Jemenski hutisti koje podržava Iran gađali su brod za rasuti teret Propel Fortune u Adenskom zalivu, rekao je vojni glasnogovornik skupine Jahja Sarea u govoru koji je prenijela televizija u subotu ujutro.
Hutisti napadaju brodove u Crvenom moru od novembra u, kako kažu, kampanji solidarnosti s palestinskim narodom pod opsadom u Pojasu Gaze.
Sarea je također u subotu rekao da su gađali “više američkih ratnih razarača u Crvenom moru i Adenskom zaljevu sa 37 dronova”.
U subotu ujutro, brodovi i zrakoplovi američke mornarice oborili su 15 letjelica bez posade (UAV) jemenskih hutista u području Crvenog mora, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM).
Vojska je odgovorila na veliki napad hutista koji su pokrenuli u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, rekao je CENTCOM u objavi na platformi X.
Bespilotne letjelice “neposredna su prijetnja trgovačkim brodovima, američkoj mornarici i koalicijskim brodovima u regiji”, rečeno je.
Sarea je rekao da će nastaviti s napadima “sve dok agresija ne prestane i dok se ne ukine opsada palestinskog naroda u Pojasu Gaze”.
Počela je potraga za radnicima. Poslodavci oglašavaju svoje potrebe, no svima je jasno da bez stranih radnika neće moći popuniti otvorena radna mjesta. U Šibensko-kninskoj županiji lani je radilo oko pet i pol hiljada stranaca, a ove godine taj će broj vjerojatno biti i veći, pogotovo nakon najavljenih izmjena Zakona o strancima.
Radnika nedostaje u svim sektorima, a turistički je posebno pogođen. Kakva će biti situacija ovo ljeto, može li si poslodavac uopće priuštiti postavljanje bilo kakvih uvjeta pri zapošljavanju radne snage?
Na to pitanju HRT-u je dao odgovor Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostiteljstva i turizma Udruženja obrtnika u Zadru.
– Nužno je postaviti zahtjeve i uvjete da bi se dobila odgovarajuća radna snaga zauzvrat. Međutim, jednostavno sezonski radnici čak prelaze zahtjeve današnjih redovno zaposlenih u našoj djelatnosti, u ugostiteljstvu, rekao je Kovačević.
Radnici u Zadar stižu uglavnom s područja bivše države.
– Zanimljivo je da se javljaju ljudi koji sad trenutno rade na skijalištima, koji rade u nekim drugim sredinama, recimo na Malti, na Cipru, i sad već planiraju nekakav dolazak ovdje i redovno dobivamo ponude iz takvih sredina za zahtjevima za posao, pojasnio je Kovačević.
Već se sada kombinira i postavlja se ekipa za sezonu.
– Moramo već sad to napraviti, iako je to ekonomski neisplativo već sad ugovarati. To je samo jedan dogovor i nada da će ti ljudi ipak održati obećanje i doći na vrijeme i početi raditi, iako nama ne pružaju nikakvu garanciju ti ugovori i dogovori. Imamo vrlo jednu nezgodnu situaciju da riskiramo da nekoga sada uzmemo, nekoga odbijemo, a da se taj isti kojeg smo uzeli možda i ne pojavi jedan dan, istaknuo je.
Smatra da bi bilo dobro da konobari znaju hrvatski.
– No neki su iz dalekih zemalja pa to ne možemo očekivati. Postoje i neka radna mjesta gdje se takvi mogu koristiti, rekao je Kovačević.
U turizmu i ove godine neće biti sasvim jednostavno popuniti sva radna mjesta, dovesti sve ljude koji bi trebali biti tu kako bi sve funkcioniralo u turizmu onako kako mi želimo i, naravno, gosti.
Nemanji iz Sombora ova je kuhinja u šibenskom hotelu radno mjesto posljednje dvije godine.
– Radili smo prethodno po sezonama na drugim mestima, ali su nam predložili da radimo ovdje, pošto su dobri uvjeti i zato sam toliko dugo i ostao ovdje, rekao je Nemanja Marković.
Prije svega, zbog plaće – znatno veće nego u Srbiji.
– Da, pa dva do tri puta je veća plaća, dodao je.
A sve veće su i potrebe za radnicima.
– Trenutačno imaju 420 zaposlenih. U sezoni više od 1000, među kojima je 30-ak posto stranaca.
– Tijekom trećeg mjeseca ćemo imati dane otvorenih vrata. To je, zapravo, odlična prilika za zainteresirane osobe koje bi se eventualno željele zaposliti kod nas, kazao je Matej Rukavina, direktor ljudskih potencijala u šibenskom hotelskom naselju.
I u šibenskom brodogradilištu zapošljavaju ljude iz različitih zemalja: Indijce, Filipince, Ukrajince.
– U splitskom brodogradilištu radio sam gotovo tri godine, a onda sam se prije dvije preselio ovamo, rekao je Prabakaran Anbazhagan, radnik u šibenskom brodogradilištu.
– Brodogradnja je malo specifična. Znači, ipak se ne može raditi bez prethodnog iskustva, što je u nekim drugim industrijama moguće, dodao je Roko Vuletić, direktor šibenskog brodogradilišta.
Pa im je teži put do kvalitetnog radnika – brodomontera, zavarivača ili bravara. A ta zanimanja, očito, nisu dovoljno atraktivna.
– Mi posebno ovdje u Dalmaciji imamo i tu neku internu konkurenciju, a to je turizam, koji na neki način omogućuje možda malo bržu, možda malo lakšu zaradu, rekao je Vuletić.
Stranci na to gledaju drugačije.
– Tvrtka nam je osigurala sve: smještaj, prijevoz, osiguranje, nadovezao se Prabakaran.
A smještaj stranih radnika ubuduće će regulirati i Zakon o strancima. Uz minimum uvjeta stanovanja – 16 četvornih metara po osobi.
– Mi na ovaj način domaćeg radnika diskriminiramo. Kad ja iznajmim stan i moram iznajmiti za stranog radnika, iz trećih zemalja, onda mi to ulazi u trošak i to je ok, ali me onda još uvjetuje s tim. Ja mislim da bi mi trebali imati za sve isti način i pristup i isti zakon, ustvrdio je Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Zakonski će se i produljiti trajanje radnih i sezonskih dozvola. Svi se slažu – nužno je postaviti kriterije za zapošljavanje radnika, ali i agencija koje ih angažiraju.
– Navodno su – ne navodno nego sigurno – postojale na tržištu one koje su služile isključivo kao nekakvi posrednici, da se ljudima na brzinu uzme novac, a nisu bili stvarni poslodavci, upozorio je Vuletić.
‘Prozor’ stranim radnicima sve se više otvara, jer oni više ne služe za ‘gašenje vatre’, nego za održavanje gospodarstva živim.
Nakon otvaranja kruzing sezone U Kotoru uplovljavanjem kruzera Viking, danas je u Luku Kotor uplovio 238 metara dug brod Bolette sa 1.065 članova posade i 629 putnika.
“Luka Kotor je u proteklom periodu tekuću godinu najavila kao jednu od najuspješnijih. Procjenjujemo da će broj dolazaka biti oko 490 brodova sa preko 700.000 putnika što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu koja je bila jedna od najuspješnijih. Cijenimo da kapaciteti i sposobnosti Luke u tom smislu apsolutno garantuju da možemo da pružimo sve ono što se očekuje od nas kao luke i Crne Gore kao destinacije,” saopštio je izvršni direktor Luke Kotor, Ljubo Radović.
Na kraju ovog mjeseca treba još da stigne i MSC Lirica. Međutim, već u aprilu najavljen je dolazak 28 brodova. Ovogodišnja sezona trajaće sve do decembra, kada će uplovljavati samo manji brod Athena.
“Danas ovdje imamo i jedan manji brod koji je tokom cijele godine kod nas u Luci. Manji brodovi daju taj specifikum da mi praktično nemamo prekid sezone, značajno je da održavamo kontinuitet tokom cijelih 12 mjeseci. Ove godine u periodu pet mjeseci ćemo imati posjetu preko 70 brodova u tim pojedinačnim mjesecima i preko 100.000 putnika koji će tih mjeseci dolaziti što je velika odgovornost u kontekstu kvaliteta pružanja usluga, ali uz sjajnu saradnju koju imamo sa Turistićkom organizacijom Kotor proizvodimo ono što Kotor i predstavlja na svjetskoj mapi izletnika kada je kruzing turizam u pitanju,” saopštio je Radović.
Turisti
Veliki značaj ovakve saradnje sa Lukom Kotor i velike benefite kruzing turizma za grad istakao je direktor TO Kotor Jovan Ristić.
“Ovaj vid turizma je izuzetno bitan za naš grad, iako je propraćen velikim brojem kontroverzi i pitanja koja postavlja zainteresovana javnost. Kruzeri, gosti koji dolaze sa njima, kao i izletnici iz susjednih država koji dolaze u naš grad su nam izuzetno važni kako za TO Kotor, tako i za Opštinu, a posebno za naše privrednike koji su oslonjeni na upravo servis te vrste gostiju,” kazao je Ristić.
Posredstvom kruzera uglavnom dolaze gosti iz Evropske unije, SAD-a, ali iz južnoameričkih država, izletnici su dominantno turski turisti, prisutne su turističke grupe iz Poljske, a vraćaju se i kineski turisti.
“Kada su u pitanju gosti koji borave u našem gradu tu dominiraju gosti iz regiona, Srbije, Rusije… Mi sada već u ozbiljnom procentu imamo i goste iz Njemačke, SAD, Francuske, a posebno ću istaći goste iz Velike Britanije što je zaista rezultat jednog ozbiljnog rada na tom tržištu. Mnogo je tazloga za zadovoljstvo i za visoka očekivanja kada je sezona koja je pred nama u pitanju,” kazao je direktor TO Kotor.
Kruzer
Ovako veliki priliv gostiju zahtjeva i kvalitetne hotelske kapacitete, a ohrabruju najave TO Kotor da će u narednom periodu biti riješena pitanja lokaliteta na kojima su predviđeni veliki hoteli.
“Vjerujem da će Kotor u narednih pet godina imati tri hotela visoke kategorije. Radi se o hotelima sa pet zvjezdica na prostoru bivšeg Fjorda, URCa i hotel koji je pri kraju i čije se otvaranje očekuje u maju sljedeće godine jeste bivša Teuta u Risnu. Imaćemo velike franšize i u tom trenutku Kotor može da se posveti u potpunosti realizaciji onoga što je predviđeno strategijom razvoja turizma u našem gradu,” najavio je Ristić.
Direktor TO Kotor ovom prilikom je takođe najavio da se u gotovo u potpunosti pripremili muzički program od sada pa sve do Nove godine, a novitet u ponudi će biti proljećni festival koji će, po uzoru na Kotor Winter Fest, biti organizovan u periodu od početka aprila do početka juna.
Komisija za rješavanje statusa Instituta „Simo Milošević“ odlučila je na sjednici u petak da se detaljno pripremi i sprovede
Plan restrukturiranja kompanije, saglasno pravilima i principima dodjele državne pomoći i važećeg zakonodavstva.
Predsjednik Komisije, Srđan Pavićević, saopštio je na sjednici da se u najkraćem roku moraju ispuniti preduslovi koji podrazumijevaju definisanje vlasništva nad imovinom Instuta, otvaranje pregovora za stečajnim izvršiocem Jugobanke, kao i druge mjere kojima se minimizira rizik po dalja ulaganja države u Plan spašavanja i restrukturiranja.
„Komisija je saglasna da uz ispunjavanje pomenutih preduslova, ovaj model može predstavljati održivo rešenje za izlazak Instituta iz sasvim izvjesne zone stečaja“, navedeno je u saopštenju.
Tokom naredne sedmice bi o zaključcima sa sjednice Komisije treblo da sa premijerom Milojkom Spajićem razgovaraju podpredsjednici Vlade i resorni ministri, kako bi se usaglasio konačan modela rešavanja statusa Instituta.
Sjednica Komisije, druga po redu, održana je u petak u Vladi sa ciljem da sagledaju sve opcije do kojih je u dosadašnjem radu došao Operativni tim.
Pavićević je na sjednici rezimirao dosadašnji učinak Operativnog tima, kao i ishod razgovora sa manjinskim akcionarom, te stavio na raspravu sva otvorena pitanja od značaja za rešavanje statusa Institiuta i izbor modela spašavanja.
Osim članova Komisije, sjednici su prisustvovali predstavnici Instituta, Opštine Herceg Novi i Agencije za zaštitu konkurencije.
Prodaja kroz stečajni postupak, brojne licitacije i rekonstrukcija, samo su dio istorije risanskog hotela Teuta koji bi od naredne godine trebalo da bude otvoren kao ugostiteljski objekat sa pet zvjezdica. Teuta je izgrađena početkom 80-ih godina prošlog vijeka, a radila je pod Hotelsko-turističkom grupom (HTP) Onogošt.
U HTP Onogošt je tokom 2012. uveden klasični stečaj, pa je Teutu 2014. preuzela građevinska kompanija Briv, koja u ovaj projekat rekonstrukcije očekuje da ukupno uloži 43,79 mil eura. Iz te firme su Vijestima kazali da su Teutu preuzeli kroz stečajni postupak 2014. godine, nakon 14 bezuspješnih javnih licitacija, te da su je platili 6,51 mil EUR. Hotel su, kako kažu, preuzeli 2015. godine, nakon što su završene sve formalnosti.
Oni su naglasili da će budući hotel poslovati pod brendom Movenpick, te da su potpisali franšizni ugovor sa francuskom kompanijom Accor, hotelsko-ugostiteljskom kompanijom koja posjeduje i upravlja brojnim franšizama, sa više od 5.500 hotela u 110 zemalja.
– Prema dinamičnom planu otvaranje je predviđeno za maj 2025. Do sada je urađeno oko 95% grubo-građevinskih radova, oko 30% unutrašnjih zanatskih radova i 20% instalaterskih radova. Pored završetka svih ovih radova, preostaje da se uradi uređenje terena i kompletno opremanje hotela – kazali su iz kompanije Briv.
UNESCO dao zeleno svjetlo
U Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, navodi se da je riječ o hotelu sa pet zvjezdica koji će funkcionisati kao urbano selo, dok će centralna zgrada imati pet nadzemnih etaža. Ukupna površina parcele na kojoj se rekonstrukcija vrši iznosi 14.120 metara kvadratnih. Osim rekonstrukcije postojećeg hotela, izgradiće se još četiri objekta sa tri nadzemne etaže, pa će kroz sobe, apartmane i studio apartmane, imati 150 smještajnih jedinica.
Risan je jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori, a prema predanjima, pred najezdom Rimljana u njega je došla i ilirska kraljica Teuta. U gradu su pronađeni, između ostalih, i ostaci rimskih mozaika, vila, ilirsko-grčkih akropola.
Područje Kotorsko-risanskog zaliva je 1979. stavljeno pod zaštitu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), a zaliv je i upisan u ekološku mrežu Emerald, odnosno kasniju Natura 2000.
Prema Zakonu o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, u Starom gradu Risnu i ulici Gabela objekti se mogu obnavljati samo u funkciji uspostavljanja i rekonstrukcije oštećenih, ponovne izgradnje uništenih, i to na osnovu materijalnih ostataka ili autentične dokumentacije o njihovom izgledu.
Briv je, prema dokumentaciji, zahtjev za rekonstrukciju uputio tokom 2018. godine, dok je zeleno svjetlo za Pojedinačnu procjenu uticaja (HIA) za Teutu, od Međunarodnog tijela za spomenike i lokalitete (ICOMOS), UNESCO-a i kasnije od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, stiglo 2020.
Na ovoj lokaciji i u okolini ne rastu zakonom zaštićene vrste, ali ni rijetke, endemične ni ugrožene. Dodatno, rekonstrukcijom je predviđena zaštita postojećih stabala na parceli, među kojima su palme, čempresi i kamelije.
Prema Elaboratu, prostor među objektima hotela će izgledati kao javni prostori starih bokeških gradova, biće ozelenjeni autohtonim vrstama i povezani pješačkim stazama, a zelene površine prostiraće se ukupno na 3.500 kvadrata.
Sa prezentacije projekta – Teuta Risan
Predviđeni uređaji za tretman otpadnih voda
Među štetnim uticajima ovog projekta po okolinu, u Elaboratu se navodi da će zbog mehanizacije doći do ispuštanja štetnih gasova, prašine, povećane buke, ali i da neprijatnih mirisa neće biti. Osim toga, ističe se da ne postoje uslovi za priključenje objekta na gradsku infrastrukturu, zbog čega će se odvođenje i sakupljanje otpadnih voda raditi preko uređaja za tretman, a zatim se prečišćena voda ispuštati u postojeći kanalizacioni kolektor ranijeg hotela.
Uređaj će moći da preradi 150 metara kubnih sanitarno-fekalnih otpadnih voda dnevno, dok je postojeći kanalizacioni kolektor sproveden u more.
Risan je jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori
U Elaboratu piše i da je kvalitet morske vode u Risnu na zadovoljavajućem nivou, a tokom godine varira od odličnog do dobrog, dok vrijednosti nekih metala u sedimentu tamošnje luke prelaze propisane granice i to kad su u pitanju živa, bakar, olovo i hrom.
Briv je, kako su kazali, ugovor sa kompanijom Accor potpisao tokom 2021. Ta franšiza ih konsultuje u toku projektovanja, izgradnje, pomaže pri nabavci materijala, opreme, postavljanja sistema poslovanja i funkcionisanja hotela u skladu sa međunarodnim standardima.
Iz Briva su pojasnili da su nakon pozitivne ocjene na HIA studiju, početkom 2021. dobili urbanističko-tehničke uslove od Opštine Kotor. Kasnije je urađeno idejno arhitekonsko rješenje rekonstrukcije za Teutu, koje je projektovao Studio Grad, pri čemu bruto građevinska površina iznosi više od 19.310 kvadrata. Saglasnost na rješenje dalo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tokom 2021, a kasnije je urađen i Elaborat koji je odobrio lokalni Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine u 2022.
Inicijativu muzičarki Sanje i Mije da okupe umjetnike i svi skupa poklone Kotoru program u formi kabarea podržali su Opština Kotor, Kulturni centar “Nikola Đurković” i Turistička organizacija Kotor.
Ova inicijativa kotorskih umjetnika, nakon dobijene podrške, je upotpunjena idejom da to veče bude donatorskog karaktera. Ulaz će biti slobodan, a svim posjetiocima će se pružiti prilika da, u skladu sa mogućnostima, doniraju iznos koji će predstavljati cijenu njihove ulaznice.
Organizatori ovom prilikom žele posebno da istaknu da su donacije anonimne i u svakom slučaju nisu obavezne.
Prikupljena sredstva će biti usmjerena na rad Dnevnog boravka za odrasla i starija lica i lica sa invaliditetom koji je u kotorskoj opštini osnovan u septembru prošle godine.
Martovski kabare će se održati u subotu 9. marta u sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru u 20 sati.
Program pun iznenađenja najavljivaće ličnosti iz javnog života koje su sa zadovoljstvom prihvatile da budu dio ovog događaja.
Publika će uživati u nastupima gradskog hora „Nikola Đurković“, klape Incanto, Đurđe, Petra & Božidara, Dubravke Milivojević Ivanović, Filipa Kovačevića i Monike Nedović, Tanje Ševaljević Bogdanović, Jovana Ćosa, Mitra Miće Jovanovića i Slaviše Grubiše.
Za pravdu se vrijedi boriti, ona nije samo daleki, utopijski ideal, već nešto što je stvarno i čemu je vrijeme
Aktivistkinje NVO ANIMA- Centra za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, učestvovale su u Osmomartovskom maršu koji je u Podgorici održan pod sloganom “Vrijeme je za pravdu”.
Pridružile su im se i aktivistkinje i SOS mreže iz Nikšića i Bara, sa kojima su kasnije zajedno, u prostoru NVO “Spektra” održale radionicu na temu sekularizma. Uz vodeće parole organizatora -Centra za ženska prava (CŽP), koje pozivaju na solidarnost žena, na hrabrost i odvažnost posebno u borbi protiv mizoginije, femicida i ekonomske diskrimuinacije, iz Anime su parolama ukazale: “Odvojite državu od crkve”, “Žena nije tvoje vlasništvo”, “Pravo u zakone, pravdu u sudove”, “Politička trgovina radi i nedjeljom”, “Ni kurve ni svetice – građanke”,
-Član 14. Ustava Crne Gore definiše i reguliše odnos između države i crkve tj odvojenost vjerskih zajednica od države. Sekularna država počiva na vrijednostima slobode, jednakosti, individualnosti i punog poštovanja dostojanstva čovjeka. Smatramo da Crna Gora treba da bude zemlja u kojoj svi imaju jedanaka prava: u njoj ne treba da postoji nadmoć jednog uvjerenja nad drugim i čvrsto se zalažemo da polje politike i polje djelovanja crkvenih institucija budu odvojena, poručuju iz Anime.
v
Marš je na Trgu nezavisnosti okupio brojne aktiviskinje/aktiviste nevladinog sektora koji se bave ljudskim poravima i slobodama, kao i nekolicinu državnih zvanika/ca koji su ih svojim prisustvom podržali. Svojim feminističkim I slobodarskim parolama i zastavama pridružile su im se i grupe iz Ukrajine, Turske, Palestine, a zavijorile su se i jugoslovenske zastave pa i zastava SKOJ-a. Uz antifašističke pokliče, praćene dobošima ritam-sekcije žene su prodefilovale ulicom Slobode i bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do mosta Blaža Jovanovića, a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom do Trga nezavisnosti.
Obraćajući se ispred Centra za ženska prava Anita Stjepčević iz kazala da je vrijeme za pravdu i za društvo koje ne diskriminše, ne marginalizuje. Potsjetivši da se žene u Crnoj Gori već generacijama bore za zakone koji će suzbiti i kazniti diskriminaciju, likovna umjetnica Tanja Markuš upozorava da, iako te zakone imamo, pravda izostaje.
Zastupajući i prava žena sa invaliditetom, Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom naglasila je da se ženama sa invaliditetom oduzima pravo da budu viđene kao samostalne i svestrane individue, ali da njihova “snaga, otpornost i ljubav ne smiju biti umanjene usljed strahova i nerazumijevanja društva”.
Studentkinja Sara Jovanović ukazuje da je postalo prirodno da razumijemo šta je nepravda, ali ne i šta je pravda, te da zaslužujemo pravdu, a njena saborkinja Alma Novalić dodaje da “pravde nema bez suočavanja sa odgovornošću”.
ANIMA – Parole ispred ANIME
Đe ja tačno živim i za šta se tačno borim
Žene često zbog nepravde odustaju od aktivizma, posebno kada femicid u Crnoj Gori i okruženju ne nema zakonske preventive i ne nailazi na pravednu presudu. U posljednjih pet godina u Crnoj Gori ubijeno je 15 žena, na šta je pažnju skrenula Marija Jovanović iz Udruženja Spektra.
– Za pravdu se vrijedi boriti, ona nije samo daleki, utopijski ideal, već nešto što je stvarno i čemu je vrijeme…Ali onda sam pomislila: “Duboko osuđujemo, ali nije bilo elemenata zločina iz mržnje”. Pomislila sam: “Ali, kosti su bile slomljene, ali…nasilje je bilo prijavljeno”, pomislila sam na ožiljke koji ostaju, pomislila sam na djevojčce koje su pokrivene modricama, na dječake koji ne smiju da zaplaču, pomislila sam na kičmu moje majke i na suze moje sestre. Pomislila sam na zabranu abortusa, pomislila sam na prećutana silovanja, pomislila sam na Zimritu Nerdu, na Nou Milivojev, na to što je živjela samo 18 godina, pomislila sam na Šejlu Bakiju, 19 godina, pomislila sam na Mašu Amini i na j….u policiju za moralnost koja ju je ubila. Pomislila sam na policijsku brutalnost u Beogradu i svuda drugo, pomislila sam na glad, na siromaštvo, na Ukrajinu, pomislila sam na Palestinu, pomislila sam na genocide. Pomislila sam: Đe ja tačno živim i za šta se tačno borim?! Pomislila sam: njih više nema i njih više nikad neće biti i ono što je nama Pravda, njima više ništa ne znači i za malo sam odustala… Sami sigurno ne možemo, ali zajedno – ako svi nešto uradimo – onda će jednog dana da bude dovoljno, poručuje Jovanović.
“Međunarodni dan žena odjekuje glasovima koji su se kroz istoriju suprotstavili nepravdama i vodili nas putem dostojanstva i ravnopravnosti. Međutim, ovaj dan je i podsjetnik na glasove koje je nepravda utišala i koje nastavlja da guši, uprkos promjenama za koje smo se izborile“, saopštile su aktivistkinje Centra za ženska prava povodom Osmomartovskog marša.
Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su ukupno 1.733.335 putnika tijekom prvog mjeseca ove godine.
Među njima, beogradska se pozicionirala među prvih 65 najprometnijih u Europi, dok je prištinska zračna luka također dospjela među prvih 100. Brojne zračne luke zabilježile su rekordno najprometniji siječanj, no neke su zaostale za prošlogodišnjim rezultatom, kao i onom iz predpandemijske 2019. Beograd, Priština, Zagreb, Skoplje, Podgorica, Sarajevo, Ohrid, Zadar i Kraljevo bilježe rekordne brojke. Naime, skopska zračna luka zabilježila je skok od 50,5% u odnosu na prošlu godinu, kao i 50,9% u odnosu na pretpandemijsku 2019. S druge strane, Split, Niš, Banja Luka, Tuzla i Osijek primili su manje putnika nego u siječnju prošle godine. Iako su dubrovačke brojke poboljšane u odnosu na 2023. godinu, još uvijek su pale za preko 40% u odnosu na 2019. godinu, piše Ex-Yu Aviation News.
Tijekom siječnja beogradska zračna luka bila je 65. najprometnija na kontinentu, odmah iza Tirane, Napulja i Seville, ali ispred Sofije, Toulousea i Bristola. Priština se pozicionirala kao 97. najprometnija, iza Vilniusa i Tbilisija, a ispred Trondheima i Stavangera u Norveškoj. Zagreb je zauzeo 104. mjesto. Bio je iza Pise, Cagliarija i Wroclaw, ali ispred Hannovera i Skoplja, koje je samo zauzelo 106. mjesto. Glavni grad Makedonije nadmašio je Tromso u Norveškoj, London City i Tallin.
Tijekom prvog mjeseca ove godine makedonsko tržište bilo je drugo najbrže rastuće u Europi, povećavši ukupne brojke za 47,1 posto. Iza nje je samo Albanija s rastom od 51,2 posto. Nasuprot tome, tržište Bosne i Hercegovine zabilježilo je najveći međugodišnji pad u Europi, smanjivši se za 23,4%.
Većina europskih tržišta zabilježila je rast tijekom prvog mjeseca ove godine u odnosu na 2023. godinu. Osim Bosne i Hercegovine, izuzeci su Rusija, Moldavija, Švedska i Nizozemska. Olivier Jankovec, glavni direktor Međunarodnog vijeća zračnih luka za Europu, rekao je:
„Potražnja je općenito ostala otporna usprkos znatno povećanju cijena zračnih karata, iako je dinamika rasta usporila ili čak zastala na nekoliko tržišta. Ovo dodaje daljnja odstupanja na već dosta fragmentiranom tržištu zračnih luka, gdje geopolitika i strukturne promjene na tržištu zračnog prometa – uključujući primat potražnje za slobodno vrijeme i selektivnu ekspanziju niskotarifnih prijevoznika – oblikuju učinak prometa kao nikada prije”. Londonski Heathrow bio je najprometnija zračna luka u Europi u siječnju, sa 6.004.801 putnika, odmah ispred glavnog ulaza u Istanbul s 5.996.416 putnika. Slijede Pariz, Madrid, Amsterdam Frankfurt, Barcelona, Istanbul Sabiha Gokcen, Rim i München.
Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o statusu očuvanosti i aktivnostima u Posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ za 2023. godinu.
Tivatska solila su stavljena pod zaštitu kao posebni rezervat prirode radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica.
U izvještajnom periodu je monitoringom hidrološkog režima utvrđen uticaj porasta nivoa mora pri čemu su date preporuke za njegovo dalje kontrolisanje.
Konstatovano je da je stanje flore tokom 2023. godine bilo konstantno, odnosno, populacije svih vrsta flore su brojne i stabilne, a vitalnost jedinki potpuna.
Monitoringom flore je takođe utvrđeno da u odnosu na 2019. godinu nije došlo do širenja invazivnih vrsta.
Registrovano je ukupno 45 vrsta ptica što predstavlja uobičajnu brojnost za ovo područje.
Među važnim aktivnostima za održavanje i uređenje prostora su: postavljanje interpretacijskog centra sa pratećom opremom i sanacija postojeće infrastrukture.
Na osnovu podataka kojima raspolaže Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, dobijenih realizacijom svojih programa monitoringa, projekata i aktivnosti, kao i podataka i informacija koje su dobijene od drugih institucija i NVO-a tokom 2023. godine, može se zaključiti da je Posebni rezervat prirode zadržao stanje očuvanosti i zaštite iz vremena njegovog stavljanja pod zaštitu (2008.g), kao i da je aktivnim upravljanjem stanje rezervata unaprijeđeno.
Timovi italijanske Obalske straže spasili su 46 neprijavljenih migranata koji su plovili Sredozemnim morem i nasukali se na stijene kod ostrva Lampedusa.
Kako prenosi Anadolija, spasilački timovi su iz vode izvukli i tijelo jednog preminulog migranta.
Akcija spašavanja izvedena je u stjenovitom dijelu mora na najzapadnijem dijelu ostrva Lampedusa.
Pretpostavlja se da se radi o migrantima iz Pakistana i Egipta.
Prema podacima italijanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, broj neregularnih migranata koji su prešli Sredozemnim morem u tu državu od početka ove godine dostigao je 4.979.
U istom periodu prošle godine taj broj je iznosio 15.107 ljudi.
