KOTORART AKADEMIJA Kemal Gekić, klavir, Avg 2022, Foto: D.Miljanić
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuje resital jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacije, Kemala Gekića. Koncert će se održati u subotu, 12. avgusta, u Samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, sa početkom u 21 čas.
Kuriozitet koncerta pod nazivom Carte blanche je da će program ostati iznenađenje do samog kraja, kada će umjetnik sam predstaviti djela prije njihovog izvođenja.
Ulaznice, kako samostalne, tako i sa prevozom, su dostupne preko mreže GigsTixa, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press. Festival organizuje povratni prevoz solarnim brodom Bella Boka iz Kotora a stajalište brodića je preko puta Centra za kulturu “Nikola Đurković” sa polaskom u 20 časova. Brodić odatle odlazi na Plagente, drugo stajalište i u 20 časova i 20 minuta sa doka u Plagentima kreće ka Prčanju.
Kemal Gekić, ekskluzivni umjetnik za kompaniju Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva, jedan je od najistaknutijih pijanista svoje generacije, prepoznatljiv po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa širom planete a član je i žirija na brojnim međunarodnim klavirskim takmičenjima. Njegov tonski zapis za JVC, s Transcendentalnim etidama Franca Lista, smatra se najboljim u istoriji pijanizma. Radi kao profesor na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju (SAD) i kao gostujući profesor na brojnim univerzitetima i akademijama širom svijeta.
KotorArt akademija je trenutno u toku i mnogi mladi pijanisti se usavršavaju upravo na majstorskim radionicama Kemala Gekića. Večeras, u petak, 11. avgusta, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 19 časova, polaznici majstorske radionice će se predstaviti publici. Ulaz je slobodan.
Gradska biblioteka Tivat i Josip Tripović vas pozivaju na književno veče – predstavljanje knjige “Mala Dolores” u JU Muzej i Galerija Tivat, u nedelju 13. avgusta od 21 sat, u sklopu Tivatskog književnog ljeta.
O knjizi će govoriti prof. dr. Igor Lakić i autor Josip Tripović.
O romanu Novljanina Josipa Tripovića, lektor i recenzent izdanja, profesor dr Igor Lakić je rekao: „U ovom romanu susrećemo se sa životom djevojčice Dolores i njene porodice. Radnja romana počinje u Njemačkoj. Atmosfera u selu je naizgled idilična, jer Dolores, njeni brat i majka prolaze teške trenutke, boreći se sa ocem koji često pije. Tu situaciju prekida teška povreda oca, koji sa sankama propada u provaliju, žureći da pomogne oboljeloj komšinici…
Danijel Đorđević pokazuje lokalitet koji je otkrio timu Laboratorije za arheologiju pomorstva
Mediteransko morsko dno svjedoči o mnogim pomorskim transportima građevinskog materijala čiji je dio često bio krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi. Takav lokalitet je u Crnoj Gori nedavno otkrio Danijel Đorđević, instruktor ronjenja i vlasnik ronilačkog kluba „Adriatic Blue“ iz Herceg Novog. Svoje otkriće podjelio je sa timom Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore kako bi se uradila procjena kulturne i naučne vrijednosti.
Imbreksi i tegule su preklapajući krovni crijepovi koji su se koristili u antičkoj i srednjevjekovnoj arhitekturi kao vodootporni pokrivač krova. Uglavnom su pravljeni od pečene gline. U Rimu su se koristili na skoro svakoj vrsti građevine, od skromnih pomoćnih objekata do veličanstvenih hramova. Tegule su oblikovane sa izdignutom vertikalnom ivicom na dva kraja, što bi usmjeravalo kišnicu prema dnu crijepa. Imbreksi su upotpunjavali vodootpornost tako što su se postavljali preko spojeva vertikalnih ivica tegula, dijeleći krov na kanale. Kišnica je otjecala sa zakrivljenih imbreksa niz kanale i preko tegula se spuštala u oluk.
U koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore, je sa Danijelom Đorđevićem, posjetio lokalitet. Lokalitet se nalazi na strmom kamenom grebenu na kome su rasuti komadi krovnog pokrivača tipa imbreks, dok tegule za sada nijesu pronađene. Imbreksi su grupisani oko većeg kamenja i stijena. Na pjeskovitom dnu takođe su uočljivi pojedinačni komadi. Čitav lokalitet je netaknut. Nastao je, vjerovatno, izbacivanjem tereta, prije nego potonućem broda. Starost i porijeklo imbreksa na lokalitetu se ne mogu odrediti bez detaljnih naučnih analiza. Ipak, ovaj tip materijala se često veže za Rimsko doba i tadašnje građevinske poduhvate.
Imbreksi i tegule su transportovani brodovima, o čemu svjedoči rimska olupina, otkrivena 2009. godine od strane RPM Nautical Foundation i istraživačkog plovila Hercules južno od ulaza u Boku Kotorsku. Ova olupina antičkog plovila, čiji je teret bio samo krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi, je preliminarno datovana u doba Rimske republike, to jest prvi vijek prije nove ere.
Koncentracija imbreksa – Laboratorija za arheologiju pomorstva
Pronalazak ovog lokaliteta svjedoči o velikom potencijalu i opravdava razvoj podvodnih nauka i tehnologija na Univerzitetu Crne Gore sa ciljem sistematskog istraživanja podmorja. Djelo iĐorđevića ilustruje model saradnje ronilačkog, naučnog i institucionalnog sektora koji unapređuje istraživanje, zaštitu i turističku valorizaciju podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Laboratorija za arheologiju pomorstva kao dio Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, nastoji da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu javnosti. Laboratorija je članica UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju i u svojoj misiji primjenjuje najsavremenije metode, koristi najmoderniju opremu i inovativne tehnologije razvijene kroz IPA projekat WRECKS4ALL, koji je kofinansiran od strane Evropske unije.
Opština Tivat obilježava Međunarodni dana mladih (12.avgust) organizujući izložbu fotografija na temu “Društveni aktivizam i volonterizam mladih”. Izložba je danas postavljena u holu Opštine Tivat i fotografije će biti izložene do petka 18. avgusta. Odabranim fotografijama su prikazane aktivnosti mladih Tivta – članova Omladinskog tima, Đačkog parlamenta, Unije srednjoškolaca, omladine angažovane u okviru Crvenog krsta Tivat, opštinske Službe zaštite i spašavanja, dobrovoljnih vatrogasnih društava i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih.
“Aktivno uključivanje mladih u život lokalne zajednice značajno je ne samo za njihovo zdravo odrastanje već i za uspješnije i kvalitetnije funkcionisanje društva u cjelini. Volontiranje kao oblik građanskog aktivizma ističe ono najbolje u čovjeku, mjenja svjest ljudi, poboljšava kvalitet života, razvija toleranciju” – istakla je sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Dan mladih je međunarodni godišnji događaj, koji su 2000. godine ustanovile Ujedinjene nacije, sa ciljem ukazivanja na probleme mladih, ali i na brojna pitanja iz oblasti kulture i prava koja se tiču mladih ljudi širom svijeta.
Publika je prisustvovala skoro dvočasovnom pijanističkom resitalu sa djelima jednog od najznačajnijih kompozitora simfonijske i klavirske muzike sa ovih prostora, Vasilija Mokranjca. Ovim koncertom se i na KotorArtu obilježio ovaj veliki i važan jubilej, 100 godina od rođenja ovog značajnog kompozitora.
Na koncertu, koji je posvetio svojoj majci Ljiljani, izveo je odabrana djela iz stvaralačkog opusa Vasilija Mokranjca i to hronološki, onako kako ih je umjetnik komponovao i sazrijevao tokom vremena. Slušali su se Tema i osam varijacija (1947), Sedam etida (1951-52), Šest igara (1950-57), kao i tri svite Fragmenti (1955-56), Odjeci (1973) i Intime (1973). Koncert je završen Preludijumom (1984).
Bio je ovo poseban koncert na ovogodišnjem festivalu. Publika je imala priliku da se upozna sa djelima Vasilija Mokranjca, i da, nakon mnogo vremena, sluša resital Ratimira Martinovića. Iako djela posjeduju veliku kompleksnost, bogatu strukturu i sadržaj notnog zapisa, kao i široki dijapazon emocija, lakoća izvođenja i intiman ambijent samostanskog kompleksa sv. Nikole u Prčanju učinili su da skoro dvočasovni pijanistički resital u doživljaju publike prođe za trenutak.
Ratimir Martinović – koncert
Publika je toplim, višeminutnim ovacijama pozdravila umjetnika. – istakli su iz PR službe festivala. Martinović, koji je ujedno i jedan od osnivača fondacije Vasilije Mokranjac, tokom 2023. godine nastupiće na koncertima u regionu, Italiji, Turskoj, Kini i SAD-u, na kojima će, u čast godišnjice, svirati izbor iz Mokranjčevog raznovrsnog opusa. Njegov klavirski opus, koji broji 13 setova kompozicija, kao i samostalnih komada, ukupnog trajanja 2 i po sata, ponovo je oživljen kada ga je 2016. godine Ratimir Martinović premijerno izveo u okviru festivala BEMUS, da bi ga na kraju 2019. godine i objavio na dva kompakt-diska u izdanju kuće Naxos Grand Piano.
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
1 od 5
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Premijer Dritan Abazović sa saradnicima ozvaničio je danas početak rekonstrukcije magistralnog puta M-2 Tivat – Jaz, kao i izgradnja novog cjevovoda Regionalnog vodovoda, zvanično su započeli danas. Modernu saobraćajnicu dugačku 16 kilometara koja prolazi kroz tri opštine gradiće kineski konzorcijum Šandong sa kojom je ugovor vrijedan 53 miliona eura potpisan u martu. Premijer očekuje da ćemo modernu saobraćajnicu dobiti za dvije godine. Poručeno je i da početni radovi neće uticati na saobraćaj tokom sezone, jer se izvode mimo glavne saobraćajnice.
Radi o jednoj od najfrekventnijih i najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori. Trasa budućeg bulevara prolazi preko teritorije tri opštine – Tivat, Kotor i Budva.
Abazović je kazao da je danas veliki dan za Crnu Goru je jer je riječ o rekonstrukciji najfrekventnije saobraćajnice.
“Nadam se za dvije godine da ćemo imati i otvaranje ovog bulevara… Ovo nije kraj i naravno da treba da se radi i zaobilaznica oko Budve i drugih primorskih gradova”, kazao je Abazović na svečanosti.
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Ako budemo ulagali u infrastrukturu kako kaže nećemo imati ni problema sa turizmom, ni sa razvojem. Vjeruje da će ovo biti podsticaj i za druge projekte.
Ponovio je i da ovi radovi neće uticati na saobraćaj tokom sezone, jer se izvode mimo glavne saobraćajnice.
“Ali sigurno da ćemo nakon sezone preći na radove na drugim djelovima”, kazao je premijer i pozvao sve na strpljenje jer je kako kaže riječ o važnoj saobraćajnici.
Abazović je odgovarajući na pitanja novinara kazao da je vlada za ovaj projekat završila sve svoje obaveze.
“Eksproprijacija za neke djelove će se završiti paralelno i moramo da radimo brzo”, kazao je Abazović i dodao da je potrebno nekim projektima dati prioritet.
“Radi se o samo 16 km i ja mislim da mogu biti završeni radovi za dvije godine”, kazao je premijer u tehničkom mandatu.
Počeli radovi na rekonstrukciji bulevara od Tivta do Jaza
Na svečanosti ovim povodom, Radomir Vuksanović, direktor Uprave za saobraćaj kaže da je riječ o jednoj od najopterećenijih saobraćajnica gdje dnevno prođe oko 30.000 vozila.
Ambasador Narodne Republike Kine Fan Kun kazao je da je gradnja u infrastrukturu osnov razvoja, svake države.
Predstavnik konzorcijuma Shandong Hi-speed Cai Kun zahvalio se Vladi Crne Gore, ali i svim prisutnima koji su povjerenje u realizaciji ovog značajnog projekta dali Shandong Lugiao Grupi.
“Kao jedna od 500 najboljih kompanija na svijetu Shandong Hi-speed grupa je uvijek bila posvećena sveobuhvatnim infrastrukturnim projektima i društvenim projektima širom svijeta sa visokim osjećajem društvene odgovornosti. Posljednjih godina realizovali smo desetine projekata od međunarodnog značaja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama svijeta. Crna Gora je lijepa i prijateljska zemlja, unaprjeđenje njene infrastrukture doprinosi više mogućnosti za razvoj zemlje i ekonomije. Shandong Hi-speed je spremna da radi sa Vladom Crne Gore na produbljivanju međusobnog razumijevanja kroz blisku saradnju i u drugim oblastima,” kazao je Cai Kun.
Uporedom sa rekonstrukcije dionice biće izgrađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri opštine.
Direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković kaže da će to omogućiti povećanje protoka vode ka primorju sa sadašnjih 300 na 750 litara u sekundi.
Rekonstrukcija dionice podrazumjeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije saobraćajne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare i razdjelni pojas, a biće izgrađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri opštine.
Bulevar – screenshot – Vlada CG
U skladu sa zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), iz čijih se kreditnih sredstava finansira projekat, za izvođenje radova je izabran kineski konzorcijum Šandong (Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group), čija je ponuda iznosila 53,92 miliona eura, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Rok za završetak radova je dvije godine od uvođenja izvođača u posao.
U naselju Kava-Tivat završeni su radovi na izgradnji saobraćajnice S-11, a u toku je i izgradnja S-12. Ove dvije saobraćajnice sastavni su dio mreže novih ulica u višim zonama grada, paralelnih sa Jadranskom magistralom, a čijom će se izgradnjom stvoriti alternativna drumska veza na potezu od Dumidrana do centra grada.
Vrijednost tendera za izgradnju S-11 dužine 120 metara, sa kompletnom vodovodnom, elektro, kanalizacionom i telekomunikacionom infrastrukturom iznosila je 196.500 eura. Radove je izvodila kompanija “Mantis” iz Herceg Novog, koja je odabrana kao najpovoljniji ponuđač na tenderu sprovedenom od strane Direkcije za investicije Opštine Tivat.
Privode se kraju i radovi na izgradnji nove saobraćajnice S-12, u vrijednosti od 106.261 euro. Izvođač radova je kompanija „Akropolis“ iz Nikšića. Asfaltiranje ove 60 metara duge saobraćajnice planirano je u septembru. U planu su i radovi na produžetku ove saobraćajnice u pravcu Dumidrana, kako bi se postojeća mreža saobraćajnica u tom dijelu grada povezala sa Kavom.
Gliser – Foto: Glas Istre – Ilustracija Snimio Duško Marušić Čiči
Jučer oko 15 sati u akvatoriju Červar Porta – Poreč došlo je do naleta plovila na 59-godišnjeg ronioca.
Muškarac je prevezen u pulsku bolnicu, gdje je utvrđeno da je teže ozlijeđen, prenosi Glas Istre.
Gliserom njemačkih oznaka upravljao je 57-godišnji njemački državljanin, a prema dosad dostupnim informacijama ronioc je u trenutku nesreće obavljao sportski ribolov bez vidljivo istaknute plutače.
Policija u saradnji s Lučkom kapetanijom nastavlja utvrđivati okolnosti nesreće.
Nakon Baške, Crikvenice, Dobrinja i Pule, koji su blagdan Velike Gospe proglasili sajamskim danom kako bi omogućili prigodnu prodaju u svojim općinama i gradovima na dan koji je nekima od njih i mjesni blagdan, sve je više gradova i opština, ne samo na Jadranu, koji idu i korak dalje pa sada sajamskim danom proglašavaju, ne samo predstojeći marijanski blagdan već i sve nedjelje u avgustu i septembru.
Dakle, do kraja ljeta i glavne turističke sezone. Time se na neki način izigrava novi Zakon o trgovini koji je stupio na snagu 1. jula ove godine, a koji zabranjuje rad trgovina nedjeljom i blagdanima, osim 16 nedjelja u godini koje trgovci sami mogu odabrat, piše Novi list.
Takvu odluku jučer je donio pulski gradonačelnik Filip Zoričić s obrazloženjem da na taj način ide na ruku malim obrtnicima i poduzetnicima. Riječ je, dakle, o odluci kojom se sve nedjelje u kolovozu i rujnu proglašavaju sajamskim danom, što ih čini radnim danima za obrtnike i poduzetnike kojima se otvara mogućnost prigodne prodaje na kioscima, štandovima i sličnim mjestima na otvorenim prostorima, a dijelom su sajamskih događanja i javnih manifestacija. Tako će 13., 20. i 27. avgusta te 3., 10., 17. i 24. rujna ove godine od 8 sati do ponoći mali obrtnici i poduzetnici moći plasirati svoje proizvode na način koji predviđa nova odluka Grada Pule.
– Novom odlukom želimo pomoći našim obrtnicima kako bi u sezoni radili bolje, a samim time oni će pomoći svojim radnicima, obiteljima i gradu, rekao je Zoričić.
No nije Pula usamljena u ovakvim potezima. Nakon Umaga i Pule, na slične odluke odvažili su se još neki gradovi u Istri. Tako je Grad Labin, odnosno njegov gradonačelnik Valter Glavičić, odobrio prigodnu prodaju na blagdan Velike Gospe za vrijeme trajanja manifestacije »Dani Grada Labina 2023.« koja je započela prije dva dana, a trajat će sve do 17. avgusta. Poput Pule, i u Labinu je odluka argumentirana svrhom promidžbeno-turističkih aktivnosti, a trajanje prigodne prodaje je također predviđeno za period od 8 sati do ponoći.
Sličan potez povukao je i rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, i to odlukom o proglašenju sajma »Lokalni proizvodi Rovinja – Prodotti locali di Rovigno«, čime je omogućena prigodna prodaja 15. avgusta od 9 do 22 sata.
Potezom pulskog i ostalih kolega poveo se i splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji poput Zoričića smatra da novim Zakonom o trgovini egzistencija malih obrtnika i trgovina može biti jako ugrožena, pogotovo kada ovise o sezoni i kada im je važan svaki radni dan. Tako su, osim blagdana Velike Gospe, sajamskim danima u Splitu proglašene i sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu. Lanac ovakvih odluka, osim istarskih i primorskih gradova, ali i Hvara, Novalje, Supetra, Bola, Sutivana, Jelse, Starog Grada, Baške, Podgore i drugih potaknula je udruga Glas poduzetnika koja je u srpnju Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini te pozvala gradonačelnike i načelnike diljem Hrvatske da omoguće rad svima onima koji žele raditi nedjeljama, blagdanima i praznicima proglašenjem manifestacija ili sajamskog dana.
Inicijativu Glasa poduzetnika podržala je i stranka Fokus čiji su gradonačelnici i načelnici donijeli odluku o proglašenju sajamskog dana 15. avgusta, blagdan Velike Gospe. Riječ je o Pirovcu, Samoboru, Svetoj Nedelji, Dugom Selu i Svetom Ivanu Zelini te općini Križ. Gradonačelnici i načelnici tih mjesta suglasni su u stavu da je novi zakon nebulozan te se nadaju da će ocjena ustavnosti pokazati da je Vlada napravila grešku, jer je u predizbornoj želji za dodvoravanjem biračima na kraju oštetila poduzetnike i građane, a radnicima u trgovini dugoročno prijete otkazi.
Na udaru Bruxellesa mogla bi se, poslije Kosova, naći i Srbija procjene li članice Evropske unije da Beograd ne čini dovoljno da pridonese deeskalaciji krize na kosovskom sjeveru, poručio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.
Evropska unija je potkraj lipnja donijela mjere protiv Kosova zbog nepoduzimanja nikakviha akcija za ublažavanje napetosti na sjeveru Kosova. Posljednju u nizu kriza započela je Priština, angažirajući policiju da omogući ulaz u četiri općinske uprave gradonačelnicima-Albancima izabranim na izborima s 3,4 posto izlaznosti koje su većinski Srbi u tim općinama bojkotirali.
Prethodno je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell 22. lipnja poručio da u četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova treba čim prije organizirati izvanredne izbore uz sudjelovanje Srba, te da Kosovo treba obustaviti policijske operacije u tim općinama, a Srbija osigurati povlačenje prosvjednika.
Kosovska je strana u međuvremenu oglasila da povlači 25 posto policijskih snaga koje su angažirane na sjeveru, dok Beograd inzistira da se moraju povući sve dodatno angažirane policijske postrojbe, a iz zatvora pustiti Srbe za koje službeni Beograd drži da su uhićeni zbog pritisaka Prištine i namjere da se represijom nastavi etničko čišćenje Srba s Kosova.
Glasnogovornik EK-a je danas, prema izvješću dopisnika TV N1 iz Bruxellesa, rekao da su Kosovu već predstavljene mjere EU-a koje su uslijedile nakon izostanka reagiranja da Priština krene “europskim putem ka deeskalaciji” i da Bruxelles sve radi u koordinaciji s 27 članica EU-a i vanjskim partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Američkim Državama”.
– Uvest ćemo i mjere protiv Srbije ako države članice procjene da u trenutnoj atmosferi i uzimajući u obzir trenutni kontekst, Srbija ne radi ništa na smirivanju napetosti, rekao je Stano odgovarajući na novinarsko pitanje.
On je konstatirao da je pristup Bruxellesa “izbalansiran, a mjere privremene”.
– Mjere mogu biti ukinute kad se procjeni da se partneri kreću u pravcu smirivanja napetosti i vraćaju normalnom procesu pregovora, dodao dužnosnik EK-a.
Stano je sredinom lipnja objasnio da restriktivne mjere protiv Kosova “bazirane na jasnim pravnim osnovama”, zbog poteza Prištine povlačenih bez konzultacija s Bruxellesom, koje su dovele do eskalacije tenzija, kao i zbog odbijanja kosovskog premijera Albina Kurtija da primjeni europski plan za smirivanje napetosti.
On je danas potvrdio da je u međuvremenu u Bruxelles stiglo pismo više desetaka europskih i američkih zastupnika u kojem se traži da EU i SAD promijene pristup u odnosu na Kosovo i Srbiju. Stano je naveo da se europska administracija o tom pismu neće oglašavati.
Istodobno, kosovski premijer Albin Kurti pozvao je danas Europsku uniju da ukine kaznene mjere Prištini i popravi odnos prema Kosovu. On je, prema izvješću portala Kosovo online, ocijenio da su mjere protiv Kosova “nepravedne”.
– Činimo sve što možemo i znamo, ali bi bilo neophodno da naši europski partneri i saveznici što prije poprave odnos prema Kosovu. Na kraju krajeva, demokratska i progresivna republika kao što je Kosovo zaslužuje da joj se pomogne sa svime što može, a ne da ima kaznene mjere, rekao je Kurti.
