Turistička organizacija Tivat predstavila je nove turističke mape grada koje spajaju tradiciju, umjetnost i kreativan pristup promociji destinacije.
Riječ je o mapama koje predstavljaju spoj vizuelne estetike i informativnosti, izrađene po uzoru na mape velikih svjetskih destinacija, sa ciljem da se posjetiocima na drugačiji, topliji i trajniji način približi sve ono što Tivat nudi.
Za razliku od klasičnih turističkih mapa, novi vizuali nude slikovit, gotovo poetski prikaz najvažnijih lokaliteta i to od prirodnih uvala i ostrva, do kulturno istorijskih znamenitosti Tivta.
Dizajnirane su u retro pomorskom stilu koji podsjeća na stare karte moreplovaca, a osmišljene su tako da se ponesu i čuvaju kao suvenir sa putovanja.
Turistička mapa Tivta
Mape su podijeljene u dvije tematske cjeline. Jedna prikazuje širi prostor opštine sa akcentom na prirodne atrakcije kao što su rezervat prirode Solila, Bjelila i Kakrc, ostrvo Sveti Marko, uvala Pržno, dok druga vodi kroz urbano jezgro Tivta, predstavljajući kulturne i istorijske dragulje poput Gornje Lastve, Porto Montenegra, Ljetnjikovca Buća Luković i crkve Sv. Save .
„Naš cilj nije bio da napravimo još jednu u nizu mapa, već da kroz vizuelni doživljaj približimo Tivat svakom turisti, kao destinaciju koja se osjeća, pamti i u koju se vraća. Ove mape nisu samo orijentir, već poziv na istraživanje, inspiraciju i sjećanje”, izjavila je direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević.
Ovaj projekat je još jedan korak u pravcu inovativne promocije Tivta kao autentične i sofisticirane destinacije na crnogorskoj obali.
TO Tivat je za dizajn i koncept turističke mape angažovala renomirane crnogorske dizajnere Oliveru i Branka Čejovića, koji su sarađivali sa nekim od najpoznatijih svjetskih brendova poput Nike, Adidas, Heineken, Evian, … kao i sa 41. predsjednikom SAD-a, Georgeom H. W. Bushom.
Umjesto zahvalnosti za višedecenijski doprinos javnom servisu, dopisnica RTCG-a iz Herceg Novog, Nevenka Macan, dobila je otkaz – i to svega nekoliko mjeseci pred penzionisanje.
Ova vijest izazvala je oštru reakciju dijela kolektiva RTCG-a i sindikalnih predstavnika, koji u ovom činu vide poruku svima koji „misle svojom glavom“.
Nevenka Macan, nagrađivana novinarka, dobitnica godišnje nagrade RTCG-a za doprinos kvalitetu programa i nekadašnja novinarka godine, kaže da je otkaz primila putem preporučene pošte.
-Meni je važno da pošaljem poruku da, ako se ovo meni desilo – koja sam dobila nagradu za rad u Televiziji Crne Gore, bila sam novinar godine – znači da može da se desi bilo kome.
Ljudi, osvijestite se-izjavila je Macan nakon uručenja otkaza.
Prelazak iz novinarstva u kaznenu politiku
Prema navodima kolega, otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već dio šireg obrasca zastrašivanja i pritisaka unutar RTCG-a.
Više članova sindikata, kako tvrde, ovih dana trpi otvorene ili prikrivene prijetnje, premještaje, degradacije ili se direktno priprema teren za njihovo udaljavanje iz sistema.
-Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili – ka otkazu-navodi se u sindikalnoj reakciji.
Povod za otkaz Macan, navodi se, bila je njena otvorena reakcija na nelogično rješenje da se četiri dugogodišnja radnika dopisništva iz Herceg Novog premjeste da rade u Tivat, bez jasnog opravdanja.
-Usprotivila sam se potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu organizacije rada, o čemu sam pisala Savjetu i generalnom direktoru RTCG-a – izjavila je Macan.
Profesionalizam pod sumnjom, poslušnost na cijeni
Iz Sindikata podsjećaju da je ova odluka još jedan pokazatelj da se neistomišljenici sistematski eliminišu iz RTCG-a.
-Ova praksa jasno pokazuje da se sloboda mišljenja, samostalnost i profesionalni integritet više ne tolerišu.
Političke etikete se nasilno lijepe svakome ko postavi pitanje ili se usudi javno govoriti-.
Zaposleni ističu i da je trenutak u kojem se sve dešava posebno osjetljiv, jer traju pregovori o novom Kolektivnom ugovoru, dok je atmosfera u RTCG-u, kako tvrde, „najrepresivnija u njegovoj istoriji“.
Šta krije menadžment
U saopštenju upućenom medijima postavljena su i ozbiljna pitanja o radu trenutnog menadžmenta:
-Ko je odlučio da se na rad spoljnih saradnika troši skoro pola miliona eura godišnje?
Zašto se lako odričemo ljudi koji su decenijama radili za minimalac, pa i u penziju odlaze sa tog statusa? Koliko je tih saradnika, i po kojim kriterijumima su angažovani?
Zaposleni podsjećaju da novinari, poput Nevenke Macan, godinama stvaraju i čuvaju profesionalni ugled RTCG-a, dok rad menadžmenta ostaje nevidljiv i netransparentan.
– Kada novinari koji su desetljećima radili javni posao bivaju ovako ispraćeni, urušava se ne samo njihovo dostojanstvo, već i reputacija javnog servisa-.
Sindikat RTCG-a pozvao je sve radnike koji trpe mobing, prijetnje ili pritiske da im se jave i zatraže zaštitu, uz poruku, da neće ćutati pred ovakvim tretmanom svojih kolega.
Saradnja između Crne Gore i Američke obalske straže je korisna i značajna, zaključeno je nakon sastanka ministra pomorstva Filipa Radulovića i predstavnika Coast Guard-a koji će ove sedmice boraviti u Crnoj Gori i tom prilikom posjetiti Upravu pomorske sigurnosti i upravljanje lukama, Luku Bar, Port of Adria i Luku Kotor.
Tokom razgovora ministar Radulović istakao je da saradnja ima višestruku korist jer američki Coast Guard prati na godišnjem nivou primjenu ISPS koda u crnogorskim lukama i daje im preporuke koje imaju za cilj unaprjeđenje bezbjedonosne zaštite brodova i luka.
Iz Coast Guard-a smatraju da je neophodno podići svijest o bezbjedonosnim rizicima i neophodnosti njihove prevencije, pa je u tom smislu značajna primjena ISPS koda kako bi se ispratio zadovoljavajući broj osoba na plovilu i ograničeni teret.
Ministar Radulović smatra važnim da se učvrste odnosi između Crne Gore i Američke obalske straže, kako bismo imali povratne informacije između dvije zemlje.
,,Sastanak je prilika da se američka delegacija bliže upozna sa našim radom, kako bi zajedno unaprijedili rad Ministarstva i rad u crnogorskim lukama i na brodovima”, rekao je Radulović.
Na plaži hotela The Chedi Luštica Bay danas je svečano podignuta Plava zastavica za 2025. godinu, priznanje koje odražava trajnu posvećenost najvišim standardima ekološke odgovornosti, sigurnosti i usluge.
Zastavu su podigli predstavnici menadžmenta I članovi tima hotela The Chedi Luštica Bay,
simbolično označavajući početak još jedne promišljene i odgovorne ljetnje sezone na
crnogorskoj obali.
Plava zastava, jedan od najprepoznatljivijih međunarodnih simbola kvaliteta, ovdje nosi
dublje značenje i predstavlja vrijednosti koje su utisnute u temelje hotela: dugoročnu
posvećenost održivom razvoju, poštovanju lokalnog pejzaža i stvaranju harmoničnog odnosa između gostoprimstva i prirodnog ambijenta.
Milica Janković, direktorka sektora domaćinstva i održivosti, povezala je nagradu sa širim
pristupom održivosti koji hotel njeguje:
„Održivost za nas ne predstavlja listu zadataka, već kontinuirani dijalog izražen kroz svaku
pažljivo zasađenu biljku, svaku očišćenu obalu, svakog gosta koji svjesno bira da umanji uticaj svog putovanja ili istraži našu lokalnu prirodu. Bilo da smanjujemo otpad, pratimo kvalitet vode ili sarađujemo sa zajednicom, naše aktivnosti su promišljene i vođene jasnim ciljem. Upravo je to duh Plave zastavice.“
Ovo priznanje dodjeljuje se na osnovu ispunjenosti 32 stroga međunarodna kriterijuma u
oblastima kvaliteta vode, ekološkog obrazovanja, održivog upravljanja, sigurnosti i usluga.
U Crnoj Gori program Plave zastavice sprovodi nevladina organizacija „ECOM“, kao nacionalni operater i član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE), uz podršku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i relevantnih institucija iz oblasti turizma i zaštite životne sredine.
Plava zastavica na plaži The Chedi Luštica Bay dio je šire vizije kojom se Crna Gora pozicionira kao destinacija koja je sinonim za kvalitet, sigurnost i ekološku svjesnost.
Zastavica će se vijoriti tokom cijele ljetnje sezone 2025, nudeći gostima miran i besprijekorno održavan prostor, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.
Dvije pomorske linije, do Barija i Ankone, spajaće Crnu Goru i Italiju ovog jula i avgusta.
Nakon što je prošle sezone do Ankone, preko Drača, plovila “Mia” komanije Adria Ferries, ove godine pridružuje joj se “Dalmacija”, hrvatske Jadrolinije koja će ploviti od Bara do Barija.
To je Vijestima potvrdio predsjednik Odbora direktora Barske plovidbe, Ćazim Alković, koji je kazao da je nastavak prošlogodišnje, i uvođenje nove linije, produkt dobre saradnje sa partnerima.
Brod “Dalmacija”, najveći u floti hrvatske Jadrolinije, od 1. jula do kraja avgusta spajaće Bar i Bari, a putovanje će trajati osam sati. Ima kapacitet da preveze 800 putnika i 280 automobila i maksimalnu brzinu od 30 kilometara na čas.
Cijena putničke karte u jednom pravcu biće 78 EUR, a za vozilo dužine do pet metara 101 EUR, kazao je Alković. Povratna putnička karta biće 144,40 EUR, a za vozilo 186,60 EUR.
Djeca do 12 godina imaće popust na povratno putovanje, kao i grupe od 15 i više putnika.
“Dalmacija” će ploviti od Dubrovnika do Barija i na tom putu stajati u Baru.
– “Dalmacija” kreće 1. jula iz Barija za Bar, u utorak. Drugog jula se vraća za Bari, u srijedu. Tako će ploviti do kraja ljeta, do septembra. To će biti dnevne vožnje, neće ploviti noću jer brod nema kabine – kazao je Alković za Vijesti.
Pojasnio je da noćne vožnje nijesu moguće zbog odustva kabina, ali da to donosi određne prednosti, jer je dnevna vožnja iskustvo za sebe – brod je kao mali kruzer, ima restorane, barove i druge sadržaje.
Sledeće godine očekuju da će brod ugraditi kabine, pa će biti moguće i noćne vožnje za koje on ocjenjuje da su tražene i da će sigurno biti većeg interesovanja.
Na ovoj realaciji decenijama je plovio brod “Sveti Stefan”, ta linija bila je jedna od napopularnijih, a više puta je uspostavljana i ukidana.
Alković kaže da očekuje da ovog puta ona zaživi i za Barsku plovidbu bude isplativa, budući da nemaju velike troškove na njenom održavanju.
Ove sezone, kao i prošle, trajekt “Mia” italijanske kompanije Adria Ferries koji plovi iz Ankone za Drač, ponovo će stajati i kupiti putnike u Baru.
– Interesovanja za liniju Bar-Bari najviše ima kod nas, Crnogoraca, dok linija koja će voziti od Ankone do Bara pa Drača je interesantnija ljudima koji žive i rade u zapadnoj Evropi i prevoznicima kamiona. Puno vremena bi izgubili kroz primorje, kroz Hrvatsku i Crnu Goru, a ovako se u sedam ukrcaju u Ankoni i u Baru su oko sedam ujutru – ispričao je Alković.
Dosadanšnje iskustvo je pokazalo da oni često nastavljaju put ka Kosovu, Bosni i Hercegovini ili ostaju u Baru, gdje će odmarati, a putovanje brodom im omogućava da stignu spremni i odmorni.
Feribot “Mia” će voziti tri puta nedeljno, ili više, jer nema ustaljeni red vožnje, kako je kazao sagovornik Vijesti, već će se organizovati prema potrebama i interesovanju.
O tačnim polascima i redu vožnje putnici se mogu informisati na veb-sajtu Barske plovidbe, ili pozivom na broj kompanije.
Cijene za ovu vožnju su, po riječima Alkovića, dinamične, pa se mijenjaju u zavisnoti od perioda u kojem se kupuju, poput avionskih karata. Po putniku, cijene se kreću od 72 do 108 EUR u jednom smjeru.
Za automobile karta će iznositi od 104 do 170 EUR, zavisno od toga koliko ranije od polaska broda se kupuje.
Ovo je druga sezona da trajekt vozi od Bara do Ankone i nazad, a Alković je kazao da su im očekivanja veća od prošle godine kada je u pitanju ova linija.
– Prošle godine smo u julu sklopili ugovor i krenuli, sada smo se spremili mnogo ranije. Obuku radnika o korištenju njihovog softvera smo uradili ranije i mnogo smo spremniji nego što smo bili prošle godine – poručio je.
Tada su, kako je naveo, zavisili i od Vlade Crne Gore i Ambasade Italije u Crnoj Gori, uz čiju pomoć je ova linija uspostavljenja.
– Trudili smo se da napravimo veću promociju. Ljudi su se sada i navikli pa nas zovu i iz zapadne Evrope da pitaju hoće li ponovo biti linije – ispričao je Alković.
Da za Crnu Goru nema važnije veze od one sa Italijom, jer je to veza sa Evropskom unijom, kazao je premijer Milojko Spajić prošlog jula na prijemu na feribotu “Mia” koji je organizovan povodom pokretanja linije Ankona-Drač-Bar.
Monteput je raspisao tender za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za infrastrukturni projekat brze saobraćajnice na dionici od Herceg Novog do Budve, uključujući prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 44.630 EUR.
Prema Prostornom planu Crne Gore, predviđena je izgradnja moderne brze saobraćajnice koja bi pratila crnogorsko primorje od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom.
Novi put ima za cilj unapređenje saobraćajne povezanosti, smanjenje saobraćajnih gužvi u primorskim gradovima i zaštitu životne sredine, jer bi postojeća Jadranska magistrala, koja prolazi kroz urbane centre, bila rasterećena i pretvorena u turističku saobraćajnicu.
U okviru projekta, razmatraju se dvije glavne varijante prelaska preko Bokokotorskog zaliva: most “Verige” između rta Opatovo i rta Sveta Neđelja, te tunel ispod zaliva u području između rta Gospa od Anđela i Turskog rta. Do sada su izrađena idejna rješenja za četiri varijante koridora, koje počinju na lokalitetu Debeli Brijeg, na granici sa Hrvatskom, a završavaju blizu sela Vrijesno, uz jedinstveni koridor od Bratešića prema Budvi.
Izrada prostornog plana Crne Gore u toku je, s ciljem definisanja jedinstvenih koridora glavnih saobraćajnih pravaca, uključujući autoputeve i brze saobraćajnice.
Rok za podnošenje ponuda za izradu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu je 7. juli 2025. godine
Nakon napada SAD-a na Iran, pomorski promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih trgovačkih arterija na svijetu – nastavlja se, iako pod pojačanim sigurnosnim upozorenjima. Unatoč prijetnjama i geopolitičkoj nestabilnosti, komercijalna plovidba još nije obustavljena, ali mnoge su pomorske institucije i vlasti pozvale na dodatni oprez.
Prema podacima iz sustava za automatsku identifikaciju (AIS), u ranim jutarnjim satima 23. lipnja kroz tjesnac je prolazilo više od deset brodova – uglavnom u istočnom smjeru. Promet je u okvirima redovnih vrijednosti, potvrdila je i analitička kuća Kpler. Međutim, postoji opravdana sumnja da dodatni broj brodova plovi s isključenim AIS-om („u mraku“) kako bi izbjegli moguće napade ili praćenje, navodi The Maritime Executive.
Osim isključenih transpondera, brodovi u području izvještavaju o ozbiljnim slučajevima ometanja GPS signala, što dodatno otežava navigaciju i sigurnosnu procjenu u realnom vremenu. Unatoč svemu, pomorska trgovina i dalje teče kroz ovo usko grlo globalnog naftnog i plinskog izvoza.
BIMCO, jedna od najvećih svjetskih brodarskih organizacija, upozorava da se sigurnosna situacija pogoršava i u Crvenom moru. Tamo su iranski saveznici – Huti – suspendirali primirje s SAD-om i najavili nove napade na američko i izraelsko brodarstvo. Međutim, kako navodi sigurnosni šef BIMCO-a Jakob Larsen, opasnost prijeti i brodovima koji nemaju izravne veze s tim državama jer se lako može dogoditi pogrešna identifikacija.
U aktualnim okolnostima, pomorci i brodovlasnici suočeni su s teškim odlukama – nastaviti rutinske plovidbe kroz strateške rute ili pronaći alternativne i sigurnije pravce, uz znatno veće troškove i kašnjenja.
WASHINGTON – U obraćanju naciji nedugo nakon napada, američki predsjednik Donald Trump rekao je da Iran “sada mora sklopiti mir”, upozoravajući da će budući napadi biti “daleko veći”.
Trump je doveo u pitanje mogućnost promjene režima u Iranu nakon američkih vojnih napadaja na ključne iranske vojne lokacije tijekom vikenda.
“Nije politički korektno rabiti izraz “promjena režima”, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju PONOVNO UČINITI IRAN VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima??? MIGA!!!”, napisao je Trump na svojoj platformi društvenih medija.
SAD: Vijeće sigurnosti mora pozvati Iran da prekine svoje pokušaje uništenja Izraela
Američka veleposlanica pri UN-u pozvala je Vijeće sigurnosti da opomene Iran, prenosi Sky.
Dorothy Shea kaže da je Iran “blokirao” prijašnje pregovore o nuklearnoj energiji te da već “dugo skriva svoj nuklearni program.”
Pozvala je Vijeće sigurnosti da upozori Iran i prekine svoje “pokušaje da uništi Izrael.”
Iran poriče da želi razviti program nuklearnog naoružanja.
Za pad broja turista u prvih pet mjeseci mnogi okrivljuju visoke cijene. No one svejedno ne padaju, nego ponegdje čak i rastu, uz računicu da to neće nanijeti štetu jer će gostiju i dalje biti. Iz Vlade upozoravaju da je to kontraproduktivno, a upozorenje stiže i iz HNB-a. Guverner ističe da nam zbog toga realna potrošnja već pada.
Smještaj su platili prije dolaska i tu su cijenu prihvatili. No iznenađenja su slijedila kad su stigli u Hrvatsku, izvan pansiona.
– Lani smo vožnju taksijem od Pule do Rovinja platile 60 eura, a sada nas je stajala čak 120 eura. Sve je znatno poskupjelo, požalila se Maria, gošća iz Španjolske.
– Hrana vam je skupa, ali manikuru sam tu platila 30 eura, a u Belgiji bi me stajala 60 eura, usporedila je cijene gošća iz Belgije.
– Sve je poskupjelo, kratko je ocijenio gost iz Njemačke.
Čak se i nautičari žale. U Splitu su za lipanj i srpanj zakupili manje vezova.
– Možemo primijetiti da naši gosti sve manje jedu po restoranima, sve više kuhaju po brodovima. Vidimo po plinskim bocama i po količini plina koje im dajemo. Sve više vremena provode svih 7 dana na brodu, što nije dobro ni za naša plovila ni za baterije, istaknula je Sara Douzzan Županović, voditeljica Grupacije pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK – ŽK Split.
Ugostitelji se žale na više cijene sirovina, najma, režije… nema kraja.
– Mislim da su i vani cijene iste kao i kod nas. Postali smo Europa i radnici su poskupjeli isto kao i u Europi, smatra Anton Fariš, ugostitelj iz Rovinja.
Neki su računali na to da turisti neće štedjeti na malim zadovoljstvima pa su se i tu zaigrali s cijenama.
Kava s mlijekom u hotelu s 5 * u Zagrebu košta 3,5 eura. Puno u odnosu na kafić iza ugla gdje kava košta 2,2 eura. Ali je i malo, u odnosu na cijene u Opatiji gdje ćete kavu s mlijekom u hotelu iste kategorije platiti čak 6 eura.
Iz Vlade pozivaju turistički sektor na zdrav razum.
– Apeliram na mudrost i razum kako nam se ne bi dogodilo da jednu godinu ostanemo bez gostiju zbog nekakvih pretjerivanja u tom sektoru, naglasio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Upozorenje i od guvernera HNB-a.
– Ponavljam da smo imali duplo viši rast cijena u zadnje tri godine od naših konkurenata na Mediteranu, da smo zbog toga počeli gubiti udio na tržištu Mediterana u noćenjima i da nam realna potrošnja već pada, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
I ekonomisti primjećuju da smo pretjerali u odnosu na konkurenciju.
– Onda imate diskrepanciju – 50% porast cijena i 15% porast kupovne moći onih koji nama dolaze. I što se onda dešava? Ti turisti pogledaju lijevo i desno, rekao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.
Upozorava na to da visoke cijene ugrožavaju razinu inflacije u cijeloj zemlji i da se iz turizma prelijevaju na sve građane.
Posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala unaprijedila bi sistemski odgovor protiv tog oblika kriminala, koji je sve izraženiji i nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete crnogorskom društvu i prirodi, kazali su iz ekološkog pokreta Ozon.
Iz tog pokreta pozdravili su najavu Vladinog Biroa za organizacionu koordinaciju da će biti formirana posebna jedinica za borbu protiv ekokriminala, što je bila i njihova inicijativa upućena resornom ministru.
„Takva jedinica bi unaprijedila sistemski odgovor protiv sve izraženijeg ekokriminala koji nanosi ogromne ekonomske i nemjerljive ekološke štete našem društvu i prirodi“, kazali su iz Ozona.
Oni su kazali da se često sreću sa terminima kao što su „šumarska“, „šljunkarska“, „smećarska“, „krivolovna“ i „građevinska“ mafija, što na najbolji mogući način opravdava osnivanje takve jedinice koja bi preuzela odgovornosti i nadomjestila podjelu nadležnosti i nedovoljan broj resornih inspekcija.
„Kako bi sve bilo pripremljeno na najbolji mogući način jasno je da zbog specifičnosti problematike potrebne obuke za pripadnike ove jedinice koja mora imati svakodnevnu efikasnu saradnju sa tužilaštvom , bez čega se ne može postići potreban nivo reagovanja“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će ekološki pokret Ozon biti na raspolaganju i za dalju komunikaciju sa Vladom i resornim ministarstvima, kao i Skupštinom Crne Gore u susret organizovanju posebne jedinice za bornu protiv ekokriminala.
„Jer u susret 20 godina našeg rada smatramo da itekako imamo konstruktivnih predloga, naročito kada se radi o strategiji rada i viziji načina zaustavljanja nezakonitih radnji“, poručili su iz Ozona.
