U videu je prikazan navodni napad na kontejnerski brod Pumba u Crvenom moru, izveden pomoću bespilotnog površinskog plovila (USV) natovarenog eksplozivom.
USV je prišao brodu Pumba i potom uništen nakon što je naoružani sigurnosni tim uzvratio vatru, uzrokujući eksploziju tik uz krmu broda. Prema svjedocima i dostupnim snimkama, napad je bio vrlo blizu da nanese ozbiljnu štetu brodu, piše gCaptain.
Hutisti su izjavili da su ciljali brod Pumba, opisujući ga kao američki brod i navodeći to kao razlog napada, iako podaci pokazuju da plovi pod liberijskom zastavom.
Podaci iz Equasisa pokazuju da je u vlasništvu podružnice Sea Lead Shipping, kompanije sa sjedištem u Singapuru. Ovo dodatno komplicira tvrdnje Hutista o brodu kao američkom plovilu.
Video napada možete pogledati u nastavku:
WILD FOOTAGE
A team of armed Guards aboard a commercial cargo ship in the southern Red Sea successfully destroyed a one-way surface drone launched by the Houthi terrorist group in western Yemen. pic.twitter.com/wFcVhKKjcn
U okviru 68. Bućarske olimpijade Bućarski klub Kalimanjac sa posebnim zadovoljstvom najavljuje Ženski đir – turnir ženskih ekipa, čije će se 1. kolo održati predstojećeg vikenda, u subotu 27. i nedjelju 28. jula.
“Obećali smo da đir neće stati, stoga pozivamo sve ljubitelje bućanja i dobrog druženja oko zogova da nam se pridruže na onom najljepšem, Ženskom điru i bodre naše dame u sigurni smo uzbudljivim i zabavnim mečevima” – kazali su organizatori.
U subotu se sastaju Brđanice – Očajne domaćice i Barbete – Bastadurke, a u neđelju Śore od mota – Male o‘šponde i Vile od Boke – Kalimanjke.
Podsjećamo, svi mečevi na Olimpijadi počinju u 18h.
Multidisciplinarna izložba pod nazivom “Nasljeđe Mediterana” prvog Ljetnjeg likovnog salona Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), biće otvorena u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u subotu, 27.jula u 20 sati.
Izložbu će otvoriti istaknuti crnogorski slikar iarhitekta dr sc Nikola Marković.
Na izložbi će biti predstavljena 34 rada umjetnika i umjetnica savremene crnogorske likovne scene.
Naime, uprava Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore osnovala je novu likovnu manifestaciju sa ciljem promovisanja umjetničkog stvaralaštva inspirisanog bogatom mediteranskom baštinom.
Povodom konkursa za “Ljetnji likovni salon ULUCG-a”, selekcioni tim koji su činili prof.dr.Aleksandar Čilikov, mr.Milica Bezmarević i mr. Maja Marović, odabrao je 34 rada umjetničke savremene scene. Stručni tim se prilikom odabira radova vodio temom ovogodišnjeg Salona “Nasljeđe Mediterana”, pa su tako odabrani oni radovi koji idejno i sadržajno korespondiraju sa odabranim nazivom, a koji su opet u adekvatnom dijalogu sa aktuelnim tendencijama savremenih umjetničkih praksi.
Na platou ispod Starog mosta u Mostaru u utorak je održana centralna manifestacija proslave 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta i 19. godišnjice upisa Mostara na popis UNESCO-ove kulturne baštine, javlja Anadolu.
Spektakularna ceremonija počela je intoniranjem državne himne Bosne i Hercegovine, a nastavljena umjetničkim performansom mostarskog umjetnika Nedžada Maksumića.
Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara i predsjednik organizacionog odbora manifestacije povodom 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta, poželio je dobrodošlicu svima, kako je rekao, pod most mira i ljubavi, koji je spomenik mira i svjedok vremena.
“Stari most simbol je našeg postojanja i slojevite historije na ovom prostoru, dio naše kulture i identiteta”, rekao je Marić, zahvalivši svima koji su dali doprinos u obnovi Starog mosta a posebno što su večeras u Mostaru povodom 20. godišnjice obnove.
“Građani Mostara i Stari most danas uspravno i ponosno stoje s dubokom vjerom da koračamo u mirnu i uspješnu budućnost. Neka vječno živi Stari most, neka vječno u nama živi ideja mira. Veliko hvala prijateljima Mostara i Starog mosta.
Obratio se i Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori, te Qu Xing, zamjenik generalne direktorice UNESCO-a. Potom je uslijedio muzički performans mostarskog ansambla “Mostarske kiše“.
Čelnici Grada Mostara uručili su zahvalnice za izuzetan doprinos obnovi Starog mosta koje su dobili predstavnici Svjetske banke, UNESCO-a, Kraljevine Holandije, Republike Turkiye, Republike Italije te Republike Francuske.
Potom je izveden svečani skok sa Starog mosta, uz bakljadu i vatromet, a prisutni građani Mostara kao i brojni turisti potom su mogli uživati u koncertu grupe Hari Mata Hari. Hari Varešanović je koncert otvorio pjesmom “Lejla”, na veliko oduševljenje okupljenih na platou ispod Starog mosta.
Početak koncerta pratio je višeminutni spektakularni vatromet.
Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu. Dao ga je sagraditi sultan Sulejman Veličanstveni. Građenje je povjerio turskom graditelju Mimaru Hajrudinu.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini i uporedne dvostruke agresije na Mostar između 1992 i 1995. godine Stari most je bio meta artiljerijskih napada. Granate ispaljene sa položaja srpske vojske u proljeće 1992. godine oštetile su luk mosta, dok je poznata kula Čardak na njegovoj zapadnoj kapiji u potpunosti izgorjela.
Nakon dvodnevnog granatiranja s položaja Hrvatskog vijeća odbrane, Stari most je srušen 9. novembra 1993. godine. Tada je gotovo potpuno uništena i historijska jezgra grada u njegovom okruženju. Obnovljen je i ponovo otvoren za javnost 23. jula 2004. godine, a od 2005. Stari most je dio UNESCO-ve svjetske baštine.
Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i i upravljanja lukama sinoć su realizovali akciju spašavanja i traganja na moru, nakon što se na čamcu na kojem su bile dvije osobe konop zamotao oko propelera, zbog čega nisu bili u mogućnosti da upravljaju istim.
Spašene su dvije muške osobe, koje su bile vidno iscrpljene, a kojima je pomoć pružila Hitna medicinska pomoć u Baru.
Dva naša spasilačka čamca (SAR 1 i SAR 5) ispovila su iz Luke Bar nakon poziva Granične policije da je plovilu u blizini Čanja potrebna pomoć na moru. Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima i jakom vjetru, naši spasilački timovi uspjeli su da lociraju čamac i zbrinu članove posade, od kojih je jedan državljanin Crne Gore, a drugi Srbije. Čamac je bezbjedno vezan na pristanište na zapadnom dijelu Čanjske plaže.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama podsjeća na broj 129 sigurnosti, na koji se može prijaviti bilo kakva opasnost na moru i zatražiti neophodne infomacije prije isplovljavanja.
“Ponesi nasljeđe” naziv je kampanje OJU Muzeji Kotor, koja nudi nakit i ukrasne i upotrebne predmete inspirisane našim eksponatima i kulturnom baštinom Kotora.
U okviru kampanje „Ponesi nasljeđe”, kotorski „Muzeji” predstavljaju pozlaćene minđuše kao spoj prošlosti i sadašnjosti. Replika 5000 godina starog praistorijskog nakita sa arheološkog lokaliteta Velika gruda blizu Kotora. Ovaj nakit krasio je prve evropske vladare i svjedoči o zajedničkoj prošlosti i nasljeđu.
Kutija je posebno dizajnirana i proizvedena od recikliranog papira u našoj muzejskoj radionici, poručuju iz OJU Muzeji Kotor.
Ponesi nasljeđe
Podsjećamo da su kotorski „Muzeji” početkom ljeta predstavili novinu u svojoj suvenirskoj ponudi – lepezu kao spoj prošlosti i sadašnjosti.
-Na njoj je print karte Boke Kotorske iz XVII vijeka koju je uradio Vinćenco Marija Koroneli, jedan od najpoznatijih kartografa Mletačke republike.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, NCB Interpol-a Podgorica (FAST tim), su u koordinisanoj ciljanoj potrazi u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat, locirali i lišili slobode N.R., crnogorskog državljanina, koji se potraživao na nacionalnom i međunarodniom nivou.
N.R. je osumnjičen da je dio organizovane kriminalne grupe protiv čijih članova se vodi postupak pred Višim sudom u Podgorici u kojem je osumnjičena i bivša predsjednica Vrhovnog suda, V.M.
On se potražuje u cilju obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krijumčarenje i krivično djelo davanje mita.
Lice je u zakonskom roku sprovedeno u Specijalno državno tužilaštvo.
Sektor za borbu protiv kriminala u nesmanjenom intezitetu sprovodi planske aktivnosti u cilju lociranja međunarodno traženih lica sa primarnim fokusom na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, i akcentom na ciljano traganje lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice.
Nikola Došljak, potpredsjednik OO DPS Tivat i šef odborničkog kluba DPS-LP u SO Tivat, navodi da klima uređaji ne rade u Opštini i da je uvedeno skraćeno radno vrijeme do 13 sati.
-Građanke i građani Tivta su veoma dobro upoznati sa tropskim vrućinama i preko 40 stepeni, koje su nas zahvatile u toku tekućeg jula mjeseca. Na ovakvim temperaturama je prosto nemoguće normalno funkcionisanje bez rada klima uređaja, čak i tokom cijelog dana, S obzirom na to da klima uređaji ne rade u Opštini Tivat već skoro 20 dana (tačnije od 8. jula), može se samo zamisliti kako radnici ove institucije funkcionišu, tj. u kako nehumanim uslovima obavljaju svoje svakodnevne radne obaveze.
Ovakva situacija je primorala nadležne da uvedu skraćeno radno vrijeme do 13 sati. Između ostalog, i zadnja sjednica Skupštine opštine Tivat je upravo zbog ovog problema održana 17. jula u prostorijama Centra za kulturu, umjesto u skupštinskoj sali Opštine Tivat – navodi Došljak.
Dodaje da ovaj problem nije od juče, već se dešava i ponavlja nekoliko godina unazad.
Nikola Došljak – DPS Tivat
– Nadam se iskreno da će se ovaj problem riješiti što prije, kako se ne bi desilo da zaposleni u opštini Tivat, i naravno stranke ove institucije, dočekaju i zimsku sezonu grijanja, sa sličnim problemom. Dežurni krivac kako za ovaj problem, tako vjerovatno i za ovolike ljetnje temperature, učestale višesatne restrikcije struje, ogromne gužve u saobraćaju, pa čak i eventualno nevrijeme ako nas uhvati, je ko drugi nego DPS (Demokratska partija socijalista). To nam više nije ništa novo, s obzirom da ovu floskulu i konstantnu retoriku kako je DPS za sve kriv, slušamo već punih 4 godine, iako naša partija nije konstituent vlasti na lokalnom nivou.Kada neki problem u životu ne umiješ sam da riješiš i završiš, najlakši je izgovor u drugome tražiti krivca – zaključuje Došljak.
U okviru Tivatskog književnog ljeta sinoć je u galeriji JU Muzej i galerija promovisana knjiga “Vakuum” autorke Jovane Dišić.
Riječ je o romanu prvijencu autorke koja je osnovne i master akademske studije završila na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za srpsku književnost i jezik sa komparatistikom.
“Upravlja Narodnom bibliotekom „Stevan Raičković“ Kučevo, u kojoj uređuje i vodi književni program. Glavni je i odgovorni urednik Maksima, časopisa za književnost, umetnost i kulturu, koji izdaje ova biblioteka. Njen prvi roman Vakuum (Vulkan izdavaštvo, 2022) nagrađen je Nagradom „Miloš Crnjanski“ za 2022/2023. Godinu”, kazala je Marija Radić urednica u izdavačkoj kući “Vulkan” koja je razgovarala sa autorkom.
Jovana Dašić je istakla da joj je neizmjerno drago što je ovih dana u Boki te što je knjigu noć ranije predstavila i u Herceg Novom.
“Lepo je kada ti knjiga omogući da budeš na moru koje ja obožavam. Moja ljubav prema moru je neizmjerna i ovo je posebno emotivno za mene. Rukopis knjige poslala sam Vulkanu za vreme pandemije i na moje zadovoljstvo prihvatili su ga i štampali”, kaže Dašić.
Govoreći o naslovu knjige, ona je istakla da je Vakum zvučna riječ te da se ispostavilo da je to jako dobar naslov.
“Moja junakinja ima neki folder u kompjuteru koji je tako naslovila. Ta reč mene jako dugo progoni. Još na fakultetu na četvrtoj godini imali smo kreativno pisanje. Zadatak je bio da napravimo synopsis za roman. I ja sam napravila sinopsis za roman koji se zvao Vakum. To je bilo potpuno drugačije od ovog romana ali je naslov ostao isti”, objašnjava Dašić.
Vakum je, dodaje , stanje biti ili ne biti i trenutak kada se zapitate kuda dalje.
“Kada se nađemo u nekom trenutku života i shvatimo da ne želimo da budemo tu, da to nije ono što smo željeli. A zatim želimo da iz tog vakuma iskoračimo. To su teške unutrašnje borbe. Vakum je ustvari odsustvo vazduha , isisan je vazduh I ne možemo da udahnemo.To mi je bilo u glavi kada sam tražila naslov knjige” istakla je Dašić.
