantkinju koja je s rodne Sardinije u Ameriku donijela svoju neobičnu prošlost. Izdavač je Heliks.

Popaj E. K. Sigara po ocjeni kritike predstavlja savršenstvo od stripa. Kada je 17. jula 1929. stupio na scenu mornar po imenu Popaj, bio je zamišljen tek kao sporedni lik. No, već poslije pet urnebesnih replika Popaj zauzima samo središte pozornice, zauvijek promijenivši istoriju stripa, i samog humora 20 vijeka. Ova edicija sabranih epizoda Popaja po prvi put na srpskom jeziku, hronološki, predstavlja kompletan autorski rad E. K. Sigara, od 1928. do njegove smrti deceniju kasnije. Izdavač je Komiko.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Preminuo legendarni ratni reporter i novinar Antun Masle

0
Antun Masle

Antun Masle, glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, legendarni ratni reporter i novinar s dugogodišnjim iskustvom u tiskanim i elektroničkim medijima, preminuo je u noći na nedjelju nakon teške bolesti u 66. godini.

U bogatoj novinarskoj karijeri radio je u Globusu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, te surađivao s Glorijom i Arenom. U međuvremenu je razdoblje od 2006. do 2011. proveo na mjestu urednika dnevnih vijesti Nove TV, a potom kao zamjenik glavnog urednika Dubrovačkog vjesnika i urednik portala. Na čelu Dubrovačkog vjesnika bio je od 2017. godine.

Devedesetih godina prošlog stoljeća se bavio istraživačkim novinarstvom i izvještavanjem s ratišta u Hrvatskoj te s najvažnijih svjetskih tačaka sukoba – Bosne i Hercegovine, Čečenije, Iraka, Afganistana…

Masle je kao novinar Globusa 1999. godine uhićen u Crnoj Gori, na graničnom prijelazu Božaj, nedaleko od Podgorice, zbog bizarne optužbe za vojnu špijunažu. U vojnom zatvoru proveo je tri mjeseca nakon čega je preko vojne bolnice uspio pobjeći i vratiti se u Hrvatsku. Također, ranjen je u pucnjavi zbog tekstova koje je pisao o Dubrovačkoj banci, piše Jutarnji list.

Godine 2017. na tradicionalnoj dodjeli nagrada za umjetnost, znanost i novinarstvo Slobodne Dalmacije dobio je godišnju nagradu Miljenko Smoje za novinarstvo.

Antun Masle rođen je 24. studenoga 1956. u Baru. Prve novinarske korake napravio je u omladinskom tisku, da bi se zatim kao sportski novinar zaposlio u Dubrovačkom vjesniku. Upravo ga je sportsko novinarstvo naučilo pažljivom praćenju zbivanja i brzom pisanju.

Dubrovački vjesnik, u kojem se zaposlio, oduvijek je bio rasadnik dobrih i nagrađivanih novinara. Tako je i Masle 1988. prešao u Slobodnu Dalmaciju. Dubrovnik se ubrzo našao usred ratnog požara, pa je Masle svakodnevno bio između prve linije fronte i dopisništva Slobodne.

Bio je član sekcije ratnih dopisnika HND-a još od njezina osnutka, ali kao ni ostali, nikad nije dobio obećani beneficirani ratni staž. Ako ga od novinara itko zaslužuje, onda je to on.

Od 1994. za Globus izvještava s najznačajnijih kriznih žarišta u regiji i svijetu. Pratio je ratna zbivanja u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Na povratku s jednog zadatka u Albaniji, 20. travnja 1999., zarobila ga je Vojska Jugoslavije i optužila za špijunažu pa je iduća dva mjeseca proveo u zatvoru u Spužu. Glumeći žučni napad, uspio je pobjeći. Te 1999. bio je nominiran i za novinara godine HND-a.

Nakon terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. Masle je bio prvi hrvatski novinar koji je izvještavao s mjesta na kojem su se srušili “blizanci”. Nakon toga, što na magarcu, što automobilom ili pješice, odlazi u Afganistan gdje prati intervenciju američke vojske. Prvi je hrvatski novinar koji je 2003. ušao u Bagdad. Dugo je boravio u Iraku i slao reportaže za izdanja bivšeg EPH. Na svim tim ratištima, u kriznim situacijama u Izraelu i Palestini, Masle je stekao i novinarski ugled i vrijedna poznanstva među svjetskim kolegama. No, i u Hrvatskoj proslavio se pišući o brojnim korupcijskim aferama. Intenzivno se bavio istraživanjem afera u ratu i poraću i najvećih korupcijskih slučajeva, poput Dubrovačke banke.

Radio je intervjue s poznatim svjetskim političarima, poput Lecha Wałęse ili s poslovnim ljudima kao što je Aleksandar Lebedev.

Nagli zaokret napravio je 2006., kad je postao urednik informativnog programa Nove TV.

Nakon pet godina vraća se u svoj Dubrovački vjesnik, kojemu je od veljače 2017. godine glavni urednik. Međutim, situacija u Ukrajini, “arapsko proljeće”, izbjeglička i sigurnosna kriza na Mediteranu ne daju mu mira, pa Masle kao izvrstan poznavatelj gotovo svakodnevno piše vrlo zapažene analize i kolumne za Slobodnu Dalmaciju i Globus, a potom uređuje i Dubrovački vjesnik, uspješan i profitabilan lokalni tjednik sa 67 godina tradicije.