Donacija Luštica Bay – donacija – Hitna pomoć Tivat
Kompanija Luštica Development AD Tivat donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore zaštitnu odjeću za zaposlene u jedinici Zavoda u Tivtu. Dvadeset zaposlenih dobilo je kompletnu uniformu (po dvije majice, pantalone, dukserice i jaknu), u okviru donacije koja je vrijedna 2.592 eura. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković zahvalio je kompaniji na donaciji.
“Zahvaljujemo što je Luštica Development, kao društveno odgovorna kompanija, prepoznala značaj naše javne zdravstvene ustanove i ulaganja u unapređenje pružanja hitne medicinske pomoći. Donacija je veoma značajna za naše medicinske timove u Tivtu”, saopštio je Niković.
Nabavka opreme za Zavod za hitnu medicinsku pomoć je nastavak partnerstva institucija javnog zdravstvenog sistema sa Lušticom Development.
“Najveći kapital zajednice je zdravlje svakog mještanina. Nakon što smo početkom godine formirali Službu za hitne intervencije sa medicinskim timom, za nas je veoma važan i nastavak ulaganja u zdravstveni sistem u vidu rekonstrukcije pedijatrijskog odjeljenja Doma zdravlja Tivat ali i u vidu nabavke opreme za medicinske timove u jedinici Zavoda hitne pomoći u Tivtu. Kao jedan od najvećih investitorskih projekata u Crnoj Gori, Luštica Development aktivno učestvuje u razvoju grada i njegovih institucija i službi”, istakao je Marko Vukašević, rukovodilac sektora za odnose sa Vladom i lokalnom zajednicom u Luštici Development.
Najveći strani investitori u Crnoj Gori za period januar-maj ove godine su ruski državljani, koji su investirali 52,5 miliona EUR, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
Najviše novca su uložili u kupovinu nekretnina 28,9 miliona EUR, u preduzeća i banke u Crnoj Gori 12,3 miliona EUR, a u interkompanijski dug – pozajmice svojim preduzećima u Crnoj Gori 13,2 miliona EUR, pišu Vijesti.
Ovo potvrđuje da bez obzira na narušene diplomatske odnose između Crne Gore i Rusije, zbog ukrajinske krize i uvođenja sankcija Rusiji, ruski državljani i dalje u velikom broju dolaze u Crnu Goru i donose svoj kapital da investiraju.
Da je tako, pokazuje i podatak da je Crna Gora za period januar-jun ove godine izdala 21,5 hiljada radnih dozvola strancima, od čega se na državljane Rusije odnosi 7,41 hiljada ili 34,3 odsto ukupnog broja.
Investitori iz Rusije imaju vrlo mali odliv investicija iz Crne Gore za razliku od drugih. Na investiranih 52,5 miliona EUR, ruski građani su u ovih pet mjeseci iz Crne Gore povukli 11 miliona EUR, većinom kroz prodaju nekretnina za šest miliona.
Drugi po vrijednosti investitori su građani i preduzeća iz Srbije, koji su investirali 48 miliona EUR, od čega najviše u kupovinu nekretnina 26,1 milion EUR, 10,5 miliona EUR u pozajmice svojim firmama u Crnoj Gori i 8,2 miliona investicionih ulaganja u preduzeća i banke registrovane u Crnoj Gori.
Investitori iz ove susjedne države su u istom periodu iz Crne Gore povukli 25,3 miliona EUR, najviše kroz prodaju nepokretnosti, 12,4 miliona EUR.
Na trećem mjestu nalaze se investitori iz Švajcarske, koji su za ovih pet mjeseci u Crnu Goru investirali 39 miliona EUR.
Oni su najviše ulagali kroz pozajmice svojim firmama u iznosu od 27,2 miliona EUR, direktne investicije u kompanije i banke vrijedile su 6,6 miliona, a u kupovinu nekretnina 5,1 milion EUR.
Investitori iz ove zemlje su u istom periodu iz Crne Gore povukli 17,7 miliona EUR, od čega najviše, 10,5 miliona, kroz prodaju – smanjenje udjela u preduzećima i bankama registrovanim u Crnoj Gori.
Na četvrtom mjestu po vrijednosti direktnih stranih investicija su građani i firme iz Turske sa ulaganjem od 32,1 milion EUR. Oni su najviše trošili na kupovinu nekretnina 21,6 miliona EUR, a zatim na pozajmice svojim firmama u Crnoj Gori devet miliona EUR, dok su 815 hiljada EUR uložili u kompanije i banke.
Investitori iz ove države imali su najveći odliv investicija iz Crne Gore u vrijednosti od 31,8 miliona EUR, pa je njihov uticaj u neto prilivu stranih investicija svega 300 hiljada.
Turski građani i firme najviše novca su odlili iz Crne Gore kroz prodaju udjela u firmama od 18 miliona EUR, kao i povraćaju pozajmica od 12 miliona EUR.
Tek na petom mjestu po visini stranih investicija nalazi se neka država koja je članica Evropske unije (EU), a to je Njemačka sa 28,3 miliona EUR.
Građani i firme iz ove zemlje najviše novca su investirali u kupovinu nekretnina 18,5 miliona EUR, 5,6 miliona u domaća preduzeća i banke i četiri miliona u pozajmice svojim firmama koje posluju u Crnoj Gori.
Investitori iz ove zemlje imali su i odliv investicija u vrijednosti 9,7 miliona EUR, od čega se 7,6 miliona odnosi na povlačenje novca iz domaćih preduzeća i banaka.
Nakon ove velike petorke po investicijama u Crnu Goru slijedi Kipar sa 24 miliona EUR, Ujedinjeni Arapski Emirati sa 19,8 miliona, Sjedinjene Američke Države 18,9 miliona i Austrija sa 13,5 miliona EUR.
Na desetom mjestu se nalaze investicije iz Ukrajine od 9,4 miliona, od čega je u kupovinu nekretnina uloženo 8,6 miliona.
Za ovih šest mjeseci zabilježene su investicije iz 45 rangiranih država ili teritorija, a najmanje novca iz Jordana 308 hiljada EUR, Slovačke 315 hiljada, Monaka 362 hiljade, Moldavije 365 hiljada, Malezije 400 hiljada, Bugarske 408 hiljada.
21. Kotorski ljetnji internacionalni karneval biće održan od 10. do 12. avgusta, najavljeno je iz Nevladinog udruženja NVU “Fešta“, koje je organizator manifestacije.
Podizanje karnevalske zastave na glavnom gradskom Trgu od oružja planirano je u četvrtak, 10. avgusta, u 21 sat, kada će ulicama Starog grada proći Gradska muzika i mažoretke. Nakon toga, na Ljetnoj pozornici u 21,30 sati biće upriličen 28. koncert mažoretki i aktobatik timova “Fešte“, pod nazivom “Svi smo mi fešta“.
U petak, 11. avgusta, ulicama Starog grada biće održan veliki abrum.
Potom su planirana dva koncerta na Trgu od oružja, prvi je benda „Polkaholiki“, koji će početi u 22 sata.
„Ovaj bend je nastupao u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, a u Crnoj Gori prvi put. Siguran sam da će svojim nastupom podići karnevalsku atmosferu i da će trg biti tijesan da primi sve one koji će željeti da čuju njihovo muziciranje. Potom će uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde, Nine Badrić, koji će početi u ponoć. To će biti uvod za sve što nas očekuje trećeg karnevalskog dana, u subotu 12. avgusta, kada je u 21 sat karnevalska povorka glavnom gradskom saobraćajnicom, uz veliki broj karnevalskih grupa iz regiona. Povorka kreće od Ljetnjeg bazena“, kazao je predsjednik NVU „Fešta“, Vasilije Bajrović.
U karnevalskoj povorci učestvovati će domaće i karnevalske grupe iz regiona, između ostalih, iz Srbije i Hrvatske.
Nakon karnevalske povorke fešta se nastavlja u Starom gradu, gdje će na Pjaci od sata prisutne zabavljati „Trio gušti“ i „Cubalcanica“.
„To su bendovi koji su prethodnih godina pokazali da znaju da naprave dobru karnevalsku atmosferu. Imamo i potvrde ugostitelja da će te večeri grad odisati mediteranskom i karnevalskom muzikom, pa sam siguran da će svi koji dođu Kotor, naš grad osjetiti karnevalski, onakvim kakav jedino može biti u vrijeme karnevala i da će se lijepo provesti“, ističe Bajrović.
Najavljuje da će u subotu, 12. avgusta, saobraćaj na potezu od Ljetnjeg bazena do kružnog toka kod glavne Pošte, zbog prolaska karnevalske povorke, biti zatvoren od 20 i 45 minuta. Takođe, priobalni put od samoposluge „Aroma“ u Dobroti do Ljetnjeg bazena biće zatvoren od 14 sati do završetka karnevalske povorke.
„Molimo sve za strpljenje, a mi ćemo pokušati da karnevalska povorka što kvalitetnije i brže prođe“, zaključio je Barjrović.
Pokrovitelji karnevala su Turistička organizacija (TO) Kotor i Opština Kotor.
KZU Napredak Gornja Lastva saopštava da će četrdeset deveta Lastovska fešta biti održana u subotu, 12. avgusta u 21 sat ispred crkve i ispred Doma kulture ”Ilija Marković”.
Fešta je odložena prethodne subote zbog loših vremenskih uslova. Na fešti će nastupiti Bokeljska mornarica Kotor – podružnica Tivat, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat i muzički sastav ”Kompas” iz Ploča, uz bogatu ugostiteljsku ponudu, poručuju organizatori.
Lastovsku feštu sufinansira Opština Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture, koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine kao i Turistička organizacija Tivat.
Krašići – Fešta od ribe i vina u petak 11. avgusta
Fešta od ribe i vina
Fešta od ribe i vina u Krašićima biti održana u petak, 11. avgusta u 20 sati. Gosti će uz bogatu trpezu ribljih specijaliteta moći da uživaju i u zabavnom programu Gradske muzike Tivat, Škuribande i Kuba benda, saopšteno je iz TO Tivat.
Organizator je Mjesna zajednica, a prevoz brodićima sa Pina i nazad je besplatan.
Vlada Sjeverne Makedonije odlučila je danas da na 30 dana pošalje 100 vojnika u Sloveniju da pomognu otklanjanje posljedica poplava.
Odluku o slanju kontingenta od 100 pripadnika Armije Republike Sjeverne Makedonija (ARSM) Vlada Dimitra Kovačevskog je donijela na zahtjev Slovenije preko NATO mehanizma za civilne vanredne situacije u evroatlantskom području – Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (NATO EADRCC).
“Pripadnici ARSM se šalju na period od 30 dana da učestvuju u pružanju pomoći Republici Sloveniji”, navodi se u saopštenju sa 177. sjednice.
Sjeverna Makedonija, ističe se, kao i do sada nastavlja da se stavlja na raspolaganje i solidarno učestvuje u raznim humanitarnim misijama i akcijama na područjima pogođenim prirodnim nepogodama i katastrofama.
Pripadnike ARSM, koji se spremaju da odu u Sloveniju da podrže slovenačke snage u suočavanju sa posljedicama velikih poplava, danas popodne su posjetili načelnik Genralštaba Vasko Đurčinovski i ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Slavjanka Petrovska.
General-potpukovnik Đurčinovski je rekao da su u Kasarnu “Strašo Pinđur” u Petrovcu kod Skoplja došli da bi provjerili spremnost za predstojeću humanitarnu misiju koju će vojnici početi u naredna 24 sata.
Poplave u Sloveniji Foto: Borut Zivulovic / REUTERS
Šteta od katastrofalnih poplava u Sloveniji dosegnut će nekoliko milijardi eura, rekao je u ponedjeljak premijer Robert Golob.
Najgore poplave ikada u Sloveniji ubile su najmanje šest ljudi, odnijele kuće i zakrčile sela ruševinama. Obilne kiše danima su padale u oko dvije trećine zemlje, uništavajući zgrade i mostove.
– Šteta će iznositi nekoliko milijardi eura, iznio je premijer najnovije procjene u programu javne televizije. Prema njegovim riječima, za učinkovitu sanaciju bit će potrebno “uraditi sve i strugati gdje god se može” te dobiti što više sredstava iz europskih fondova i pomoći iz inozemstva.
Golob je najavio da će vlada u utorak donijeti paket pomoći izravno pogođenima.
– Želimo ljudima pokazati rješenje danas, rekao je premijer, dodavši da se vrijeme za djelovanje ne treba brojiti u mjesecima i godinama, nego u danima i tjednima. Potrebno je vratiti povjerenje ljudi u zemlju i budućnost, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Slovenija poplave – Reuters
Vodostaji Save, Drave i Mure u opadanju, opasnost od klizišta
Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile Sloveniju, stanje se u dijelovima zemlje smiruje. Vodostaji Save, Drave i Mure počeli su padati, ali na mjestima gdje se voda povukla sada postoji opasnost od aktiviranja klizišta. Brojne zemlje šalju pomoć. Nakon što je Hrvatska jučer u Sloveniju poslala helikopter, Vlada je na današnjoj sjednici donijela novu odluku o upućivanju modula opremljenog građevinskim strojevima koji će pomoći u uklanjanju posljedica poplave.
Stanje se napokon smiruje, no daleko je to od normalnog, tvrde izvori iz slovenskih hitnih službi. Ondje gdje se voda povukla, pojavila se nova opasnost od klizišta. No vatrogasci i spasioci ne posustaju. Unatoč svim problemima, pokušavaju sve kako bi pružili pomoć onima kojima je potrebna.
– Teško je doći do nekih područja jer ceste ne postoje, mostovi su srušeni, pomoć se može pružiti jedino helikopterima. No snalazimo se, rekao je jedan od vatrogasaca.
Kiše su prestale, a sunce je pokazalo razmjere štete. Pokrajina Gorenjska jedna od najteže pogođenih, nadljudskim naporima vatrogasci su spašavali stanovnike iz potopljenih objekata.
– Mislim da su vatrogasci oni koji su se najviše žrtvovali za sve nas i zato im hvala, rekla je stanovnica Gorenjske.
Vodostaji diljem Slovenije u opadanju
Vodostaji većine rijeka diljem Slovenije počeli su padati, no to ne znači da je opasnost od poplava nestala. Stručnjaci tvrde da se hitno treba promijeniti način obrane od poplava jer dosadašnji pristup očito nije bio dobar.
– Postoje mnoga područja u zemlji gdje će rijeke izaći iz svojih prirodnih korita, nestat će njihovi dosadašnji tokovi, stvarat će se neki novi nekontrolirani vodeni putovi, objasnio je Srečko Šestan, zapovjednik civilne zaštite.
Šteta je za sada procijenjena na oko 500 milijuna eura
Slovenska vlada suočena je s najvećom katastrofom dosad. Očekuje se pomoć Unije jer šteta koja je nastala ovog vikenda mogla bi iznositi milijarde eura.
– Nakon ove zaista velike elementarne nepogode prioritet će nam biti raščišćavanje terena i sanacija. Ova katastrofa promijenit će i naše prioritete kada je riječ o infrastrukturnim ulaganjima, rekla je slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek.
U Sloveniji gotovo ništa ne radi, ceste su zatvorene, vlakovi ne voze, a većina je tvrtki pod vodom. Velik je to problem za slovensku vladu, koja na sve načine pokušava normalizirati stanje, ali bez pomoći susjeda i fondova Unije to je nemoguća misija.
– Materijalna šteta nije toliko bitna. Bitno je da smo na vrijeme spasili svoje živote, rekao je Drago Hudofisk iz sela Prevalje blizu granice s Austrijom, gledajući kako mu kuća za vikend nestaje u blatu.
– Svi znamo kako je to, događa se u cijelom svijetu, dodao je Hudofisk, čiju je kuću, u kojoj je živjela osmeročlana obitelj, odnijela rijeka.
– Znate, priroda uzvraća svemu. Voda ima moć, uništava sve, istaknuo je.
Tisuće ljudi evakuirane su iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije, a vojska, vatrogasci i spasioci pokušavaju osloboditi ostale i raščistiti ulice.
Od petka je šest ljudi poginulo zbog poplava, navodi policija, uključujući dvojicu Nizozemaca, za koje se vjeruje da ih je pogodio grom.
Slovenska agencija za okoliš priopćila je da se voda u ponedjeljak počela povlačiti, no neka su područja još odsječena.
Međunarodna pomoć
Europska unija ponudila je teške strojeve i inženjerijske jedinice. Slovenija je od NATO-a zatražila i helikoptere, vojnike i montažne mostove.
Hrvatska i Mađarska pomogle su helikopterima, a Njemačka timom civilne zaštite.
Premijer Dritan Abazović u petak, 11.avgusta će sa saradnicima prisustvovati početku radova na rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz.
Iz Vlade je saopšteno da se radi o jednoj od najfrekventnijih i najopterećenijih saobraćajnica u Crnoj Gori.
Dužina dionice koja je predmet rekonstrukcije iznosi 16 kilometara.
Trasa budućeg bulevara prolazi preko teritorije tri opštine – Tivat, Kotor i Budva.
Bulevar – screenshot
“Rekonstrukcija dionice podrazumjeva izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije saobraćajne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare i razdjelni pojas, a biće izgrađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom u tri opštine”, navodi se u saopštenju.
U skladu sa zahtjevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), iz čijih se kreditnih sredstava finansira projekat, za izvođenje radova je izabran kineski konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group, čija je ponuda iznosila 53,92 miliona EUR, bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Rok za završetak radova je dvije godine od uvođenja izvođača radova u posao.
Opština Kotor organizovala je u saradnji sa Lukom Kotor i Međunarodnom asocijacijom za krstarenja (CLIA prezentaciju koja će voditi ka izradi studije održivosti turizma na teritoriji Opštine Kotor.
Na sastanku je fokus bio na kruzing turizmu, međutim, prvi čovjek Opštine Vladimir Jokić ističe da je cilj sagledavanje ukupne destinacije i uticaja koje turizam uopšte ali i kruzing posebno imaju na nju.
„Cilj nam je da se destinacijom upravlja na način koji bi poboljšao uslove za funkcionisanje i život lokalnog stanovništva. Ovo je još jedan u nizu koraka koje Opština preduzima kako bi matematički, naučno tačno, dolazila do rješenja u poboljšanju infrastrukture i poboljšanju upravljanja kruzing turizmom i turizmom u cjelini“, kaže Jokić.
Održivost turizma -Foto CG News
On je istakao da je neophodno da neko sa strane, sa potrebnom ekspertizom, objektivno sagleda cjelokupno stanje, stavi na papir i ukaže na ono što su dobre ali i loše stvari.
„Očekujemo da izradu studije počnemo već ove godine i da do sredine naredne imamo implementirane određene mjere kako bismo sljedeće ljeto dočekali u što je moguće boljim uslovima u gradu. Imaćemo ovu studiju, imamo drugu fazu saobraćajnih rješenja i vjerujem, siguran sam, da ćemo naredno ljeto dočekati kao grad u kojem se daleko bolje upravlja destinacijom. Kotor će biti grad iz kojeg će naši gosti ponijeti najbolje utiske, ali koji će prevashodno predstavljati mnogo pogodnije mjesto za život njegovih građana“ poručio je Jokić.
Nikos Mertzanidis, direktor Ports&Destinations and Taxation, kompanije koja bi trebala da izradi studiju održivosti turizma istakao je da su najvažnije stavke bezbjednost i održivost, naročito u oblasti kruzing turizma.
„Kotor je zaista jako važna destinacija na Mediteranu. Broj dolazaka brodova i ljudi koji žele da posjete ovu destinaciju je mnogo veći u odnosu na druge slične destinacije na Mediteranu. U takvoj situaciji gradske vlasti će se sresti sa izazovom upravljanja destinacijom. Do sada nismo bili svjedoci nekih nezgoda što znači da nadležni dobro rade svoj posao“ primjećuje Mertzanidis.
Održivost turizma -Foto CG News
Ipak, obzirom na tendenciju porasta putovanja potrebno je na vrijeme reagovati zbog čega su, kaže, odlučili da uđu u ovaj partnerski odnos ovako rano kako bi Kotor napraviti dobrim mjestom za život uz ostvarivanje profita od kruzing turizma.
Ljubo Radović, pomoćnik direktora za razvoj i marketing Luke Kotor, podsjetio je da je ovo preduzeće nosilac kruzing industrije i da je zahvaljujući odgovornom pružanju usluga i primjeni svjetskih standarda, doprinijela da Kotor bude, poslije Venecije i Dubrovnika, treća destinacija na Jadranu po posećenosti.
„Mi smo primjer da i u postojećim uslovima težimo održivosti u primjeni i razvoju kruzing industrije. Luka Kotor će biti aktivni učesnik izrade ove studije te će, kroz politiku koju bude primjenjivala, već od naredne godine značajno doprinijeti da sve ono što su elementi unaprjeđenja cijele destinacije bude jasno vidljivo“, zaključio je Radović.
Montenegro Film Festival, 36. po redu, biće održan od 22. do 28. avgusta u Herceg Novog, saopšteno je iz Herceg Festa.
“U Kući nobelovca Iva Andrića očekuje nas pet večeri dokumentarnih filmova, pažljivo selektovanih od strane reditelja Seada Šabotića”, kazali su iz te organizacije.
Šabotić je rekao da “uzbudljiv, nepredvidiv i slobodan” program predstavlja 25 filmova različitih formi, ujedinjenih “u želji za novim i drugačijim”.
“Dokumentarizam nije samo puko bilježenje većtemeljno promišljanje i oblikovanje stvarnosti. Dokumentarista mora da teži istini. Dokumentarni filmovi mijenjaju žanrove, oblike, estetike… Ovaj i ovakav program svjedoči sve tanjoj liniji između dokumentarnog i igranog. Ta nevidljiva linija autorima pruža prostor za beskrajnu kinematografsku igru. Program nam donosi filmove iz različitih krajeva svijeta pozivajući publiku da aktivno učestvuje u promišljanju tema koje opsjedaju autore. U takmičarskom dokumentarnom programu imamo priliku da pogledamo novo ostvarenje istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, novi film Radu Žudea nastao u ko-režiji sa Adrijanom Ćoflinkom i autore čiji su filmovi nagrađeni na filmskom festivalu u Berlinu, Danijela Asada Faezija i Mile Žulaktenko na jednoj i Muhameda Valizadegana na drugoj strani. Selekcija kratkometražnog takmičarskog programa dokumentarnog filma raste i uspostavlja osoben i prepoznatljiv oblik. Kratki dokumentarni metar je uvijek izazovan i svjedočimo činjenici da ostvareni i značajni autori mu se često vraćaju. Dokumentarci su permanentno most između kultura i otvoren dijalog sa nama manje poznatim”, objašnjava Šabotić.
Iz Herceg Festa su predstavili program takmičarske selekcije dokumentarnog filma.
23.avgust
1. “Procenti života” — Vladimir Perović
2. “It’s all about geography” — Juan Francisco Riumalló
3. “The Secret Garden” — Nour Ouayda
4. “Subtotals” — Mohammadreza Farzad
5. “Calling Cabral”— Welket Bungué
24. avgust
1. “Lepotica” — Marija Apčevska
2. “Lopte” — Gorana Jovanović
3. “Boy” — Vladimir Loginov
4. “Horror Vacui” — Boris Poljak
5. “The Birds Have Left Beirut” — Khalil Dreyfus Zaarour
25. avgust
1. “Ramboy” — Matthias Joulaud, Lucien Roux
2. “Summer nights” — Virgile Ratelle
3. “Ardent Other” — Alice Brygo
4. “Palma nostra” — Jana Radan / Vesna Kujović
5. “Promised Land” — Salvador Miranda, Gijs van der Meer
6. “Flyby Kathy” — Pedro Bastos
26. avgust
1. “Dragi dida za tebe od Mie pismo” — Mia Martinović
2. “Pacific club” — Valentin Noujaïm
3. “About Living” — Sezer Salihi
4. “Me & Her” —Ahmed Fouad Ragab, Eldar Basmanov
5. “Dipped in Black” — Matthew Thorne & Derik Lynch
6. “Scare” — Gabriela Gaia Meirelles, Clara Anastácia
27. avgust
1. “Buđenje u tišini” — Mila Zhluktenko, Daniel Asadi Faezi
2. “And me, I’m dancing too” — Mohammad Valizadegan
3. “Šejla” — Velibor Čović
4. “Retreat” — Anabela Angelovska
5. “Memories from the Eastern” — Radu Jude, Adrian Cioflâncă
“Očekuje nas bogat program u pet selekcija, na hercegnovskim tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, kao i u dvorani “Park”, amfiteatru dvorane “Park” i Kući nobelovca Iva Andrića”, naveli su organizatori ovog festivala.
U navijačkim neredima u Ateni u kojima su sudjelovali Bad Blue Boysi iz Hrvatske i navijači domaćeg AEK-a jedan je mladić poginuo, a nakon toga grčka vlada se odlučila za radikalan potez.
Sedam najviših rukovodilaca policija instantno je smijenjeno s pozicije. Javnosti je tu informaciju obznanio ministar zaštite Yiannis Oikonomou u izlaganju.
Portal sdna donosi ekskluzivne dokumente do kojih su došli preko izvora iz policije, a koji, čini se, potvrđuju nevjerojatne greške i krive procjene grčke policije. U prvom dokumentu vidi se kako je Odjel za suzbijanje nasilja u sportu dobio iz inozemnih izvora informaciju da će oko 150 Bad Blue Boysa pokušati ući u Atenu na zabranjeno gostovanje.
Dokumenti su vrlo detaljni te navode čak i plan Boysa u Ateni. Dio njih će spavati kod svojih prijatelja, navijača Panathinaikosa, dio u prostorijama Panathinaikosovog fan kluba koji se tek treba otvoriti, a dio u smještajima i apartmanima na aveniji Alexandra, u blizini Panathinaikosovih prostorija.
U drugom dokumentu navodi se kako je isti odjel imao podatke kako su navijači AEK-a pozvali ljude sa svoje tribine ispred stadiona oko 19 sati, pod “krinkom podjele sezonskih ulaznica”. U oba dokumenta stoji kako službe prate razvoj situacije i navijače jednih i drugih momčadi.
Sukobi su izbili više od sat vremena nakon što je završio trening gostujuće momčadi. Nakon što je momčad napustila stadion, navijači s obje strane bacali su baklje, improvizirane eksplozive i kamenje. Nejasno je kako je tako velika skupina navijača uspjela proći cijelu državu i stići do Atene a da automobile ni na jednom mjestu nisu zaustavile policijske snage koje su znale za zabranu organiziranog kretanja navijača .
Sukobi su izbili nakon što su navijači Dinama, unatoč zabrani kretanja navijača momčadi iz Hrvatske na stadion AEK-a, uspjeli automobilom doći do Atene i dočekati navijače Panathinaikosa na stanici Irene, odakle su krenuli vlakom podzemne željeznice na liniji 1 za Pefkakiju i pješice otišli do stadiona AEK-a u Nea Philadelphiji kako bi napali navijače AEK-a, piše ANA.
