Kineski bulker koji je plovio u području Šangaja i rijeke Yangtze prošlog se tjedna nasukao na valobran. Srećom, nitko nije ozlijeđen i nije došlo do zagađenja, no nasukavanje ovog broda postalo je prava lokalna atrakcija, a internetom su se proširile fotografije broda koji se gotovo trećinom svoje dužine ‘popeo’ na valobran.
Odjel za pomorstvo u Nantongu izdao je obavijest o nasukavanju riječnog bulkera Chang Neng 6588, dugog gotovo 100 metara, koji se nasukao u ušću rijeke Yangtze. Incident se dogodio 31. kolovoza, nešto iza 10:00 sati po lokalnom vremenu, a bulker u trenutku nasukavanja nije prevozio teret, navodi The Maritime Executive.
Odjel za pomorstvo Nantong izvijestio je da nema utjecaja na brodski promet rijekom. Brod se nasukao kod popularnog lokalnog svjetionika na nasipu Longzhaoyan. Premda nisu objavljeni detalji o tome kako je došlo do nesreće, lokalni mediji izvijestili su da je krivac za nesreću umor članova posade. Svakako, fotografije broda koji se gotovo trećinom svoje dužine nasukao na valobran preplavile su internet i društvene mreže.
Specifičnom tehnikom oslikala čovjeka u “crno-bijelom svijetu”
Umjetnica, likovna teoretičarka i kritičarka prof. dr Silva Radić predstavila se budvanskoj likovnoj publici izložbom “Simbolika crteža”, otvorenom u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” – JU Muzeji i galerije Budve, a potom je ljubitelje/ke umjetnosti na trgu ispred Spomen-doma „Stefan Mitrov Ljubiša” upoznala i sa svojom istoimenom knjigom. O autorkinom stvaralaštvu je govorila kustos mr Senka Subotić, koja je otvorila izložbu istakavši “nesvakidašnju ambicioznost ove relativno mlade i nadasve nadarene ličnosti u svijetu umjetnosti”, dok je likovni i književni doživljaj posvećen Silvi Radić muzikom oplemenio mladi pijanista Matija Molčanov iz Budve.
– Pred slikama Silve Radić suočeni smo sa zagonetkom života… Šta je poslije ili pak, odakle smo došli!? Osjećanja koja se pred posmatračem roje, ne ostavljaju ravnodušnim, pobuđuju na razmišljanje, a ujedno vizuelno gode oku… Posmatrajući ih ulazimo u zagonetan svijet umjetnosti koji Radićeva istražuje projektovanjem oblika, ona gradi lavirint kroz koji posmatrač treba da prođe da bi saznao smisao. Za nju se početak i kraj svega na svijetu nalazi u svakoj prirodnoj pojavi, čovjekovom djelu i uopšte svemu što nas okružuje. Sveprisutna je, treba je samo otkriti i na sebi svojstven način prenijeti na podlogu, papir ili platno, a smisao će posmatrač otkriti sam. Nekad odmah, nekad će mu biti potrebno više vremena da pronikne u srž, a upravo je to ono što crteži Radićeve daju volji na maštu. Senzibilni, razumno s puno preciznosti uklapanih detalja njeni radovi nose misaonu poruku pa i kad je to samo jedna crta ili tačka na podlozi, u sebi nose poruku.
Promocija knjige ispred Spomen doma
Crno i bijelo, kontrasti na koje je uglavnom koncentrisana pažnja Radićeve govore i o „strogoći” i kritičkom stavu na polju umjetnosti. Bilo da je u pitanju olovka, kist ili pero, jednako se izražava svojim preciznim lakim potezom, opredmećujući misao u segmentima podijeljene cijeline. Bijele površine odišu senzibilnošću i čulnošću, nekim unutrašnjim zvukom koji se može čuti ako se posmatrač bolje udubi; zvukom koji nas vraća u davnu prošlost, na sami prapočetak ljudske jedinke i svega oko nas. Jednostavno rečeno, odišu svemirskom atmosferom i beskonačnošću svega što postoji… Kombinujući elemente prirodnih oblika s geometrijskim, želi pokazati usku povezanost, prevashodno onu koja proizlazi iz neprestanog ponavljanja životnog ciklusa, koji na kraju krajeva i tvori sve oko nas. Da li je u pitanju samo linija, više slojeva iste boje ili pak konkretan crtež određenog oblika, smisaono je oplemenjen i upućuje na umjetnički nadahnutu misao, istakla je Subotić i dodala da Radićeva osvaja oko posmatrača tehnikom koja predstavlja “svijet neistraženih mogućnosti”.
Detalj sa otvaranja izložbe u Modernoj galeriji
-Ona pomoću samo bijele i crne postiže nedostižno, postiže da im da nijanse i da pomoću tih nijansi kaže nedorečeno, a stvarno pretoči u imaginarno. U tome leži poenta njene umjetničke filozofije kao njenog likovnog izraza. Ljudske figure ili lik kao motiv Radićeve javljaju se i u njenoj novijoj seriji crteža. Specifični su jer u sebi ne sadrže čisto likovne elemente nego se dopunjuju simbolima, jezičkim elementima, slovnim porukama i natpisima, a iscrtani su jednostavno samo linjom i ubačenim simbolima ljudskih figura, brojevima i slovima, a upućuju na određen životni ciklus i imaju određeno simboličko značenje kao i njihovo ritmičko ponavljanje koje aludira na neprekidno postojanje života. U njenim crtežima nesumnjivo ima simbolike, ali svi detalji kojima djela Radićeve obiluju, nisu prevashodno tu da bi ih posmatrač tumačio i tražio njihov smisao nego su jednostavno elementi koji dopunjavaju cjelokupan utisak i doživljaj.
Molčanov za klavirom
Antropocentrična umjetnost Radićeve
-Specifičnost crteža ili bolje rečeno simbola kod Radićeve je dvodimenzionalnost, pa u njima možemo naći tragove egipatskog zidnog slikarstva. Na nekim se nazire čovječiji lik, jednog ili više njih povezanih i isprepletenih u jedan kao što su i ljudske sudbine isprepletene u jednom univerzumu. U centru je dakle čovjek! Ljudi kao mašine isprogramirane za obavljanje poslova, u rukama nauke, globalnih promjena i civilizacijskog iskoraka za „dobrobit” čovječanstva. Čovjek postaje mašina, „perpetum mobile”, prolazeći kroz civilizacijski uspon i pad u svojstvu nauke, njenih dostignuća, ali i negativnih uticaja koje ona sa sobom donosi, zaključuje mr Senka Subotić.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 27 saobraćajnih nesreća u kojima je jedna osoba poginula, dok je jedna povrijeđena teže a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, Nikšiću šest, u Kotoru i Tivtu po tri, a na Cetinju dvije.
Po jedna nezgoda je evidentirana u Baru, Bijelom Polju i Pljevljima.
Izdato je 369 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 40 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.
Komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske sastala se posljednji put prije osam godina, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Ambasade Hrvatske, uprkos poruci Evropske unije da neće primiti u članstvo zemlje koje imaju granične sporove.
I Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori, kandidatu za članstvo u EU, konstatovala da nema napretka u procesu razgraničenja sa Hrvatskom.
O tom pitanju bilo je riječi i na sastanku hrvatskog i crnogorskog predsjednika, Zorana Milanovića i Jakova Milatovića, u Zagrebu 4. septembra.
Milatović je kazao da se zalaže da se “intenzivira rješavanje svih otvorenih pitanja”.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero kazala je za RSE da bilateralni sporovi ne treba da “ometaju proces pristupanja”.
“Odgovorne strane ih moraju riješiti uoči pristupanja. EK obraća naročitu pažnju na rješavanje ovih sporova i pruža podršku ukoliko je neophodno”.
Naglasila je da je politika proširenja strateška investicija u stabilnost i sigurnost Evrope.
Prevlaka sporna od raspada Jugoslavije
Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka je sporna od raspada bivše Jugoslavije ’90-ih godina.
Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija do 2002. godine.
Te godine je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.
Dvije vlade su prije 15 godina, 2008. godine, pristupile pronalaženju trajnog rješenja pitanja Prevlake, uključujući i kroz Komisiju za razgraničenje.
Komisija se, međutim, nije sastajala u mandatima posljednja tri crnogorska premijera – Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.
Hrvatska “drži da je potrebno obnoviti rad” Komisije, koja se posljednji put sastala 2015, saopšteno je iz Ambasade u Podgorici.
Problem i za pristupanje EU
Profesorica evropskog prava na Pravnom fakultetu u Mariboru Janja Hojnik smatra da bi crnogorske vlasti trebalo više da se posvete ovom pitanju, upozoravajući na moguće prepreke u procesu pristupanja EU.
“U procesu ulaska države u EU, ona koja je već članica može iskoristiti pravo veta na ulazak kandidata. Ne, zato što smatra da država kandidat ne ispunjava uslove za ulazak, nego da dostigne neke druge ciljeve, kao što je rješenje graničnog spora”, ističe.
Hrvatska je članica EU od 2013, a Crna Gora kandidat za članstvo.
Ona za RSE navodi da Zagreb može pritisnuti Podgoricu da pristane na rješenje koje bi odgovaralo Hrvatskoj.
“Ako Crna Gora ne popusti, Hrvatska bi mogla blokirati crnogorski ulazak, jer kasnije više neće imati puno veto opcija. No, zavisi zaista od njihove političke odluke i kako misle da će se to odraziti na njihov diplomatski ugled”, navodi Hojnik.
Profesorica je godinama pratila sličan spor između Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaliva.
Janja Hojnik podsjeća da je u procesu pristupanja Hrvatske u EU, Slovenija blokirala veliki broj pregovaračkih poglavlja, a deblokirala ih je tek kada je Hrvatska pristala na međunarodnu arbitražu.
Takođe navodi da Ljubljana u slučaju blokade Zagreba nije imala međunarodnu podršku.
Međunarodni sud je 2017. odlučio da Slovenija dobije koridor do međunarodnih voda preko hrvatskih teritorijalnih voda i većinu Piranskog zaliva. Međutim, Zagreb ne sprovodi odluku suda.
Dokumenacija pod stepenom tajnosti
Govoreći o pitanju Prevalke u crnogorskom parlamentu 2021. godine, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić kazao je da je dokumentacija koja se tiče pregovora sa Zagrebom označena stepenom tajnosti.
“Ali neću prekršiti obavezu zaštite tajnih podataka, ako saopštim da su dosadašnji pregovori, koji su se odvijali van očiju javnosti, pokazali postojanje značajnog stepena međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definisanja predmeta teritorijalnog spora”, riječi su Krivokapića.
Za Hrvatsku je mogući predmet spora more, dok je za Crnu Goru to granica i na moru i na kopnu.
Iz Ambasade Hrvatske za RSE ističu da se više zalažu za postizanje međusobnog dogovora umjesto odlaska na međunarodnu arbitražu:
“Postizanje bilateralnog dogovora o ovom pitanju bio bi snažan zalog daljem jačanju prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, te bi dodatno osnažilo hrvatsku potporu procesu pristupanja Crne Gore EU”, navode iz Ambasade.
Evropska komisija je u Strategiji o proširenju 2018. navela da “politika proširenja EU mora nastaviti da izvozi stabilnost” i da zbog toga što prije treba riješiti sporove.
“Oni mogu biti i lakmus papir koji pokazuje koliko su zaista zdravi (dobrosusjedski) odnosi”, ističe se u Strategiji.
U slučaju da sporove nije moguće riješiti bilateralno, treba ih, prema preporuci Brisela, uputiti na međunarodnu arbitražu, čiju presudu bi trebalo “u potpunosti da primjenjuju i poštuju obje strane”.
Nota zbog broda ‘Jadran’
Prevlaka nije jedino neriješeno pitanje između Crne Gore i Hrvatske. Među njima su školski brod “Jadran”, odšteta logorašima, nestalih osoba…
Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske uputilo je nedavno, u avgustu, protestnu notu Crnoj Gori povodom proslave 90 godina broda “Jadran”.
Milatović je, međutim, u Zagrebu 4. septembra kazao da je brod vlasništvo Crne Gore, ali da su otvoreni za dijalog.
Predsjednik Milanović je rekao da je “nevjerojatno kakva jagma postoji za brodovima iz doba Josipa Broza”.
“Možda treba naći neko rješenje da se zajednički finansira. Nadam se da postoji neko rješenje koje vodi računa o troškovima jer je njegovo održavanje skupo za pojedinačne države”, kazao je on.
Prilikom posjete Podgorici krajem juna, hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je jedno od otvorenih pitanja i odšteta logorašima u Morinju.
Logor na crnogorskom primorju formirala je bivša Jugoslovenska narodna armija po izbijanju rata u Hrvatskoj 1991. godine i u njemu su bili zatvoreni logoraši sa dubrovačkog ratišta.
Neriješena pitanja i sa Albanijom, sa BiH se ne primjenjuje
Evropska komisija je u izvještaju ukazala da Crna Gora, osim sa Hrvatskom, ima još neriješenih graničnih pitanja.
U posljednjem izvještaju se ističe da nije definisana morska linija sa Albanijom, a da dogovoreno razgraničenje sa Bosnom i Hercegovinom tek treba da bude fizički obilježeno.
Crna Gora je riješila pitanje granice samo sa Kosovom.
Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili na upit o rješavanju graničnih pitanja sa zemljama regiona.
Nov izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori očekuje se sljedećeg mjeseca.
Minhen (dpa) – Karoserijama koje su gurnuli pod vodu i parolama protiv automobilske industrije aktivisti Grinpisa protestovali su u ponedeljak u Minhenu dan uoči sajma automobila IAA.
Aktivisti su ušli u fontanu ispred glavnog sajamskog ulaza i držali transpatente sa natpisima kao što su “automobilska industrija potapa klimu” i “smanji sada ili potoni”.
Sa sobom su u vodu uneli krovove tri automobila, koji su izgledali kao čitava potopljena vozila.
Akcijom je Grinpis želeo da ukaže na “neumereno rasipništvo proizvođača automobila”. Karoserije pod vodom simbolišu sve češće ekstremne vremenske uslove kao što su obilne padavine.
“Nemačka auto-industrija banči kao da je sudnji dan”, izjavila je stručnjak Grinpisa za saobraćaj Marisa Rajzerer (Marissa Reiserer).
“Enormna potrošnja energije njihovih automobila motor je klimatske krize (…) povećava eksploataciju sirovina. Da bi to arčenje prestalo, potrebna nam je saobraćajna politika koja mobilnost više neće poistovećivati sa sopstvenim autom”, rekla je Rajzererova.
Naglasila je da su “pouzdana železnica, kao na primer u Švajcarskoj i dobro razvijen javni putnički prevoz preduslov za mobilnost koja više neće potapati klimu”.
Sajam IAA otvara se u utorak, a dan ranije je medijski dan. Oko sajma, koji je u Minhenu drugi put, očekuju se brojni protesti.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su juče, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, lišili slobode V.M. (63) iz Herceg Novog zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Naime, policija je postupila po prijavi koju je 30. avgusta podnio vlasnik turistučkog vozića u kojoj je naveo da je u vremenskom periodu između 27. i 30. avgusta na njegovom voziću, koji je bio parkiran na javnoj površini u mjestu Kumbor, ispisan grafit prijeteće sadržine upućen na nacionalnoj osnovi.
Pripadnici hercegnovske policije su u saradnji sa državnim tužiocem Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te u veoma kratkom roku identifikovali i locirali izvršioca ovog djela.
V.M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio gore navedeno krivično djelo i on je uz krivičnu prijavu spoveden postupajućem državnom tužiocu na dalju nadležnost.
Za učenike i nastavnike osnovnih i srednjih škola, ali i mališane i vaspitače u predškolskim ustanovama, danas je počela nastavna godina.
U novskim vaspitno-obrazovnim ustanovama je preko 4000 učenika, među kojima je 345 prvaka za koje je priređen svečani prijem. Za malene osnovce koji su prvi put u školskim klupama, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi obezbijedio je poklon paketiće u kojima je školski pribor ali i Bokeška bojanka.
Svečanom prijemu prvaka u školama „Milan Vuković“ i „Dašo Pavičić“ prisustvovala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo koja je svim učenicima u Herceg Novom poželjela srećan početak i uspješno školovanje kroz koje će sticati znanje i učiti se pravim vrijednostima života, graditi sebe kao čovjeka koji će biti ponos našeg društva i zajednice.
„Svima vama, draga djeco, poruku šaljem kroz stihove Miroslava Mike Antića – „Ti sutra polaziš u školu i učiće te raznim azbukama. Izaberi najdužu. Najtežu. Pronađi takvu azbuku koju ćeš učiti uvek ponovo. Azbuku sa milijardu milijardi znakova. I neka u svakom od njih, kao rumena semenka, bude po jedno tvoje malo srce“, poručila je sekretarka Zambelić Pištalo.
Škola početak školske godine
Učenici starijih razreda priredili su svojim mlađim drugarima kulturno umjetnički program uz posebno birane recitacije dobrodošlice u školske klupe.
U OŠ „Milan Vuković“ je 75 prvaka u matičnoj školi i sedam u Područnoj ustanovi na Podima, zbog čega su veoma ponosni, kazala je direktorica Mare Vujinović. Ona je pozvala roditelje da grade povjerenje prema učiteljima jer će oni preuzeti njihovu djecu, a njima pomoći da se mališani usmjere na pravi način.
„Osnovno što je potrebno je vaspitanje i kultura jer uzaludno je zvanje bez znanja i uzaludno je obrazovanje bez vaspitanja i kulture. Želim da se vaša djeca obrazuju i vaspitavaju na pravi način, a na kraju devetog razreda da svi izađete zadovoljni iz ove škole“, istakla je direktorica Vujinović.
Da je riječ o posebnom danu u kojem njih 156 prvi put postaju dio velike školske porodice OŠ „Dašo Pavičić“, potvrdila je direktorica Bosiljka Perunović.
Škola početak školske godine
„Škola je poput čarobne knjige koja samo čeka da je otvorite i upijete sve stranice znanja. Učenje je putovanje koje traje čitav život i upravo je prvi razred vaš prvi korak na tom putovanju. Upoznaćete brojeve, slova, priče o dalekim zemljama i zanimljivim likovima, a vaši učitelji će biti tu da vam pomognu i da vas vode kroz svijet učenja korak po korak“, kazala je direktorica Perunović.
Osnovnu školu „Ilija Kišić“ ove godine će pohađati 450 učenika, 20 više u odnosu na prošlu godinu, kazala je direktorica škole Dragoslava Seferović. Ona je svim učenicima, a posebno prvačićima poželjela dobrodošlicu i uspješan rad.
Prvi dan u školi su priredbom započela i 73 prvačića Osnovne škole „Orjenski bataljon“ u Bijeloj, a riječi dobrodošlice uputila im je direktorica Nataša Franić.
Srednju mješovitu školu „Ivan Goran Kovačić“ ove godine pohađaće oko 930 učenika, od čega su u prvom razredu njih 272.
Danas je počela nastavna godina i u svim vaspitnim jedinicama JPU „Naša radost“.
Predsjednik Jakov posjeta Zagrebu – predsjednik HR sastanak delegacija
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na poziv predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića boravi u zvaničnoj posjeti toj zemlji. On je uz vojne i državne počasti dočekan u Zagrebu gdje je imao tete-a-tete razgovor sa predsjednikom Milanovićem, nakon čega je upriličen i sastanak delegacija dvije države.
„Crna Gora i Hrvatska imaju odlične i prijateljske odnose, i brižljivo ih njeguju uz obostranu želju za jačanjem partnerstva na političkom i ekonomskom planu. To potvrđuju i učestali susreti na najvišem nivou. Koristim ovu priliku da zahvalim predsjedniku Milanoviću na pozivu i srdačnoj dobrodošlici i da mu uputim poziv za uzvratnu posjetu Crnoj Gori tokom naredne godine“, kazao je predsjednik Milatović.
On je istakao da je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti zemlji članici Evropske unije i da su dobrosusjedski i saveznički odnosi dvije zemlje u okviru NATO alijanse odlična platforma za dalji podsticaj međusobne saradnje i podršku Hrvatske ubrzanju evropskih integracija Crne Gore.
„Veoma cijenimo podršku koju nam Hrvatska kontinuirano pruža kako bismo ubrzali naš evropski put. Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji kao jednom od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta. Znamo da imamo snažnu i nedvosmislenu podršku Hrvatske da Crna Gora postane prva naredna članica evropske porodice“, saopštio je predsjednik Milatović.
Naglasio je da se intenzivna saradnja u brojnim oblastima od zajedničkog interesa treba ojačati, posebno u oblasti ekonomije.
Kazao je da očekuje skoro potpisivanje više memoranduma o saradnji između dvije zemlje i održavanje zajedničke sjednice dvije Vlade, kako bi se dalje unaprijedili odnosi u oblastima od zajedničkog interesa, na korist privrede i građana.
Predsjednik Jakov posjeta Zagrebu – predsjednik HR sastanak delegacija
Predsjednik Milatović je saopštio da hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori i crnogorska nacionalna manjina u Hrvatskoj daju veliki doprinos multietničkom i multikulturalnom skladu dvije zemlje i da ga raduje što, nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, hrvatska zajednica ima svog predstavnika u Parlamentu.
Na sastanku dva zvaničnika vođen je iskren i otvoren razgovor u dijelu otvorenih pitanja između država koja već decenijama opterećuju njihove odnose.
Milanović i Milatović – foto predsjednik.me
„Ja sam ova pitanja naslijedio od svojih prethodnika i učiniću sve da se zatvore tokom mog mandata i prije učlanjenja Crne Gore u EU. Ta pitanja su u nadležnosti dvije Vlade i želim da kao Predsjednik ohrabrim nastavak dijaloga u cilju iznalaženja održivih rješenja. Ova pitanja ne smiju opterećivati naredne generacije i smatram našom dužnošću i obavezom da ih oslobodimo tereta prošlosti i omogućimo im da njeguju dobrosusjedske odnose, regionalnu stabilnost i zajedničke evropske vrijednosti“, zaključio je predsjednik Milatović.
Dio zvanične posjete, na poziv predsjednika Milanovića biće organizovan na Brionima, gdje će predsjednik Hrvatske u čast predsjednika Milatovića prirediti svečanu večeru u Vili Jadranka.
Predsjednika Milatovića u Zagrebu očekuju i sastanci sa predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.
Uz jačanje bilateralne i dobrosusjedske saradnje, zvaničnom posjetom Hrvatskoj predsjednik Milatović nastavio je i niz posjeta zemljama EU u cilju ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Herceg Novom Nadija Hasanbegović izrekla je okrivljenom M.R. (47) iz Herceg Novog kaznu zatvora od 10 dana zbog zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.
“Okrivljeni je upravljao vozilom na putu u Igalu pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,60 g/kg alkohola, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Takođe, njemu je uz kaznu zatvora izrečena i zaštitna mjeru zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od tri mjeseca kao i tri kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije.
“Dana 03.09.2023.godine okrivljeni M.A (36) državljanin SAD u hitnom postupku u odjeljenju u Ulcinju je kažnjen novčanom kaznom u iznosu pd 1.500 eura”, saopšteno jeiz pomenutog suda.
Njega je dežurna sutkinja Anka Kekić sankcionisala, jer je dana 01. septembra, na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju neregistrovanim vozilom izazvao saobraćajnu nezgodu sa materijalnom štetom, nakon čega je napustio lice mjesta saobraćajne nezgode.
Osim kazne, koja mu je odmah naplaćena, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji CG u trajanju od četiri mjeseca.
