Atina sukob navijača – Foto: Louisa GOULIAMAKI / AFP
Atini je prošle noći došlo do velikog sukoba između pristalica AEK-a i zagrebačkog Dinama, u kojem je jedan mladić izgubio život.
Uprkos zabrani prisustva gostujućih navijača na utakmicama trećeg pretkola Lige šampiona između aktuelnog hrvatskog prvaka Dinama i grčkog AEK-a, dio navijača zagrebačkog kluba doputovao je u Atinu gdje će se danas u 20:45 sati odigrati prva utakmica, piše Index.
Gazeta piše da je navijač preminuo nakon uboda oštrim predmetom. Grčki medij navodi da je hitna pomoć prebacila mladića u bolnicu, gdje su se ljekari borili kako bi mu spasili život.
Uz njega je bilo još nekoliko povrijeđenih navijača, dok je njih šest “u očaju, držeći se za lice i stalno pričajući mobilnim telefonom” čekalo šta će se dogoditi s pripadnikom njihove grupe, navodi Gazeta.
— Hooligans.cz Official (@hooliganscz1999) August 7, 2023
Grčki medij opisuje da su povrijeđeni navijači bili smješteni i na krevetima u hodnicima, a “vrata operacione sale stalno su se otvarala i zatvarala”. Među povrijeđenima bilo je Grka i Hrvata, ističe Gazeta, navodeći da je u Atinu došli više od 150 hrvatskih navijača.
Gazeta je objavila da je više od 150 organizovanih navijača Dinama u koloni automobila stiglo u Grčku. Prema njihovim policijskim izvorima, navijači su uočeni i za njih je bilo spremno obezbjeđenje, “ali čini se da su se organizovali jer su se razbježali po dolasku u grad”.
Taj medij tvrdi da su hrvatski navijači oko 23 sata došli do AEK-ova stadiona, koji nosi naziv OPAP Arena, i tamo napali navijače AEK-a.
– Izbila je žestoka tuča, koristili su molotovljeve koktele, palice i druge predmete – tvrde Grci, dodajući da je potom stigla policija koja je suzbila incident i uhapsila 83 osobe.
– Privedeni su i ispitani kako bi se pronašla osoba koja je ubola preminulog i kako bi se razjasnili detalji slučaja – dodaju.
Podsjetimo, UEFA je prije nekoliko dana upravo zbog straha od nereda zabranila dolazak gostujućih navijača u Grčku i Hrvatsku, a ista zabrana važiće i za navijače Hajduka jer splitski klub 18. avgusta očekuje utakmica u Solunu protiv PAOK-a.
Danas u Bokokotorskom zalivu su tri kruzera sa 5.038 gostiju, od kojih je 3.383 putnika i 1.655 članova posade.
Prema Informaciji iz AD “Luka Kotor” jutros je u zaliv iz Dubrovnika uplovio “Norwegian gem” sa 2700 putnika i 1021 članom posade. Isplovljava za Krf u 16 i 30 sati.
Na brodu “Azamara Quest” koji je jutros uplovio iz Dubrovnika je 379 putnika i 398 članova posade. Isplovljava za Krf u 17 sati.
Brod “Evrima” uplovio je jutros iz Naksosa sa 304 putnika i 236 članova posade. Isplovljava za Dubrovnik u 23 sata.
Magic Johnson posjetio Gospu od Škrpjela – foto Twitter
Earvin Magic Johnson, jedan od najboljih NBA košarkaša u istoriji i ikona američkog sporta 20. vijeka, uživao je danas u posjeti Gospi od Škrpjela.
O Gospi od Škrpjela je legendarni Amerikanac, velikan Los Anđeles Lejkersa, napisao i opširnu objavu na Twitteru.
Legendarni bivši košarkaš napisao je detalje, objavio fotografije i video klipove na svom twitter profilu vezane za ostrvo Gospe od Škrpjela.
Magic Johnson jedna od najvećih legendi LA Lejkersa i NBA lige, tokom prethodnih dana posjetio je Crnu Goru i oduševio se njenim ljepotama.
“Crna Gora je spektakularna. Prvi put smo ovdje, a ova zemlja izgleda prelijepo i luksuzno”, napisao je Johnson na Twitteru.
The brothers took the icon with them, and the next day discovered a miracle had occurred, the injured brother’s leg had healed. They took this as a sign from God and vowed to build a church dedicated to the Virgin Mary where they had found the icon. It took them 200 years to get… pic.twitter.com/6QNmaCZRJ9
Cijelu NBA karijeru Džonson je proveo samo u Lejkersima sa kojima je pet puta bio šampion najjače košarkaške lige na planeti – 1980, 1982, 1985, 1987. i 1988. godine.
Po tri puta je bio izabran za MVP NBA lige i velikog finala, dok je u 12 navrata bio dio All Star meča.
Njegov dres sa brojem 32 Lejkersi su povukli i već godinama krasi nekadašnji “Stejpls centar” u Los Anđelesu.
Dvije decenije od početka spora sa Jugopetrolom i sedam godina od pravosnažnosti presude kojom su rezervoari u Lipcima, Bijelom Polju i Baru pripali Crnoj Gori, država bi u skorije vrijeme konačno mogla da preuzme gazdovanje njima, što bi moglo da donese brojne benefite.
To je na prije dva dana održanom radnom doručku sa novinarima potvrdio ministar finansija Aleksandar Damjanović, istakavši da se samo čeka formalna ponuda od strane Jugopetrola na koji način bi se rezervoari za gorivo prepustili na upravljanje državi.
– Silosi su konačno naši, nakon gotovo 20 godina trajanja te sage, odnosno sedam-osam godina od presude suda, i sada se čeka formalna ponuda Jugopetrola. Ta ponuda je trebalo da stigne tokom jula, ali se i dalje čeka, a tiče se načina kako da se zatvori priča i sa Lipcima i sa Bijelim Poljem. Dobićemo formalnu ponudu, kako je i najavljeno u neformalnom razgovoru predstavnika Ministarstva finansija i Jugopetrola, ali sam ja insistirao da ta ponuda bude formalna. Kakva će biti ponuda još uvijek ne znamo, ali trebalo bi da predstavlja izlazak Jugopetrola iz ovih rezervoara, a zauzvrat ćemo vidjeti šta traže u dijelu instalacija – rekao je Damjanović.
On je najavio da će proces preuzimanja ovih rezervoara biti u potpunosti otvoren za javnost, te da će država i društvo osjetiti benefite po preuzimanju.
– Proces će biti transparentan i mislim da ćemo brzo moći da kažemo da Crna Gora preuzima gazdovanje rezervoarima u Lipcima i Bijelom Polju. Nakon što ih preuzmemo, počećemo da razmišljamo i o njihovoj valorizaciji, odnosno da konačno donesemo zakon o strateškim rezervama nafte, što je naša obaveza – kazao je Damjanović.
Crna Gora, kao članica Energetske zajednice, obavezana je odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz oktobra 2012. godine da najkasnije 1. januara 2023. godine primijeni Direktivu Vijeća Evropske unije kojom se uređuje pitanje održavanja minimalnih rezervi sirove nafte i naftnih derivata i uspostavljanje neophodnih postupaka za rješavanje poremećaja snabdijevanja naftom i/ili naftnim derivatima.
Da li će država zaista preuzeti ova vrijedna skladišta ostaje da se vidi, ali se zna da joj je u proteklom periodu nekorišćenje ovih postrojenja stvaralo višemilionske gubitke i opterećivalo poslovanje državne kompanije Montenegrobonus. Ta kompanija je osnovana 2003, godinu nakon privatizacije Jugopetrola, koji je kasnije pokrenuo postupak tvrdeći da su skladišta u ova tri grada bila dio privatizacije. Ipak, nekadašnji direktor Montenegrobonusa Miroslav Ivanišević kazao je na konsultativnom saslušanju da je Jugopetrol svih ovih godina fingirao sudski proces, jer je sve vrijeme plaćao zakup rezervoara, što dokazuje da to nije njihova imovina.
Jugopetrol je privatizovan 2002. godine i postao je dio grčke Helenik petroleum grupe, a godinu dana kasnije Montenegrobonus pokreće spor zbog nemogućnosti korišćenja rezervoara, za koje je investitor tvrdio da mu pripadaju po privatizacionom ugovoru i upisao ih u svoje vlasništvo.
Privredni sud 2004. godine izdaje privremenu mjeru kojom se državnoj kompaniji daje pravo da koristi ova naftna skladišta, ali Jugopetrol ne postupa po izdatim privremenim mjerama i onemogućava Montenegrobonusu skladištenje naftnih derivata sa broda u skladišta.
Koliko bi preuzimanje ovih skladišta značilo građanima i privredi najbolje pokazuje situacija na međunarodnim tržištima naftnih derivata, koje je doživjelo ozbiljne poremećaje od početka rata u Ukrajini, kada su cijene počele da skaču drastično. Situacija je i nakon više od godinu dana i dalje nepredvidiva, dok svjetski analitičari procjenjuju da bi barel nafte do kraja godine mogao da skoči i na 100 dolara.
Rezerve nafte odgovor na šokove na tržištu
Sistem strateških naftnih rezervi je razvijen sedamdesetih godina kao odgovor na naftne šokove. U to vrijeme, arapske države članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) smanjile su proizvodnju u znak protesta zbog američke podrške Izraelu u Oktobarskom ratu 1973. godine.
Cijene nafte zadržale su se u petak iznad 85 dolara budući da su Saudijska Arabija i Rusija najavile da će smanjivati snabdijevanje i u septembru. Na londonskom tržištu cijena barela je bila viša 34 centa i iznosila je 85,48 dolara, dok se u Njujorku barelom trgovalo po cijeni 31 cent višoj od 81,86 dolara, prenosi MINA. OPEK je odvojeno objavio da je u četvrtak barel njegovih članica pojeftinio na 85,47 dolara.
Direktorica sektora preduzetništva Privredne komore Srbije Branislava Simanić i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi Nenad Vitomirović, potpisali su sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji s posebnim naglaskom na razvoj ženskog preduzetništva.
„Ona je vredna i bez nje ne vrijedi“, naziv je projekta u okviru kojeg će preduzetnice iz Herceg Novog i Srbije u budućnosti sarađivati, razmjenjivati iskustva i udruženim snagama autentične proizvode Srbije i Crne Gore plasirati na treća tržišta. Projekat je na radnom sastanku održanom sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, predstavila koordinatorka Ivana Božović, a tom prilikom su prikazali i dio svojih proizvoda kombinujući ih sa autentičnim plodovima Herceg Novog.
Saradnja i projekat „Ona je vredna i bez nje ne vrijedi“ dobio je podršku generalne konzulke Crne Gore u Sremskim Karlovcima Nevenke Ćirović i konzula Republike Srbije u Herceg Novom Mića Rogovića koji su prisustvovali sastanku i potpisivanju saradnje.
Herceg Novi je prvi grad u Crnoj Gori sa kojim je Privredna komora Srbije potpisala saradnju, kazala je direktorica sektora preduzetništva Privredne komore Srbije Branislava Simanić.
„Smatramo da će memorandum doprinijeti boljem umrežavanju naših preduzetnica, privrednom povezivanju i samim tim jačanju ekonomske saradnje i njihovom ekonomskom osnaživanju. Ovo je samo početak dugoročne saradnje koja je planirana za naredni period. Dosta je tema o kojima smo danas razgovarali, a jedna on njih je mogućnost otvaranja zajedničke prodavnice u kojoj bi bili predstavljeni autentični proizvodi preduzetnica iz Srbije i iz Crne Gore, koji bi mogle kasnije da kao jedinstven proizvod ili brend plasiraju na treća tržišta, kazala je Simanić.
Mogućnost otvaranja zajedničke prodavnice je za sada ideja, ali se nadaju i njenoj realizaciji.
„Cilj je da se predstave autentični proizvodi kojih ima puno i Srbija i Crna Gora, da se pomogne malim proizvođačima i da se predstave proizvodi koje ne možete naći u velikim marketima, a izuzetno su kvalitetni“, zaključuje Simanić.
Sporazum Opštine HN i Privredne komore Srbije
Želeći da napravi korak naprijed u pružanju podrške razvoju ženskog prduzetništva, s obzirom na to da godinama unazad izdvaja sredstva za tu namjenu, Opština Herceg Novi se odlučila na ovaj vid saradnje sa Privrednom komorom Srbije, kazao je sekretar Vitomirović.
„Potpisivanje memoranduma o saradnji sa Privrednom komorom Srbije ne donosi benefite samo po pitanju zajedničkog nastupa i razmjene iskustava, već suštinski mi na ovaj način otvaramo najveće tržište u regionu za naše preduzetnice. Cilj nam je da podstaknemo proizvodnju, da se na taj korak odluči što više preduzetnica, a drugi korak je plasman proizvoda. U zajedničkoj prodavnici biće prisutni proizvodi naših preduzetnica prvo u Novom Sadu, a potom nadamo se i u drugim gradovima Srbije. Želimo da pokažemo našim preduzetnicama da imaju mogućnost da plasiraju svoje proizvode van crnogorskog tržišta, da imaju način da pokrenu ili povećaju svoju proizvodnju, udruže se za preduzetnicama Srbije i izađu same na treća tržišta“, zaključuje Vitomirović.
Potpisivanju su prisustvovali i glavni administrator Opštine HN Nenad Đorđević, zatim šefica Kancelarije za preduzetništvo PKS mr Slobodanka Džinović-Kojić, predsjednica Udruženja preduzetnica PK Vojvodine Svetlana Čavić, kao i vrijedne preduzetnice iz projekta „Ona je vredna i bez nje ne vrijedi“.
Navršava se mjesec dana od početka projekta koji u okviru programa Javnih radova u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore u Herceg Novom koje sprovodi NVO Ruke.
Pod nazivom 100 % PRIRODNO, RUKOTVORNO, ZAJEDNO, naš program obuhvata tromjesečni angažman tri osobe za poslove: izrada i plasman ručno rađenih turističkih proizvoda – gastro i suvenira od reciklaže, što je svojevrsna obuka kroz praksu žena sa evidencije ZZZCG u izradi i plasmanu ekoloških proizvoda i gastro suvenira. Projekat uključuje i partnera NVO Nova šansa u Novom, u okviru čijeg prostora se većina aktivnosti programa sprovodi.
Kako je Udruženje Ruke posvećeno promociji prirodnih i ekoloških vrijednosti, reciklaža i upotreba prirodnih (organskih) sirovina i materijala se podrazumijevaju. Uz očuvanje tradicionalnih receptura i tehnika ručne proizvodnje, kroz projekat je predviđen i kreativan pristup učesnica u osmišljavanju proizvoda u svim fazama – od kreacije novih proizvoda, preko razrade metodologije najprihvatljivije za malu proizvodnju, uz organizaciju svih faza od prikupljanja sirovina do brendiranja i plasmana proizvoda.
NVO Ruke
Obogaćivanje turističke ponude sa ručno rađenim ekološkim suvenirima i gastrosuvenirima, promocija i njegovanje zajedništva i briga o potrebama u zajednici su takođe principi koji nas rukovode u svim aktivnostima. Učesnici u programu javnog rada dobiće priliku da se upoznaju sa do sada razvijenim i targetiranim proizvodima atraktivnim za turiste i ekološki prihvatljivim.
NVO Ruke – Lavanda
Udruženje je obišla koordinatorka za program Javnog rada u ZZZCG Herceg Novi Vesna Vukašinović, pa su zaposlene prikazale dio onoga što je urađeno do sada u projektu koji će trajati do početka oktobra.
Sezona u Nacionalnom parku (NP) Durmitor je odlična i zabilježena je velika posjećenost, saopštio je njegov direktor Pero Popović.
On je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti rekao da je NP u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 140 hiljada ljudi, što je 45 odsto, odnosno 15 odsto više u odnosu na prošlu i 2019. godinu.
Prema njegovim riječima, lokacija Crnog jezera je najposjećenija, dok su brojni turisti iskoristili priliku da obiđu i samu planinu Durmitor, prenosi portal Vijesti.
“Apelujemo da se nosi adekvatna obuća, odjeća i hrana, kao i da se posjetioci pridržavaju pravila i oznaka na stazama, kako bi se izbjegle nezgode i skretanje u pravcu opasnog terena”, kazao je Popović.
On je dodao da se nelegalna gradnja na Žabljaku smanjuje, dok nelegalne sječe šuma skoro da i nema.
Granični prelaz Vraćenovići sa BiH – Foto Boka News
Da je turistička sezona u punom jeku pokazuju podaci Uprave policije, po kojima je u pethodna tri dana policija je na graničnim prelazima u Crnoj Gori evidentirala prelazak 614.774 putnika.
Najveći promet zabilježen je na graničnom prelazu Dobrakovo – 99.512 putnika, Crna Gora – Srbija.
Zajednički GP Sukobin, Crna Gora – Albanija prešlo 90.963 putnika, GP Debeli brijeg Crna Gora – Hrvatska 80.467 , a GP Božaj Crna Gora – Albanija 47.355.
Granični prelaz Sitnica Crna Gora – BiH, iz Uprave policije saopštavaju, prešlo je 40.884 putnika.
U godini kada slavi svoj 90. rođendan, školski brod jedrenjak „Jadran“ uploviće u Tivat. Njegov dolazak na rivu Pine se očekuje u srijedu 9. avgusta. U sklopu obilježavanja ovog velikog jubileja u Tivtu će biti priređen niz događaja u organizaciji Ministarstva odbrane Crne Gore i Mornarice Vojske Crne Gore, a uz podršku Opštine Tivat.
Prva u nizu je izložba umjetničkih fotografija posvećenih „Jadranu“ autora Gorana Grkovića, koja će biti održana u četvrtak 10. avgusta sa početkom u 19 sati u JU „Muzej i galerija“ Tivat. U istom prostoru, organzatori proslave jubileja prirediće tematsko veče o „Jadranu“ i to u utorak 15. avgusta, sa početkom u 20 sati.
Jadran – Tivat – foto M. Marušić
U srijedu i četvrtak, 16. i 17. avgusta od 9 do 19 sati biće organizovani dani otvorenih vrata, pa će zainteresovani turisti i građani moći da obiđu „Jadran“.
Svečana proslava rođendana sa pratećim prijemom planirana je za 19. avgust, dok će jedriličarska regata u čast slavljenika biti organizovana u tivatskom akvatorijumu u nedjelju 20. avgusta sa početkom u 9 sati.
Tivćaninu zatvor zbog 3,02 promila alkohola; Baranka da plati 600€ zbog vožnje pod dejstvom alkohola; Budvanin – višestruki povratnik u vršenju saobraćajnih prekršaja da plati 2000€
Sutkinja odjeljanja u Kotoru Ivana Vukasović je okrivljenom D.K. (1981) iz Tivta izrekla kaznu zatvora u trajanju od 16 dana jer je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3.02 g/kg u organizmu. Odlukom mu je zabranjena vožnja u narednih 4 mjeseca.
U sjedištu suda, okrivljena S.M (1986) iz Bara je kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 600€ jer je upravljala vozilom marke ‘Mercedes’ pod dejstvom alkohola u koncentraciji 1.02 g/kg u organizmu. Osim kazne, izrečena joj je zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 3 mjeseca, kao i 3 kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije Crne Gore.
Okrivljeni D.M (1996) iz Budve, povratnik u vršenju prekršaja kažnjen je u sjedištu suda novčanom kaznom u iznosu od 2.000€ zbog težeg saobraćajnog prestupa, saopštio je Marko Đukanović predsjednik suda.
