Zelenortski otoci: Pronađen čamac s migrantima, 38 preživjelih

0
Zelenortski otoci: Pronađen čamac s migrantima, 38 preživjelih
migranti

Više od 60 migranata najvjerojatnije je izgubilo život, a 38 je preživjelo u čamcu koji je početkom jula isplovio iz Senegala a pronađen je blizu Zelenortskih otoka, priopćila je u srijedu Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Procjenjuje se da je u čamcu bila 101 osoba, rekla je za AFP glasnogovornica IOM-a Safa Msehli, dodajući da su najvjerojatnije 63 osobe umrle, a 38 je preživjelih, među njima četvero djece od 12 do 16 godina.

Čamac je u ponedjeljak na Atlantskom oceanu, oko 270 km od Zelenortskog otoka Sala, uočio španjolski ribarski brod koji je obavijestio vlasti Zelenortske Republike, rekla je policija otočne zemlje koja je oko 600 km udaljena od senegalske obale.

– Uz 38 preživjelih, spasioci su pronašli tijela sedam osoba, rekla je glasnogovornica.

Po izjavama svjedoka, kako prenose senegalsko ministarstvo vanjskih poslova i drugi izvori, čamac je isplovio iz Fass Boyeja na senegalskoj obali 10. jula sa 101 putnikom, senegalskim državljanima, osim jednog iz Gvineje Bisao.

Tako se 56 osoba vode kao nestale. Vlasti još nisu obznanile što se dogodilo nakon isplovljavanja piroge 10. srpnja.

Zelenortski otoci su na pomorskoj migrantskoj ruti kojom svake godine tisuće Afrikanaca koji bježe od siromaštva i rata kreću u Europu, nadajući se boljem životu, unatoč opasnostima na tom putu koji je odnio stotine života.

Gubitak tržišta na istoku Evrope poguban za Tivat

0
Gubitak tržišta na istoku Evrope poguban za Tivat
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.

Aerodrom Tivat je tokom jula ostvario promet od 170,5 hiljada putnika što je je skoro četvrtinu bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine.

Ipak, ono što je ostvareno u julu je tek nepunih 61 odsto obima prometa u istom mjesecu za tivatski aerodrom do sada rekordne 2019. godine, što pokazuje da ova vazdušna luka spada u red rijetkih na području bivše Juoslavije koje još nijesu stigle, a kamoli prestigle rezultate iz perioda prije koronakrizne, pišu Vijesti.

Pored pandemije 2020, na loše rezultate Aerodroma Tivat presudno utiču politika i ratne prilike na istoku Evrope – prvo sankcije Rusije Crnoj Gori u vidu potpunog prekida vazdušnog saobraćaja između te dvije države, potom i gubitka zbog sankcija EU prema toj državi i tržištu Bjelorusije, te onda i Ukrajine zbog rata u toj zemlji.

Na taj način je aerodrom Tivat u samo tri godine, bez svoje direktne krivice, izgubio više od trećine ukupnog tržišta. Od toga se ova vazdušna luka, uprkos nastojanjima Aerodroma Crne Gore da privuku nove aviokompanije i otvore nova tržišta za Tivat, prvenstveno iz rejona centralne Azije i Bliskog istoka, do danas nije oporavio.

Trenutno ovdašnja vazdušna luka ima ukupno 160 letova sedmično što je 26 više nego u isto vrijeme prošle godine. Za Tivat trenutno leti 26 redovnih i sezonskih prevoznika što je za sedam aviokompanija više nego u ovo doba prošle godine, ali je sve to zajedno i dalje nedovoljno da nadoknadi ogroman broj izgubljenih letova, destinacija i prevoznika koje je ta vazdušna luka ranije imala iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Tokom jula na pisti pored Tivatskog zaliva zabilježene su ukupno 2,13 hiljada operacije polijetanja i slijetanja vazduhoplova, što je 14 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, ali i dalje 24 odsto manje nego u julu rekordne 2019. godine.

Od početka godine do 1. avgusta, Aerodrom Tivat je zabilježio ukupan promet od 452,18 hiljada putnika na 6,03 hiljade operacije vazduhoplova.

Abazović: Državi dva miliona eura čistog profita za 100 dana upravljanja trajektnom linijom

0
Abazović: Državi dva miliona eura čistog profita za 100 dana upravljanja trajektnom linijom
Trajekt – foto Boka News

Crna Gora je, za prvih 100 dana upravljanja trajektnom linijom Kamenari – Lepetani, prihodovala preko tri miliona EUR, od čega je oko dva miliona čisti profit, saopštio je premijer Dritan Abazović.

On je kazao da prihodi trajekta zaključno sa 15. avgustom iznose 3,22 miliona EUR.

Abazović je na Tviteru /Twitter/ naveo da su rashodi za prethodna tri i po mjeseca, od kada je počela naplata, iznosili oko 900 hiljada EUR, a odnose se pretežno na gorivo, zarade zaposlenih, amortizaciju, zakupe, adaptaciju obale.

„To znači da je država za svega 100 dana (naplata je počela 5. maja) dobila preko dva miliona EUR čistog profita, što je deset puta više nego što je do sada dobijala na godišnjem nivou dok je linijom upravljala privatna kompanija“, rekao je Abazović.

On je zahvalio ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, svim kolegama iz Vlade, direktoru Javnog preduzeća Morsko Dobro Mladenu Mikelju, predsjedniku Upravnog odbora Blažu Rađenoviću, kao i zaposlenima na izvanrednom poslovnom poduhvatu koji je za ponos.

„Ruka pravde ne staje, radimo iskjučivo u interesu svih građana Crne Gore! Idemo dalje, na pravom smo putu“, poručio je Abazović.

Svjetsko prvenstvo u jedrenju – Milivoj Dukić u zlatnoj grupi nastoji da stigne do vize za Olimpijske igre

0
Svjetsko prvenstvo u jedrenju – Milivoj Dukić u zlatnoj grupi nastoji da stigne do vize za Olimpijske igre
Svjetsko prvenstvo u jedrenju

Nastavljeno je Svjetsko prvenstvo u jedrenju za olimpijsku klasu ILCA koje se  od 13. do 20. avgusta 2023. održava  u Hagu u , nakon prvog od tri finalna dana, Milivoj Dukić koji se takmiči u zlatnoj grupi nalazi se na 29. mjestu pa će u preostala dva dana nastojati da stigne do vize za Olimpijske igre u Parizu.

Svjetsko prvenstvo je prvo takmičenje na kom se jedriličari bore za osvajanje plasmana za OI Pariz 2024. dostupno je 16 viza a svaka država učesnica može da ima samo jednog predstavnika u Parizu.

Ugled Crne Gore na Svetskom prvenstvu brani Ilija Marković. Mladi Tivćanin nije bio na željenom nivou tokom kvalifikacija, napravio je nekoliko grešaka na samom početku, a to se na Svetskom prvenstvu skupo plaća, pa je takmičenja nastavio u srebrnoj grupi. Trenutno je na koti 121, ali ima još dosta prilika da popravi plasman.

Svjetsko prvenstvo u jedrenju

Dukić koji je tri puta učestvovao na Igrama, a sada nastoji da stigne i do četvrtog uspeha, nalazi se na koti 20 kada su olimpijske vize u pitanju. Bodovna razlika je mala, konkurencija paklena, pa nam ostaje da Dukiću poželimo dobar vjetar i malo sreće u naredna dva dana, kako bi stigao do ostvarenja sna, do Olimpijskih igara.

Prvi finalni dan Dukić nije počeo onako kako je želio. Zauzeo je 50. mjesto, ali je ono izbrisano, jer je njegov najslabiji rezultat do sada. Dukić nije klonuo duhom, zauzeo je 11. mesto u drugoj regati, pa sada sa dosta optimizma može da čeka dva preostala finalna dana.

Treba podsjetiti da će posle spomenuta dva dana, deset najboljih na rang listi, jedriti medal race, posle koje će biti poznato – ko je osvojio medalju u Hagu.

Ugled Crne Gore na Svetskom prvenstvu brani Ilija Marković. Mladi Tivćanin je izgoreo u prevelikoj želji, nije bio na željenom nivou tokom kvalifikacija, napravio je nekoliko grešaka na samom početku, a to se na Svetskom prvenstvu skupo plaća, pa je takmičenja nastavio u srebrnoj grupi. Trenutno je na koti 121, ali ima još dosta prilika da popravi plasman

Od ostalih momaka iz regiona, Filip Jurišić (Hrvatska) je na koti 12, Tonči Stipanović (Hrvatska) je na koti 25, Žan Luka Zelko (Slovenija) je na koti 26.

Velika borba za titular svjetskog,šampiona i olimpijske vize se nastavlja 17. avgusta. 

“Hasanaginica” u Tivtu naredna tri dana

0
“Hasanaginica” u Tivtu naredna tri dana
HASNAGINICA

Centar za kulturu Tivat najavljuje

POZORIŠNA PREDSTAVA  “ HASANAGINICA“

U srijedu 16, četvrtak 17. i petak 18. avgust

Tekst : Ljubomir Simović

Režija : Jagoš Marković
Igraju : Kristina Obradović,  Branimir Popović, Aleksandra Nikolić, Sandra Bugarski, Nebojša Kundačina, Aleksandar Srećković, Miša Obradović, Momčilo Otašević, Emir Ćatović i Miloš Pejović.

Ljetnja pozornica u 21 sat

U okviru Festivala mediteranskog teatra Purgatorija 2023. tivatska publika će imati priliku da pogleda pozorišnu predstavu “Hasanaginica” u srijedu 16. avgusta, četvrtak 17.avgusta i petak 18.avgusta, na Ljetnjijpozornici sa početkom u 21 sat.

Ono čega se vrlo dobro sjećamo iz srednje škole je slovenska antiteza na samom početku ove tragične balade u kojoj nam narator ukazuje na bijelu boju šatora Hasan-age, tj. na nevinost njegove vjerne ljube, koja zbog patrijarhalnog vaspitanja, ljubomornog muža i pravila Kurana ne smije da izađe iz kuće i posjeti svog gospodara što «boluje od ljutijeh rana». Od početka pa do samog kraja ove tragedije mi smo svjesni kakva se nepravda dešava ženi i majci Hasanaginici, koja biva moralno, mentalno i fizički uništena zbog civilizacije u kojoj živi i gdje muški princip kroji sudbinu žena i uzima pravo i ulogu Boga da odlučuje o tuđim životima.

“Hasanaginica je DNK sveg našeg bola, naše tuge i naših ljubavi. Ovo je prava antička tragedija stavljena na naše prostore i u naš mentalitet, a ovo što smo mi pokušali napraviti je omaž tom velikom dramskom djelu i njegovoj neprolaznoj ljepoti“  – Jagoš Marković

Uspješno završen još jedan infrastrukturni projekat u zaleđu H. Novog

0
Uspješno završen još jedan infrastrukturni projekat u zaleđu H. Novog
Put od Sutorine do sela Šćepoševići

Put od Sutorine do sela Šćepoševići asfaltiran je prethodnih dana, u dužini od oko 500 metara. Urađena je mašinska priprema oštećenih dijelova saobraćajnice, te izravnavajući i habajući sloj asfalta, a realizacija projekta sanacije ovog puta koštala je 30 hiljada eura. Nadzor je vršila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog.

Kako ističe predsjednik MZ Sutorina, Boro Lučić, sanacija saobraćajne i putne infrastrukture jedan je od prioriteta te mjesne zajednice i lokalne samouprave, o čemu svjedoče mnogobrojni primjeri. Tu su i projekti na poboljšanju obrazovnih, kulturnih i sportskih sadržaja, a kao što su, u prethodnom periodu završena, rekonstrukcija osnovne škole (PU Osnovne škole “Dašo Pavićić” u Sutorini), rekonstrukcija višenamjenskog sportskog terena, izgradnja pješačko-biciklističke staze u dužini od preko 2 kilometra.

“To su samo neki primjeri kako želimo da poboljšamo uslove za kvalitetan život u Sutorini. Svakako da ćemo ubuduće realizovati još značajnih projekata, od komunalne infrastrukture do stvaranja sadržaja koji neće biti samo na usluzi mještanima Sutorine, već svih žitelja Herceg-Novog”, poručio je Lučić.

DPS: Nerad komunalne inspekcije posljedica činjenice da Božović iz Spuža daje saglasnosti za dozvole za gradnju u Budvi

0
DPS: Nerad komunalne inspekcije posljedica činjenice da Božović iz Spuža daje saglasnosti za dozvole za gradnju u Budvi
Budva – foto arhiv Mediabiro

Kako se kriza u opštini Budva produbljava, gradilišta za vrijeme zabrane radova u toku turističke sezone, nijesu zatvorena, kakva je praksa bila do sad, saopšteno je iz Opštinskogodbora DPS Budva.

Kako su kazali iz te partije, imajući u vidu navode iz medija ga gospodin Božović iz Spuža daje saglasnosti za dozvole za gradnju, za Budvu koja je pretrpana građevinskim mašinama i kamionima, može se lako zaključiti da je nerad komunalne inspekcije usko povezan sa ovim odlukama koje sud odobrava Božoviću da potpiše.

“Lakrdiji u Budvi ne nazire se kraj s obzirom da vladajući DF i pored apsolutne većine u Skupštini nije sposoban da održi sjednicu. Međusobne optužbe i ucjene svakodnevica su kvazi političara koji upravljaju gradom”, navodi se u saopštenju.

Iz DPS Budva ističu kako su pokušali, da budu konstruktivni, sa namjerom da spriječe cirkus i ponižavanje naših sugrađana, ali sada je više nego ikad jasno da samo prijevremeni izbori mogu da zaustave ovaj ružan san i konačno dovedu kvalitetne i ozbiljne ljude na odgovorne pozicije upravljanja u Budvi.

Otvorena izložba grafika “Impresije sa putovanja” umjetnika Žana Pjera Tangija

0
Otvorena izložba grafika “Impresije sa putovanja” umjetnika Žana Pjera Tangija
Impresije sa putovanja umjetnika Žana Pjera Tangija

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u utorak, 15. avgusta 2023. godine, u 20 sati u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” otvorena izložba grafika “Impresije sa putovanja” umjetnika Žana Pjera Tangija. Kustos izložbe je Tanja Jovetić, viši kustos. Prije otvaranja izložbe, Sergej Božović, učenik 6. razreda u klasi profesora Filipa Miladinovića je na gitari izveo kompoziciju „Soleares” Sofoklea Papasa (Sophocles Papas). Prisutnima se obratila i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, a nakon toga, izložbu je zvanično otvorio Zlatko Glamočak, akademski vajar. Dio govora sa otvaranja Zlatka Glamočaka:

„Želio bih da vas pozdravim i prenesem pozdrave, takođe, profesora Tangija. Izražavajući žaljenje što večeras nije mogao da podijeli ovako lijepe momente sa svima nama. Takođe da prenesem svim odgovornima iz Galerije i svima onima koji su radili na pripremanju ove izložbe zahvalnost profesora Tangija. Da vam pričam o grafikama nema potrebe, tu su one pred vama. Lucija (Đurašković) je takođe napisala jedan jako lijep tekst. Kao što ste čuli, profesor Tangi je profesor jedne ugledne pariske akademije i odatle je otišao u penziju. Sa jednim posebnim statusom. Međutim, profesor Tangi je jedan neumorni putnik. Uglavnom, ove grafike su nastale kao impresije sa tih putovanja. Kaže da je uradio i dosta grafika posvećenih Crnoj Gori jer ovo je njegova četvrta izložba u Crnoj Gori.”

Impresije sa putovanja umjetnika Žana Pjera Tangija

Izložbu možete pogledati do 30. avgusta 2023. godine.

“Prostor izgubio rat protiv apartmanizacije”

0
Kotor – gradnja foto arhiv Boka News

Prevelike gradnje apartmana na primorju dovešće do toga da će 2024. godine biti još manje turista u privatnom smještaju koji čini 70% ukupnog broja turističkih kapaciteta u Crnoj Gori, navodi se u analizi konsultantska kompanija “Fidelity consulting”, prenosi RTCG.

U kratkoj analizi na Facebooku, podsjećaju na podatak da je broj turista koji ljetuju u privatnom smještaju na nivou od 70% u odnosu na 2019. godinu, što je, kako kažu, prilično oštar pad.

“Nadogradimo ovo podacima Monstata: u periodu 2019-2022 godine, izgrađeno je oko 14.000 stanova. Hajde da pretpostavimo konzervatnivno da je 30% tih stanova izgrađeno na primorju.

Ovo znači da je ponuda na primoroju povećana za oko 4.000 stanova dok je tražnja manja za 30%”, navodi “Fidelity consulting”.

U konačnom, kako kažu, ovo dovodi do podatka da je popunjenost svih apartmana u Crnoj Gori na nivou između 50 i 60% u odnosu na 2019. godinu.

“Moramo shvatiti da naša obala nije neograničen resurs koji možemo beskonačno eksploatisati. Moramo shvatiti da su ljudi došli zbog prirode, kulture, tradicije, a ne zbog novih apartmana”, poručuju iz ““Fidelity consulting-a”.

Kažu kako moramo shvatiti da će 2024. godine biti još manje turista u privatnom smještaju koji čini 70% ukupnog broja turističkih kapaciteta u Crnoj Gori.

“Moramo shvatiti da nam ne trebaju betonski blokovi umjesto šumskih staza i promenada, bazeni umjesto bistrih jezera I brzih rijeka te zvučnici umjesto cvrkuta ptica i modrih talasa. Moramo shvatiti da će naplata prihoda zbog svega navedenog narednih godina biti manja”, zaključuje se u analizi ““Fidelity consulting-a”.

Bokeška noć kao kruna ljetnjih fešti

0
PLAKAT BN 2023.

Tradicionalna manifestacija Bokeška noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, biće održana u subotu, 19. avgusta 2023.godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor.“ Ulaskom u koridor, okićene barke  predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade, čiji je fond 3.000 eura.

Žiri u sastavu: Brano Maslovar, predsjednik i članovi Zdravko Milošević,  Slobodan Vičević i Perica Gojković odlučiće kome će pripasti prvo mjesto i 1.500,00 eura, drugo u iznosu od  1.000,00 i treće i 500,00 eura.

Nakon proglašenja najmaštovitijih kreacija, uslijediće veličanstven vatromet.

Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu. Na Trgu od oružja nastupiće DJ NIGGOR i TONY CETINSKI:

NA DAN ODRŽAVANJA „Bokeške noći“ DIO GLAVNOG GRADSKOG  PARKINGA NA RIVI PREMA MORU NEĆE BITI U FUNKCIJI.

 S obzirom da se očekuje nekoliko desetina hiljada posjetilaca, a  u cilju smanjenje gužvi apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati i to na parkinzima kod starog Autoremonta, kod gradskog groblja, iznad i ispod stadiona „Bokelja“ (Puč), u prostoru  stare Livnice, na platou nekadašnjeg Auto mota (od bolnice prema Peluzici) kao i na parkinzima na Benovu i kod ŠC „Kamelija“.

U Dobroti, vozila se mogu parkirati na Svetom Stasiju i kod Svetog Matije.

Preduzeće BELLA BOKA organizuje prevoz solarnim brodovima, po promotivnoj cijeni od 3,00 eura, dok je za djecu do 10 godina gratis.  Jedan brod kreće sa Svetog Stasija u 18h i u 19.30h i pristaje na dok kod Svetog Matije.

Drugi brod u istim terminima polazi sa Prčanjske rive, pristiže na  Muo i oba broda iskrcavaju putnike u gradskom parku.

Povratak je iz Gradskog parka zakazan 23.30h i u 01h.

Zbog nesmetanog postavljanja koridora, sva plovila iz akvatorijuma moraju se izmjestiti do 16 sati. Skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u zalivu,  jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače, koji mogu da oštete ukrašene barke-učesnice povorke.

Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj  Opština Kotor.