Vladin dokument: O zdravlju pomoraca brinu i privatne klinike

0
Vladin dokument: O zdravlju pomoraca brinu i privatne klinike
Pomorci  – foto Boka News

Pomorci iz Crne Gore mogu da provjere svoju zdravstvenu sposobnost u sedam domova zdravlja širom Crne Gore, a takođe i u sedam privatnih klinika.

Što se tiče domova zdravlja, ove zdravstvene ustanove su u Podgorici, Tivtu, Nikšiću, Kotoru, na Cetinju i u Herceg Novom, pokazuje dokument objavljen na Vladinom sajtu, u koji je Portal RTCG imao uvid.

O zdravlju pomoraca brine i sedam privatnih klinika smještenih u Podgorici (njih pet), jedna je u Herceg Novom i još jedna u Baru.

Podsjetimo, pomorci iz Crne Gore godinama  suočavaju sa brojnim problemima – ova branša ni dan danas nema status i nema zvanje.

U Crnoj Gori godinama ne postoji registar pomoraca, ni zakonska regulativa koja bi pomorcima omogućila bolji status. Prema nekim procjenama, na pučini je iz Crne Gore oko 6.500 pomoraca, mada taj broj nije definisan, upravo zbog nepostojanja registra.

Crna Gora takođe nema nijednog predstavnika bordarske kuće koji zvanično ima zvanje u Crnoj Gori.

Još jedan izazov sa kojim se suočava ova profesija: sindikalna organizacija pomoraca u našoj državi ne postoji. Prema njegovim riječima, Pomorski fakultet u Kotoru godinu i po nije iznjedrio nijednog lučkog kapetana.

Kako je kazao ranije kapetan Nenad Lazović, gostujući u emisiji “Mreža” na TVCG, crnogorski pomorci su prepušteni sami sebi.

“Zakonska regulativa postoji, ali monitoring i usaglašenost sa trendovima apsolutno ne postoje. Problem je u tome što već tri godine nemamo ministarstvo pomorstva, već pripadamo nekom direktoratu. Moram reći da se ovih godina nisu baš potrudili da predstave Crnu Goru kao pomorsku zemlju”, rekao je ranije Lazović.

Predsjednik Unije pomoraca Crne Gore Neđeljko Radulović ukazao je na još jedan problem: kašnjenje sa biometrijskim izdavanjem dokumentacije pomoraca.

“To je elektronski dokument i to je u nadležnostu MUP-a. I pred svih naših napora, do današnjeg dana nismo mogli da ovo realizujemo, mada ima nekih najava da će sve biti završeno do kraja godine”, kazao je on.

Kolektivni granski ugovor potpisan u septembru 

Granski kolektivni ugovor za pomorce na brodovima na međunarodnoj plovidbi potpisan je krajem septembra ove godine po pravi put.

Brod – foto Boka News

Potpredsjednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je tada da tim ugovorom Vlada, Unija poslodavaca Crne Gore i Samostalni sindikat radnika u pomorskom brodarstvu i transportu uređuju pojedina prava i obaveze iz radnog odnosa pomoraca, prava i obaveze poslodavca prema pomorcu, kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana.

“Ugovori su propisani standardni uslovi koji se primjenjuju na sve pomorce ukrcane na brodovima crnogorske državne pripadnosti, a plove u međunarodnoj plovidbi. Dakle, u ovom momentu, to su pomorci na brodovima Crnogorske i Barske plovidbe koje su, kao što vam je poznato, u većinskom vlasništvu Države”, istakao je tada Ibrahimović.

Tokom pripreme Granskog kolektivnog ugovora, kako su dodali iz ministarstva, odvijala se intenzivna saradnja između predstavnika tog vladinog resora sa Unijom poslodavaca Crne Gore i Samostalnim sindikatom radnika u pomorskom brodarstvu i transportu, kao i crnogorskim brodarskim kompanijama, koje posjeduju četiri broda na kojima plove posade od po 24 pomorca.

Gradiće se novi cjevovod Trebinje-Herceg Novi za cijelu Boku

0
Gradiće se novi cjevovod Trebinje-Herceg Novi za cijelu Boku
Herceg Novi – foto shutterstock

U izradi studija isplativosti tehničkog projekta



Vodovod Herceg Novi radi studiju isplativosti tehničkog projekta novog cjevovoda od Trebinja preko Zubaca za Herceg Novi, koji bi se radio zajedno sa Opštinama Kotor i Tivat.

To bi omogućilo novih 500 l/s, a dio vode bi se odvajao za susjede. Opština Trebinje i Elektroprivreda Republike Srpske saglasili su se oko ovog poduhvata i potvrdili da su u mogućnosti da isporuče iz svog sistema još 500 l/s.

– Herceg Novi je ostao sam u dotoku vode sa trebinjskog izvora, svi ostali su se spojili na Regionalni vodovod. Ali vidimo šta se dešava sa izvorištem Bolje sestre, pa smo se vratili na staru opciju da izgradimo novi cjevovod jer i plaćamo dosta za prolaz vode kroz Konavle, a cjevovod je dosta dotrajao. Napravili bismo i filter stanicu na Sitnici i tehničku vodu bismo preradili u pitku. Tako bi voda stigla i do Kruševica, Vrbanja i bilo bi manje prepumpavanja. Sva sela u zaleđu bi bila pokrivena, posebno Kameno, jer je tamo industrijska zona dosta jaka, kao i Žlijebi gdje se razvija seoski turizam. Bez vode to je teško – kaže direktor hercegnovskog Vodovoda, Boro Lučić.

Ukoliko bi dvije vlade podržale ovaj projekat bilo bi obezbjeđeno uredno vodosnabdijevanje čitave Boke, a Herceg Novi bi onda imao vodu sa tri strane, iz Regionalnog vodovoda, sa Plata i preko Trebinja.

Kancelarija u Zelenici, bolja kontrola rezervoara

Tokom ove sedmice Vodovod će otvoriti kancelariju u Zelenici kako bi potrošači sa rivijere lakše mogli da dobijaju informacije, ali i da plaćaju račune, jer će tu biti i blagajna.

Proteklih mjeseci radnici su oko svih rezervoara okosili rastinje, doveli struju i rasvjetu. S obzirom da je nedostajala kontrola rezervoara raspisan je tender za tehničku zaštitu, vrijednu pola miliona eura.

– Na svim rezervoarima ćemo staviti posebne brave, koje će preko online očitavanja tačno bilježiti kada neko ulazi. Moći će da uđe samo onaj koji bude imao šifru. Uvodimo i nove softvere koji bi trebalo da spriječe sajber napade na sistem. Vodovod na Luštici će biti povezan preko optike sa centralom, pa ćemo moći da kontrolišemo sve – zaključuje Lučić.

Promocija romana “Mali roman o blatu” autorke  Nataše Nelević

0
Promocija romana “Mali roman o blatu” autorke  Nataše Nelević
Nataša Nelević Mali roman o blatu

Povodom obilježavanja 29. novambra Dana braniteljki ljudskih prava, a u sklopu kampanje 16 dana protiv nasilja nad ženama, ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor organizuje promociju knjige autorke Nataše Nelević Mali roman o blatu u Muzičkoj Sali Kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru, sa početkom u 18 sati.

Iz recenzije Marine Vujčić

“Mali roman o blatu” inspirisan je jednom bilješkom koju je Miroslav Krleža, ne sluteći da će se jednom u budućnosti pojaviti spisateljica koja će je tako vješto upotrebiti u književne svrhe, objavio 1952 godine. Na ovoj bilješci autorka  romana izgradila je  cijeli novi život u kojem se stvarnost i fikcija povezuju onako kako se to očekuje od dobre literature. Od  Krležinog „strašnog, crnog, balkanskog „ blata predrasuda autorice je sagradila moćnu sugestivnu priču  koja pokazuje da dobrim piscima treba tako malo da bi dali puno i vraća vjeru u dobra književnost može nastajati i  u vremenu u kojem živimo“

O autorki

Nataša Nelević je spisateljica, teatrološkinja, publicistkinja i feministička teoretičarka i aktivistkinja. Autorka je ili urednica više knjiga iz oblasti teatrologije, rodnih studija i istorije žena, među kojima su „Dramski tranzit – Drama u Crnoj Gori 1995–2005“ (2008); “Ženski glasovi u izvedbenim umjetnostima Zapadnog Balkana: 1990– 2010” (2012); “Medijska konstrukcija roda – Crnogorsko iskustvo iz tranzicije” (2011); “Žene i nasljeđe – Ka osnivanju Muzeja žena Crne Gore” (2013); “Žene u Crnoj Gori od 1972 do 1914 – Istorijska čitanka (2010); „Šta je nama AFŽ – Prilozi za nova čitanja istorije ženskog socijalističkog nasljeđa“ (2017) i „Vodič kroz istoriju emancipacije žena Crne Gore“ (2018).
Autorka je zbirke dramskih tekstova „Drame“ (2017), knjige za djecu „Zovu me Čupa“ (2018) i romana “Mali roman o blatu” (2023).

Dobitnica je Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku (2003) i Nagrade za najbolji savremeni dramski tekst koju dodjeljuje Crnogorsko narodno pozorište (2011).

Tanker napadnut u blizini Jemena, američka mornarica ga oslobodila

0
Tanker napadnut u blizini Jemena, američka mornarica ga oslobodila
Foto: Marine Traffic

Ratni brod američke mornarice odgovorio je na poziv u pomoć chemical tankera u Adenskom zaljevu koji su zaplijenile naoružane neidentificirane osobe i koji je sada na sigurnom, poručili su američki dužnosnici u nedjelju, piše Reuters, a prenosi gCaptain.

Incident, koji uključuje chemical tanker Central Park, posljednji je u nizu napada u vodama Bliskog istoka otkako je 7. oktobra izbio rat između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas, a uslijedio je nakon što su jemenski Huti, saveznici Irana, prošlog tjedna zaplijenili brod za prijevoz automobila povezan s Izraelom u južnom Crvenom moru.

Central Park, mali je chemical tanker nosivosti kapaciteta 19.998 metričkih tona, kojim upravlja Zodiac Maritime Ltd, međunarodna tvrtka za upravljanje brodovima sa sjedištem u Londonu u vlasništvu izraelske obitelji Ofer. Brod koji plovi pod zastavom Liberije izgrađen je 2015. godine i u vlasništvu je Clumvez Shipping Inc., pokazuju podaci LSEG-a.

Zodiac Maritime je u priopćenju rekao da je Central Park, koji prevozi puni teret fosforne kiseline, bio uključen u navodni incident piratstva dok je prelazio međunarodne vode, otprilike 54 nautičke milje od obale Somalije, piše gCaptain.

“Naš prioritet je sigurnost naših 22 članova posade na brodu. Brod s turskim kapetanom ima multinacionalnu posadu koja se sastoji od posade ruskih, vijetnamskih, bugarskih, indijskih, gruzijskih i filipinskih državljana”, dodaje se u priopćenju.

U saopštenju američke vojske stoji da je USS Mason, uz pomoć savezničkih brodova, zahtijevao da napadači oslobode trgovački brod.

Brodarska kompanija Zodiac je istaknula da je posada neozlijeđena.

“Željeli bismo zahvaliti koalicijskim snagama koje su brzo reagirale, štiteći imovinu u tom području i poštujući međunarodno pomorsko pravo”, rekla je kompanija Zodiac, piše The Maritime Executive.

Ovaj se incident dogodio na drugoj strani Bab el-Mandeba, kod grada Qawah u južnom Jemenu. To je područje pod kontrolom Južnog prijelaznog vijeća (STC) koje podržava UAE, a koje je u ratu s frakcijom Hutija.

Do nedjelje nijedna skupina nije preuzela odgovornost za incident na brodu Central Park, piše The Maritime Executive.

Britanska agencija za pomorsku trgovinu (UKMTO) saopštila je u nedjelju da je svjesna mogućeg napada u jugozapadnom Adenu i pozvala ostale brodove na oprez.

SAD je optužio Iran za neodgovorene napade na nekoliko brodova u regiji u posljednjih nekoliko godina. Teheran je negirao umiješanost.

Jedan od američkih dužnosnika, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je ratni brod USS Mason odgovorio na poziv u pomoć i da je tanker sada slobodan.

U prošlim godinama, Adenski zaljev i zapadni Indijski ocean bili su žarište napada somalskih pirata na trgovačke brodove pod stranom zastavom. Piratska prijetnja nije bila toliko izražena posljednjih 10 godina, ali sigurnosni savjetnici su upozorili da bi se mogla vratiti. Postoje znakovi nedavnog oživljavanja: u petak je somalijska policija zaplijenila trgovački ribarski brod pod stranom zastavom u blizini Puntlanda i zatražila otkupninu od 400.000 dolara. Međutim, ovaj poznati gusarski ukrcaj dogodio se daleko od Jemena, otprilike 450 nautičkih milja istočno od mjesta ovog incidenta, navodi The Maritime Executive.

Hrvatski građani u 2023. više putuju nego 2019., više će ih i na zimska putovanja

0
Hrvatski građani u 2023. više putuju nego 2019., više će ih i na zimska putovanja
Putovanje, – Aerodrom

Hrvatski građani su ove godine više putovali nego u prošloj, a s obzirom da ih više nego lani planira i putovati zimi, posebice u inozemstvo, očekuje se nastavak trenda porasta domaćih putovanja, pokazalo je uz ostalo novo istraživanje MasterIndex.

O tom su istraživanju izvijestili iz Mastercarda. To je njihovo redovno istraživanje o navikama putovanja provedeno u listopadu ove godine na uzorku od tisuću ispitanika, kod kojih 60 posto dominiraju putovanja na odmor.

Na poslovna putovanja u 2023. je išlo oko 40 posto anketiranih, a u prosjeku su poslovno putovali tijekom godine oko tri puta, dok su na odmor išli oko pet puta u godini.

Prema učestalosti, putovanja hrvatskih građana u 2023. su nadmašila i 2019., s time da su po Hrvatskoj putovali godišnje oko tri puta, a lani je to bilo ok 2,5 puta, dok su u inozemstvo, većinom po zemljama eurozone, putovali također više, sa 0,7 u 2022., na 1,1 putovanje u 2023.

Zimska putovanja u porastu

Bez obzira radi li se o jednodnevnim ili višednevnim putovanjima, više hrvatskih građana ove zime planira putovati, 46 posto, što je za devet postotnih poena više nego lani.

U inozemstvo pak češće planiraju putovati mladi od 18 do 29 godina, kao i žene te pojedinci s primanjima višim od 1.200 eura, i to najviše njih iz Istre, Primorja i Gorskog kotara te Dalmacije.

Adventska putovanja u europske gradove najčešći su odabir hrvatskih građana u zimi.  Planira ih gotovo svaki ispitanik, a svaki četvrti planira odlazak na skijanje, dok svaki peti planira putovanje za doček Nove godine u neki od europskih gradova.

Uz to, više od polovice ispitanika planiraju putovati izvan Evrope, dulje od osma dana.

Na putovanjima se povećao i prosječni iznos potrošnje u inozemstvu, za 93 eura, odnosno 664 eura u 2022., na 757 eura u 2023. godini.

Pritom muškarci u prosjeku češće troše više od žena. Svaki četvrti ispitanik navodi trošak od 501 do 1.000 eura za putovanje u inozemstvo u svrhu odmora, dok ih gotovo polovica planira platiti putovanja u inozemstvo debitnom karticom, a gotovinom oko 31 posto anketiranih.

HSF: Milo Manara dolazi u Herceg Novi

0
HSF: Milo Manara dolazi u Herceg Novi
Sa izložbe u Puli

Jedan od najvećih strip autora svijeta, italijanski maestro Milo Manara biće gost Devetog Strip vikenda koji će se u Herceg Novom održati u martu 2024. godine. Strip vikend je druga po važnosti manifestacija koju organizuje Hercegnovski Strip Festival, a posvećena je samo jednom gostu ili temi i održava se u zimskom i proljetnom terminu u zavisnosti od raspoloživih termina glavnog gosta.

„Milo Manara je živa legenda i već dugo vremena pokušavamo da ga dovedemo na naš festival. Sada je i pravi trenutak jer je ove jeseni završio prvi dio ilustrovane verzije remek djela Ime ruže svog velikog prijatelja genijalnog italijanskog pisca Umberta Eka. Knjiga je za sada izdata samo na italijanskom jeziku i promovisana je samo na Apeninskom poluostrvu i u Francuskoj, a prethodnog vikenda i u okviru Sajma knjiga u Puli. Upravo na tom Sajmu sreli smo se sa Manarom i precizirali i definitivno njegov dolazak u Herceg Novi na Strip vikend koji će biti posvećen njemu i njegovom posljednjem djelu. Nadamo se da će do marta biti objavljen i drugi dio Imena ruže i da ćemo praktično imati kod nas i premijerno predstavljanje tog djela prevedenog na nekom od ovdašnjih jezika, jer je najavljeno iz Zagrebačke izdavačke kuće Fibra da će prevedenu verziju štampati kada bude urađen i drugi dio“, najavljuju organizatori iz Hercegnovskog Strip Festivala (HSF) objašnjavajući da će i Deveti Strip vikend imati sve program na koje smo navikli na svim njihovim manifestacijama, ali da spremaju i jednu izuzetno značajnu novinu.

Sa izložbe u Puli

„Za Deveti Strip vikend spremamo i izložbu originalnih radova Mila Manare, u okviru koje će biti izložene originalne table i crteži iz Imena ruže, te njegove originalne radove za film kroz saradnju sa Felinijem, ali i radove koji su svojevrsna reprodukcija Karavađovih (Caravaggio) slika a kroz koje je Manara rekonstruisao slikarev burni život. Ta izložba sastavljena je iz tri segmenta i nazvana Manara između stripa, književnosti i filma, trenutno se nalazi u Puli i zaista djeluje impresivno, a cijela postavka će se u martu iz Istre preseliti u Boku. Naravno, za jedan ovakav projekat nam je neophodna sva moguća podrška svih resornih institucija i na državnom i na lokalnom nivou“, objašnjavaju iz HSF-a, dodajući da će dodatne pojedinosti i tačne termine i program saopštiti tokom predstojećih dana.

Herceg Novi – Šetalište Pet Danica u novom ruhu najkasnije do aprila

0
Herceg Novi – Šetalište Pet Danica u novom ruhu najkasnije do aprila
Šetalište pet Danica foto – Arhiv Opštine HN

Druga faza rekonstrukcije šetališta Pet Danica u Herceg Novom počela je krajem oktobra, a u lokalnoj upravi očekuju da će radovi ukupne vrijednosti 3,46 miliona eura biti završeni najkasnije krajem aprila naredne godine.

Druga faza rekonstrukcije, koju radi firma “Briv construction”, odnosi na potez od hotela “Palmon bay” do “Galeba”, a da je rok za završetak radova četiri mjeseca, sa mogućnošću produženja radi kišnih dana, praznika i drugih okolnosti.

“Očekujemo da će najkasnije do kraja aprila biti završeni i ovi radovi, a Herceg Novi imati uređeno šetalište duž Igala”, stoji u odgovoru.

Osim popločavanja, biti zamijenjena kompletna vodovodna, hidrantna, kanalizaciona i atmosferska mreža, rekonstruisana rasvjeta i obogaćen biljni fond, čime će biti završen kapitalni projekat i sređeno kompletno šetalište.

Briv construction” kao najpovoljniji izvođač dobio radove na tenderu početkom decembra prošle godine, nakon čega je 14. decembra potpisan ugovor.

Ukupna vrijednost radova u prvoj i drugoj fazi iznosi 3.469.811 eura sa uračunatim PDV-om.

Projektom planirano i popločavanje platoa oko zgrade Pošte u Igalu i uklanjanje privremenih objekata kao i sadnja drveća na pojedinim dionicama, kako bi se obogatio gradski biljni fond.

Prva faza ovog projekta završena je tokom ljeta kada je urađena rekonstrukcija šetališta od Titove vile do hotela “Palmon bay”.

Tokom ove i sljedeće godine u rekonstrukciju šetališta u Herceg Novom biće uloženo pet miliona eura, čime će kako očekuju iz Opštine, ono biti u potpunosti sređeno od Igala do Meljina.

Među projektima koje rade sa Vladom, naveli su izgradnju nove autobuske stanice, vodovodnu i putnu infrastrukturu na poluostrvu Luštica, ali i da će, u saradnji sa Morskim dobrom, urediti šetalište od hotela “Plaža” do Meljina, čija je vrijednost oko 1,5 miliona eura.

Vizija je da Herceg Novi infrastrukturno urede i povežu gradsko jezgro sa zaleđem grada, te da prihodi koje su ostvarili tokom 2023. ukazuju na sve veći investicioni potencijal poručuje prvi čovjek Optine Herceg Novi, Stevan Katić.

A capella Tivat: Na humanitarnom koncertu “Pjesmom za osmijeh” prikupljeno 655 eura

0

Humanitarni koncert dječjih klapa “Pjesmom za osmijeh” koji je Bokeljska udruga muzičara “A capella Tivat” organizovala protekle nedjelje u okviru Novembarskih dana, a u saradnji sa JU Muzičkom školom Tivat i Opštinom Tivat, privukao je veliku pažnju ljubitelja klapske pjesme.

Na koncertu je prikupljeno 655 eura za Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Nastupilo je pet klapa iz Crne Gore i to dječje ženske klape “Tora” iz Herceg Novog,  “Anderba satis ” Nikšić te “Vokalni nonet JU Muzičke škole Tivat “,  mješovita dječja klapa iz Nikšića “Anderba kantores” kao i mlada muška klapa “Štiglići” iz Podgorice.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Posebni gosti bili su “Matačićevi slavuji” mješovita dječja klapa Osnovne glazbene škole “Lovro plemeniti Matačić ” iz Omiša.

Humanitarni koncert A capella Tivat 2023.

Iznenađenje ove raspjevane nedjeljne večeri bio je i nastup učenicka gitare Tivatske muzičke škole  iz klase profesora Davida Martona, Uroš Proročić i Martin Petković.

Zagađenje zraka finim česticama prouzročilo je smrt 253.000 ljudi u Evropskoj uniji 2021.

0
Zagađenje zraka finim česticama prouzročilo je smrt 253.000 ljudi u Evropskoj uniji 2021.
Zagađenje vazduha

“Najmanje 253.000 smrtnih slučajeva u EU-u 2021. može se pripisati izloženosti zagađenju finim česticama (PM 2,5) većem od 5 µg/m3 koliko preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)”, navodi EEA u saopštenju.

Ta brojka veća je u odnosu na 2020. kada su fine čestice prouzročile preranu smrt 238.000 ljudi.

Povećanje se objašnjava većom izloženosti onečišćenju i blagom povećanju mortaliteta, uglavnom zbog covida-19, navodi EEA.

PM10-i-PM2.5-čestice

Tendencija ipak ostaje općenito pozitivna kada se promatra dulje razdoblje jer se od 2005. do 2021. broj prerano umrlih zbog finih čestica smanjio za 41 posto, ističe se u istraživanju.

Unatoč “velikom napretku” zadnjih godina, “utjecaj onečišćenja zraka na naše zdravlje i dalje je prevelik”, rekla je izvršna direktorica EEA-e, Leena Ylä-Mononen, po priopćenju.

EEA je upozorila da je onečišćenje zraka i dalje najveća ekološka prijetnja za zdravlje Europljana.

Izrael i Hamas postigli dogovor o produženju primirja za 48 sati

0
Izrael i Hamas postigli dogovor o produženju primirja za 48 sati
Izraelski tenkovi

Izrael i Hamas postigli su dogovor o produženju primirja za još 48 sati. Četverodnevno primirje istjecalo je večeras u ponoć. Tako bi se još dva dana trebala nastaviti razmjena izraelskih talaca i palestinskih zarobljenika te doprema humanitarne pomoći u Gazu u koju je od petka ušlo više od 250 kamiona s osnovnim životnim potrepštinama.



Katar je u ponedjeljak izvijestio kako je postignut dogovor o produljenju primirja između izraelskih i Hamasovih snaga u Gazi koje će trajati dodatnih 48 sati.

– Postignut je dogovor o produženju humanitarnog primirja za dodatna dva dana u pojasu Gaze, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova u objavi na platformi X.

Hamas je također rekao da je dogovorio dvodnevno produljenje primirja s Katarom i Egiptom, koji su omogućili neizravne pregovore između dviju strana. Nije bilo komentara iz Izraela.

– Postignut je dogovor s braćom u Kataru i Egiptu o produljenju privremenog humanitarnog primirja za još dva dana, uz iste uvjete kao u prethodnom primirju, rekao je dužnosnik Hamasa u telefonskom razgovoru za Reuters.

Prije izjava, voditeljica egipatske Državne službe za informiranje Diaa Rashwan rekla je da je produljenje sporazuma blizu i da će uključivati oslobađanje 20 izraelskih talaca među onima koje je zarobio Hamas tijekom napada u južnom Izraelu 7. oktobra.

– U zamjenu će biti oslobođeno 60 palestinskih zatvorenika koji su u izraelskim zatvorima, rekla je.