Nema mira na Bliskom istoku. Situacija je sve napetija nakon što je Hamas napao Izrael koji je jučer i službeno proglasio ratno stanje! U najvećem krvoproliću posljednjih desetljeća u Izraelu je ubijeno 700 ljudi, a više od 2000 ranjeno.
Izraelska vojska nastavlja borbe na jugu zemlje oko Gaze
Izraelska vojska nastavlja u ponedjeljak ujutro borbe s infiltriranim borcima u južnom Izraelu oko Gaze, nakon što je tijekom noći pogodila “više od 500 meta” Hamasa i Islamskog džihada, navodi se u vojnom priopćenju, dok neki časnici nazivaju Hamasov napad izraelskim “11. rujna”.
– Još uvijek se borimo, postoji sedam ili osam mjesta na otvorenom terenu oko Pojasa Gaze gdje još uvijek imamo vojnike koji se bore protiv terorista, rekao je potpukovnik Richard Hecht novinarima.
– Mislili smo da ćemo jučer imati potpunu kontrolu nad situacijom. Nadam se da će tako biti na kraju dana” u ponedjeljak, dodao je.
Tijekom noći, “borbeni zrakoplovi, helikopteri, letjelice i topništvo gađali su više od 500 meta terorista Hamasa i Islamskog džihada”, stoji u priopćenju vojske.
Zračni napadi na Gazu nastavili su se tijekom jutra u ponedjeljak. Novinar AFP-a govori o gustim oblacima dima iznad Gaze.
Pojas Gaze mali je teritorij na kojem živi više od dva milijuna Palestinaca.
Izraelska vojska pokušava vratiti kontrolu, trećeg dana sukoba u kojima je ukupno poginulo više od 1100 ljudi – više od 700 Izraelaca, prema novom izvješću objavljenom u ponedjeljak, i 413 Palestinaca, prema lokalnim vlastima.
Dvojica visokih časnika izraelske vojske usporedila su subotnje napade iz Pojasa Gaze s 11. septembrom u SAD-u.
– Ovo je naš 11. septembra, rekao je glasnogovornik Nir Dinar.
Potpukovnik Jonathan Conricus usporedio je napad Hamasa s velikim napadima u Americi.
– Ovo bi mogao biti 11. septembra i Pearl Harbor u jednom, rekao je.
– Ovo je daleko najgori dan u izraelskoj povijesti” s obzirom na broj žrtava, dodao je.
Direktor Regionalnog ronilačkog centra iz Bijele Vesko Mijajlović u Ćivitavekiji, kraj Rima, primio je 8.oktobra nagradu Atlantida za izvrsnost na poslovima podvodnog deminiranja kojim se Regionalni centar iz Bijele bavi duže od dvije decenije i prvi je centar za obuku civilnih ronilaca deminera u Evropi.
Mijajlović se zahvalio na nagradi, ali i brojnim prisutnim, naučnicima, istraživačima i aktivistima jer, kako je rekao, bacaju snažan snop svjetlosti na bezbjednost mora i okeana koje podvodni demineri čiste od zaostalih podvodnih mina, da bi uživali u vodenim dobrima i bezbjedno plovili.
Istakao je primjer uklanjanja zaostalih mina iz prvog i drugog svjetskog rata sa površine od 900.000 kvadratnih metara, postavljajući temelje za stvaranje dva savremena turistička naselja u Crnoj Gori Porto Montenegro i Porto Novi.
“Podvodni demineri školovani u Crnoj Gori već 20 godina širom svijeta u akcijama humanitarnog razminiranja uklanjaju sa morskog dna eksplozivna sredstva zaostala nakon raznih ratnih sukoba, kojih nažalost ima i danas. Dok slušate ove moje riječi u jednom dijelu naše Evorpe u ratnom sukobu postavljaju se podvodne mine i tonu brodovi puni oružja, koje će na morskom dnu predstavljati prijetnju sadašnjim i budućim generacijama. Moramo raditi na tome da budemo spremni da u miru ponovo taj i druge vodene prostore učinimo bezbjednim za privredni razvoj tih zemalja”, naveo je Mijajlović.
Stručnjaci RCUD-a izveli su brojne operacije deminiranja na mnogim lokacijama širom svijeta, očistivši više od tri miliona kvadratnih metara i uklonivši više od 200 tona eksploziva, rečeno je između ostalog tokom dodjele nagrada.
“Ukazali ste mi čast svojom nagradom i ona za mene i moje kolege znači visoko priznanje i obavezu da nastavimo koračati na ovom humanom putu”, kazao je Mijajlović.
Pored njega nagradu Atlantida dobili su i Sabina Airoldi sa Instituta Tethis za istraživanje i zaštitu kitova, Miguel Bermal iz FAO za posvećenost poboljšanju međunarodnih propisa i Barbara Davide, voditeljka kulturnog nasljeđa na italijanskom univerzitetu za podvodnu arheologiju.
U organizaciji podgoričkog Karate kluba “Omladinac” ovog vikenda održan je međunarodni karate turnir 5. Kup šampiona na kom je učešće uzelo 654 takmičara iz država regije.
Karate klub “Kotor” ostvario zapažen uspjeh, osvojeno je osam medalja, dva zlata, dvije srebrne i četiri bronzane medalje.
Zlatom se okitio Aleksa Bjelanović za uzrast do 8 god -26 kg. Zlatom se okitio i Nikola Mazalica za uzrast do 7 god -26kg
Srebro su osvojili Mia Krivokapić za uzrast do 8 god -25 kg i Edi Skrijelj za 2012 god -45 kg.
Bronzu je osvojio Pavle Kascelan u dvije kategorije, do 9 god -30 kg i za uzras do 10 god -30 kg, Lazar Lakičević takođe u dvije kategorije i to: za uzrast 2012 -40kg i 2011 god -42 kg,
Komunalno doo Tivat i ove godine organizuje akciju sakupljanja elektronskog i električnog otpada. Akcija se realizuje od danas 9. i trajaće do 24.oktobra, saopštili su iz Komunalnog.
Akcija za prikupljanje ove vrste otpada koji se zbog svojih specifčnosti tretira kao opasan otpad, peti put zaredom se organizuje u Tivtu.
„Cilj nam je da sakupimo što više odbačenih računara i računarske opreme, baterija, akumulatora, monitora, televizora, štampača, skenera, tonera za štampače, mobilnih telefona, punjača, sitnih kućanskih aparata i drugih sličnih uređaja“, saopštili su iz Komunalnog.
Pozvali su građane i privredne subjekte da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu u magacinsko radionički prostor Komunalnog koji se nalazi u Velikom gradskom parku ili preko puta aerodroma na prostoru poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt gdje je smješten vozni park komunalnog, od 09 do 24.oktobra u vremenu od 08 do 18 sati i na taj način daju svoj doprinos očuvanju prirode i životne sredine.
Za dodatne informacije na raspolaganju je br tel: +382 67 748 442.
Skob na Bliskom istoku, Foto: Ronen Zvulun/Reuters
U Izraelu su nastavljeni masovni udari sa obje strane. Izraelske snage granatirale su grad Gazu i palestinsku teritoriju pod kontrolom Hamasa, dok su na udaru Hamasa bili južni i centralni djelovi Izraela.
Izrael saopštava da je do sada poginulo najmanje 300 ljudi, a ranjeno više od 1.600. Palestinski zvaničnici, sa druge strane, navode da su poginula 232 Palestinca, a ranjeno 1.700 ljudi. Za danas je sazvana hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN.
Tel Aviv potvrdio: Kidnapovano više od 100 Izraelaca
Pres-služba izraelske vlade potvrdila je da se najmanje 100 Izraelaca trenutno nalazi u zarobljeništvu u Gazi.
Izrael je do sada odbijao da potvrdi tačan broj civila ili vojnika koji se drže kao taoci. Medijski izvještaji navode da bi najmanje 170 ljudi moglo biti zarobljeno u Gazi.
Zvaničnik iz Tel Aviva je negirao da Egipat posreduje u oslobađanju Izraelaca.
Sudskom procesu oko vlasništva nad hotelom ” Plaža Zelenika” izgrađenom daleke 1902. godine, između Opštine Centar Sarajevo i porodice Mađar, koja 65 godina traži povrat ovog objekta, otetog nacionalizacijom, ne nazire se kraj. Hotel je nacionalizovan 1948. godine, a Opština Herceg Novi ga je 1960. predala Opštini Centar Sarajevo i od tada je radio kao Dječje odmaralište. Presudom Vrhovnog suda 2018. godine, hotel “Plaža Zelenika” pripao je Opštini Centar Sarajevo, ali je uknjižba odbijena kroz upravne sporove i žalbe.Vukašin Šimrak, pravni zastupnik Opštine Centar Sarajevo, tvrdi da je stari hotel “Plaža” u Zelenici sa pripadajućim parkom i plažom stvarno i pravno vlasništvo Opštine Centar Sarajevo.
– Nakon Drugog svjetskog rata ta nepokretnost je nacionalizovana ranijim vlasnicima pa je Opština Herceg Novi postala nosilac prava korišćenja, odnosno nepokrtnost je postala društvena svojina sa pravom korišćenja Opštine Herceg Novi. Odlukom Okružnog suda u Titogradu određena je i plaćena naknada ranijim vlasnicima za nacionalizovanu nepokretnost. A 1960. godine Opština Herceg Novi je stečeno pravo prenijela Opštini Centar Sarajevo uz naknadu od 68 miliona tadašnjih dinara, oko deset miliona eura danas – rekao je Šimrak. Stečeno pravo Opština Centar Sarajevo je nesmetano koristila sve do devedesetih godina prošlog vijeka, kada je povratkom JNA iz Splita ta nepokretnost bez ikakvog akta oduzeta Opštini Sarajevo.
Šimrak navodi da Opština Centar Sarajevo od devedesetih godina nije koristila nepokretnost s obzirom na to da je država Crna Gora bila upisana kao nosilac prava svojine.
– Prije osam godina zakonski zastupnik Opštine Centar Sarajevo procesuirao je tužbu Osnovnom sudu u Herceg Novom koju su odbili i prvostepeni i drugostepeni sudovi. Međutim, Vrhovni sud Crne Gore je preinačio tužbu i Opštini Centar Sarjevo dosudio posjed i slobodno raspolaganje nepokretnosti. Bilo je neophodno ustati tužbom za utvrđivanje svojine koja je procesuirana tako da bi se Opština Centar Sarajevo upisala kao nosilac prava svojine, ali nakon podnošenja tužbe Opština Centar Sarajevo nije bila upoznata da se istovremeno vodi upravni postupak kod Komisije za povrat i obeštećenje u Baru. To saznanje im je dostavljeno tek prije nekoliko mjeseci kada je u tom parničnom postupku dostavljeno od strane punomoćnika ranijih vlasnika rješenje o povratu nepokretnosti. Takvo rješenje je donijeto na kriminalan način, jer je Opštini Centar Sarajevo, kao nosiocu prava, uskraćeno ustavno pravo učestvovanja u postupku – kaže Šimrak.
Ipak, Upravni sud Crne Gore je poništio sva ta rješenja i predmet vratio na ponovni postupak, tako da je u ovom trenutku tužba usmjerena na primarni svojinski zahtjev. Trenutno stanje u predmetu je da je izvršen uviđaj na licu mjesta, očekuju se nalazi mišljenja vještaka, nakon čega, s obzirom na eksplicitne materijalne dokaze treba očekivati do kraja godine da se postupak utvrđivanja svojine okonča u prvostepenom postupku nakon čega će vjerovatno uslijediti žalba od strane zastupnika države Višem sudu.
Opština Centar Sarajevo nema pravo potraživanja?
Regionalna komisija za povraćaj imovine iz Bara nedavno je dozvolila da se hotel Plaža u Zelenici djelimično vrati porodici Mađar. Presuda još nije pravosnažna, ali advokat Dragan Lepetić, punomoćnik Ćabe Mađara, inače i počasnog konzula Mađarske u Crnoj Gori, vjeruje da je ovo ipak veliki iskorak. Lepetić je istakao da Opština Centar Sarajevo nije imala pravo da potražuje ni imovinu, ni novac jer je sa Opštinom Herceg Novi imala samo Ugovor o korišćenju.
– Naprosto, državna imovina se nije mogla tada prenijeti, zato je i država Crna Gora uknjižena kao vlasnik – kazao je nedavnoĆaba Mađar, navodeći da je poslednja instanca sud u Strazburu.
Porodica Mađar ne gubi nadu
Sada je, kako kaže Lepetić, dozvoljen povraćaj imovine, ali djelimično.
– Moramo sačekati pravosnažnost presude. Na nivou teorijske ravni, postupak je počeo 2004. godine, po zakonu oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Dok je postupak vodila tadašnja prvostepena opštinska komisija za restituciju i obeštećenje, dva puta je presuđivala, dozvoljavala povraćaj imovine, a Ministarstvo finansija je svaki put ukidalo tu odluku. Do formiranja nove Regionalne komisije u Baru došlo je 2007. godine, kada ona je preuzela sve predmete o restituciji i obeštećenju.Paralelno sa postupkom restitucije išla je tužba opštine Centar Sarajevo protiv države Crne Gore, tzv. inidikaciona tužba. Taj spor je Opština Centar izgubila u svim stepenima, međutim, Vrhovni sud je preinačio presudu, u korist Opštine Centar Sarajevo – podsjeća Lepetić.
U radionicama koje organizuje NVO Mare Mare deset žena će narednih mjeseci šiti stolnjake, nadstolnjake, salvete i druge potrepštine za ugostiteljstvo. Kroz projekat Made By Novljanke žene iz ranjivih grupa steći će vještine šivenja što će im omogućiti da lakše nađu posao. To će za njih značiti finansijsku nezavisnost i veću ekonomsku sigurnost.
Aktivno uključivanje žena iz ranjivih grupa u radnu snagu doprinosi unapređenju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom, što je jedan od ciljeva projekta. Ovo pokazuje da se društvo zalaže za inkluziju i jednakost šansi za sve žene, bez obzira na njihovu socijalnu poziciju.
Kroz ovaj projekt, lokalni poslodavci će imati priliku da bolje razumiju važnost uključivanja lokalne ženske radne snage i lokalnih proizvoda u njihove dobavljačke lance. Ovo može pozitivno uticati na ekonomiju opštine, ali i šire jer će podržavanjem lokalnih inicijativa doprinjeti jačanju zajednice.
Proizvodi izrađeni u okviru ovog projekta, kao što su stoljnjaci, nadstolnjaci i salvete, mogu postati lokalno prepoznatljivi brendovi.
Zajednica će kroz ovaj projekat postati svjesna važnosti inkluzivnosti i podrške ranjivim grupama. To može dovesti do pozitivnih promjena u društvenoj percepciji i odnosima prema marginalizovanim grupama.
Radionica – NVO Mare Mare
“Projekat “Made By Novljanke” projekt ima potencijal da donese koristi ženama ranjivih grupa, lokalnim poslodavcima i cjelokupnoj zajednici u Herceg Novom, a ovaj primjer pozitivne društvene inicijative koja može imati dugoročan uticaj na zajednicu”, uvjerena je koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Projekat Made By Novljanke implementira se u sklopu Regional Programme on Local Democracy in the Western Balkans (Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu -ReLOaD2) , koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori a koji sprovodi United Nations Development Programme – UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj ).U Crnoj Gori ReLOaD 2 realizuje se u partnerstvu sa 14 lokalnih samouprava među kojima je i Opština Herceg Novi / Municipality of Herceg Novi.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Hercegovinu posjećuje sve više turista čemu pridonose i cjelogodišnji letovi Croatia Airlinesa (CA) Zagreb-Mostar, ali i sve veća ulaganja u turizam koji se oslanja na prirodne ljepote i unikatnu ugostiteljsku ponudu.
Turistički klaster Hercegovina s 32 članice ove godine obilježava 10 godina od osnivanja i zalaže se za razvoj turizma i promociju prirodne baštine. Ističu to predstavnici klastera na čelu s predsjednicom upravnog odbora Marijom Vukojom, kao i Zračne luke Mostar i Croatia Airlinesa tijekom studijskog posjeta Hercegovini koje su zajedno organizirali za hrvatske medije i turističke agente.
Pokretači razvoja privatne inicijative
Klaster je osnovan radi razvoja turizma u Hercegovini koja nema regionalnu turističku organizaciju, pa je za sada taj razvoj većinom rezultat privatnih inicijativa i ulaganja, bez javnog sufinanciranja.
Obuhvaća članice s područja tri hercegovačke županije (kantona): Hercegovačko-neretvanske (u kojoj su i Mostar i Međugorje i imaju najviše turističkog prometa), Herceg-bosanske (Livno, Tomislavgrad i drugi) te Zapadno-hercegovačku i dijelom Republiku Srpsku odnosno Trebinje gdje također ima članice.
“Članice klastera su hoteli, koji se sada češće otvaraju nego prije i to većinom manji, restorani, turističke agencije, oni koji se bave transferima, vinarije te mostarska zračna luka, neke javne tvrtke i turističke zajednice mjesta. Cilj je svima isti – baviti se turizmom i pojačati vidljivost Hercegovine koja ima što ponuditi i ljeti i zimi, s naglaskom na zdravu autohtonu hranu te prirodne ljepote, povijesnu i kulturnu baštinu. To je i razlog za novi slogan klastera – ‘Stara zemlja za nova otkrića'”, kaže Vukoja za Hinu.
Hercegovina – foto Turisticki klaster Hercegovina
Ona je vlasnica obiteljskog hotela u blizini jezera i parka prirode Blidinje, prvog u tom dijelu Hercegovine od sredine 1990-ih.
Sudionici studijskog putovanja obišli su i niz drugih atraktivnih lokacija u nedirnutoj prirodi, poput planine Cincar i brda Kruzi u blizini Livna gdje se okupljaju divlji konji.
Sve je više agencija koje se bave avanturističkim izletima, kao i avanturističkih parkova kao što je Peć Mlini uz klisure i pećine na rijeci Trebižat, Kutovo Blato blizu Čapljine, a velika tema je i vjerski turizam, kao i otvaranje centara za posjetitelje.
Gradnja novih hotela se planira gotovo u svim županijama.
Vjetrenica – Photo: Boka News
Sve više tvrtki koji se bave turizmom
Podaci o broju turista i noćenja se ne prikupljaju jer za to zasad nema sustava, no predstavnica Vlade Hercegbosanske županije Ivana Mišković za Hinu kaže da je u toj županiji 2022. godine bilo oko 13 tisuća turista i 20 tisuća noćenja, što je gotovo dvostruko više nego 2021. Rast se nastavlja i ove godine, i do 30 posto, uz dvadesetak novih turističkih tvrtki od kojih pet avanturističkih agencija i još 19 raznih poduzeća koja se bave i turizmom.
Hotela je zasad pet, s 1.200 registriranih kreveta. Cijene noćenja se kreću od 50 do 100 eura, a u privatnom smještaju kojeg ima, ali se ne vodi statistika, cijene su do oko 50 eura.
Sve je veća ponuda luksuznih vila s bazenima, kao i restorana koji spajaju tradicijsku i modernu gastronomiju, a u oko 90 vinarija sve se više radi na brendiranju Hercegovine kao kvalitetne vinske regije.
Kravica
U boljim restoranima se obilan objed s pićem može dobiti za 10 do 20 eura po osobi. PDV na ugostiteljstvo, smještaj, kao i na sve ostalo je 17 posto, dok su plaće konobara primjerice oko hiljadu eura.
Čapljinski hotelijer Ivana Benoa za sada nemaju stranih radnika, najviše zato što se dozvole dugo čekaju, ali i on i ostali su naglasili da je uvoz radnika potreban jer ih nedostaje.
Turisti u Hercegovinu većinom dolaze iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Srbije i Slovenije, s time da je ove godine bilo i dosta Poljaka, Francuza i Arapa.
Avio linija Zagreb-Mostar važna svima
Hercegovačkom turizmu znatno od ove godine pridonosi i zračna linija Croatia Airlinesa (CA) Zagreb – Mostar. To je važna regionalna linija, kaže glasnogovornik CA-a Davor Janušić, najavljujući da će ju tvrtka održavati cijele godine.
Mostar – foto vizit mostar
Leti se tri puta tjedno, zrakoplovi su relativno dobro popunjeni. Time su posebno zadovoljni u zračnoj luci Mostar, jer im je to jedina redovna cijele godine, a CA jedini redovni avio prijevoznik.
Uz CA u Mostar sezonski dolijeću čarteri iz raznih zemalja, većinom s turistima koji žele u Međugorje, a pregovara se i s još nekim avioprijevoznicima za nove letove, među kojima i s Ryanairom.
Mladen Rakčević ispred porodične kuće u Smokovcima
Sportski trofeji na zidu vinarije
Vinarija
Pogled na imanje Rakčevića
Rakčević u razgovoru sa gostima
Sportski trofeji na zidu vinarije
Rakčević ugostio novinare
Mladen Rakčević: Od vinograda do čaše pune vina potrebna su tri fakulteta
Istaknuti crnogorski sportista sa Cetinja Mladen Rakčević, već šest godina je uspješan vinogradar, i preduzetnik, obnavljajući poljoprivredno gazdinstvo u selu Smokovci, koje su prije pola milenijuma osnovali njegovi preci.
U jedinstvenom seoskom ambijentu, 15 kilometara od Cetinja u Riječkoj nahiji, Mladen je rukomet zamijenio vinogradima, poljoprivredom i turističkom djelatnošću. Uzgaja oko 1300 čokota vinove loze, za sad, autohtonih domaćih sorti „vranac“ i „kratošija“, i „kaberne“, tri sorte, za koje kaže da najviše voli. Polovinom septembra je ubrao grožđe iz vinograda u Smokovcima, dokupio je još kvalitetnoga grožđa i sve se to zajedno ovih dana fermentiše u bačvama u malom vinskom podrumu u obnovljenoj staroj đedovoj kući. Kaže da je proizvodnja vina na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu limitirana na 3000 flaša godišnje, u skladu sa prostornim kapacitetima vinskog podruma.
-U selu Smokovci je moja starina, tu smo 500 godina. Moja familija je došla u doba Ivana Crnojevića iz Paštrovića, naselila ovo područje, dan-danas smo tu i ostaćemo tu. Poslije rukometa nisam imao dvojbu đe bih trebalo da završim. Do 2004. godine igrao sam za RK „Lovćen“ Cetinje, poslije toga sam promijenio šest klubova, oko deset godina živio sam u Makedoniji, gdje sam igrao za dva kluba- „Vardar“ i „Metalurg“ u Skoplju. Po završetku karijere riješio sam da dođem u rodno Cetinje, a onda i u Smokovce, gdje sam krenuo u obnavljanje porodične tradicije, priča Mladen za Boka news. Dodaje da je Makedonija sjajna vinska zemlja i divna zemlja generalno: „Đe sam god igrao, gledao sam da obilazim vinarije, to mi je bila ogromna ljubav“.
Vinarija
-Vratio sam se u mjesto koje je prije svega moja ljubav, a tek onda sam razvio i ideju o vinogradima i vinariji. Djetinjstvo sam vikendima provodio sa porodicom u Smokovcima, baš ovđe, to je kuća stara 130 godina. Na taj način smo i zavoljeli ovo ja i sestra, koja mi pomaže uvijek kad su veće grupe u posjeti, to je porodični posao. Ovo što radim u suštini je dug prema mojim precima, jer sam žarko želio da obnovim staru kuću i da na neki način utvrdim sve to, pa se nadam i da će neko poslije mene brinuti o ovome, kaže Rakčević, koji je otac jedanaestogodišnje ćerke, učenice šestog razreda osnovne škole i Muzičke škole na Cetinju, svira violončelo.
Ovo je šesta godina kako se bavi ovim poslom, malo drugačije od onoga što pamti dok je njegov đede radio u vinogradu.
-Drugačije se pravilo to, ono što pamtim od đeda i oca, sad je zaista taj posao postao nauka, nešto što mi kao turistička zemlja moramo pratiti, da budemo upućeni u trendove pravljenja vina, da bismo na neki način imali pravu ponudu za turiste, kaže Rakčević.
Planira da ulaže u razvoj seoskoga turizma, do sada je puno uložio, sve je sam radio, nije koristio nikakve državne subvencije, ali jeste privatne kredite. U toku je procedura u saradnji sa IRF-om, kako bi na zemlji koju je kupio na vrhu brda u blizini vinarije, gdje je divan pogled na Skadarsko jezero, izgradio apartmane. U ostvarenje ovih planova krenuće iduće godine.
-Malim koracima do velikog cilja, sve je ovo proces. Ko ima ljubav i ko ima strpljenja i ko ima radnu etiku, neka uđe u sve ovo, neka počne da se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina, ali ko to sve nema – bolje neka odustane. Malo nas je takvih, poručuje Mladen svima koji bi voljeli da se bave ovim poslom.
Rakčević u razgovoru sa gostima
Goste prima po preporuci
-Najkvalitetnija je preporuka usmena – od čovjeka do čovjeka. Mi primamo domaće goste po principu zakazivanja, takođe nam dolaze strani turisti tokom ljetnje sezone, kad dođu do Cetinja, ili izađu na Lovćen, turistički poslenici im ponude i da dođu na degustaciju u moju vinariju. Vina prodajemo i ima ih po dobrim restoranima u Crnoj Gori i vinskim prodavnicama, jer su u pitanju male količine, ali kvalitetne, objašnjava bivši sportista, vrsni vinogradar i vinar.
Vino je nauka, od vinograda do vinske čaše…
– Vino je nauka, od vinograda do vinske čaše trebaju tri fakulteta. Imam sjajnog enologa Andona Krstevskog, mog velikog prijatelja iz Makedonije, uz njegovu stručnu pomoć, sve to radimo uz veliku ljubav. Uz neko elementarno znanje o tome pravimo solidna vina, ističe Mladen, koji je jedno od svojih originalnih vina nazvao „Pečalbar“, po makedonskom nazivu za nadničara, težaka, argatina, “gastarbajtera”.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, mediteranologije, filozofije i knjiga za djecu.
Sve priče knjiga je, kao što joj sam naziv sugeriše, između čijih korica se nalaze sve priče koje je ikad napisao umalo Nobelovac, Milorad Pavić. Iako važi za jednog od naših najvažnijih romansijera, on nikada nije napustio formu kratke priče. Kad jednom zakoračimo u književni svijet Milorada Pavića, više nikada ne izlazimo iz njega. Njegov horizont otkriće nam nevidljivu paralelu u kojoj se književnost i stvarnost neprestano prepliću, a svako čitanje jeste pokušaj da se emigrira iz jednog u drugi svijet. Izdavač je Vulkan.
Ništa nas ne smije iznenaditi kultini je roman Ante Tomića po kome je snimljen film Karaula. Glavni junak u romanu je Splićanin Siniša Siriščević koji odbrojava svoje posljednje dane na odluženju vojnog roka 1985. godine u karauli na albanskoj granici. Jedan od načina na koji se bori protiv besmisla, slušanje je pank-roka. Tu sklonost dijeli sa beogradskim taksistom Ljubom Vrapčetom. Vojnici su svojevrsni zarobljenici karaule, ali tajanstvena bolest poručnika Imrea Nađa Siniši odjednom otkriva neočekiovane mogućnosti izlaska u grad, pa i upoznavanje poručnikove žene koja mu postaje ljubavnica. Izdavač je Laguna.
Carica Sisi autorke Điđi Grifis roman je inspirisam Netfliks serijom. Priča je ovo o snažnoj ženi koja je postigla nemoguće. Godine 1853. bavarska princeza Helen vrijedno se sprema za udaju za cara Austrije Franja Josifa. Za to vrijeme, njena mlađa sestra Elizabeta, poznata kao Sisi, sanja o romantičnoj ljubavi i uglavnom provodi vrijeme tako što jaše, šeta šumom ili crta. Ona zna da je život nešto više od svečanih zakuski i korseta. Ali kad se Sisi i Franc slučajno sretnu u vrtovima palate, daleko od radoznalih očiju i nemilosrdne kritike dvora, shvataju da se njihova privlačnost ne može poreći. Izdavač je Vulkan.
Uzdaj se u mene roman je Andeša Ruslunda. Evert i Pit su došli u životnu fazu u kojoj ne mogu više nikome vjerovati. Često se pitaju zašto nijedna idila ne može da potraje već se pretavara u košmar ispunjen otmicama, robovima, injekcijama sa smrtonosnimn dozama i i trgovinom organima, a uvijek strada neko ko je njima drag. Uzbudljvia i aktuelna krimi priča koja prerasta u vrhunski triler kako mu se bliži kraj. Ruslund jš jednom pokazuje da je izvanredan stilista. I u ovom, kao i u prethodnim ostvarenjima govori o najtežim savremenim pitanjima. Izdavač je Laguna.
Nasleđe Rima – Evropa i Mediteran od 400. do 1000. godineKrisa Vikama knjiga je koja predstavlja hrabar pokušaj da se period evropskog srednovjekovlja rasvijetli iz ugla političke, društvene i kulturne istorije, sa posebnim fokusom na to kako su se tokom ovog perioda mijenjali obrasci političkog i ekonomskog organizovanja u zapadnoj i istočnoj Evropi te u islamskom svijetu, od Bliskog istoka do Španije. U knjizi su predstavljeni ne samo rezultati novih tendencija u istoriografiji već i u arheologiji i drugim srodnim oblastima koje posljednjih decenija korjenito mijenjaju naše viđenje srednjeg vijeka. Izdavač je Clio.
O herojima Tomasa Karlajla knjiga je koja nam donosi autorov pogled na proces istorije. Karlajlova teorija istorije počiva na vjeri u ljude koje je proviđenje poslalo na svijet.Usredsređujući se isključivo na praktično, i skoro bez zanimanja za apstraktno, on ne voli nikakav filozofski sistem. Za njega su istorijske ličnosti smao heroji, oni koji su pozvani da upravljaju svijetom i da ga vode putem napretka. Karlajl ide tako daleko da tvrdi kako bogovi i proroci nisu ništa drugo nego heroji prošlih vremena, a da su heroji njegovog vremena ovaploćeni u pjesnicima, sveštenicima, književnicima i kraljevima. Izdavač je Talija.
Kako sam putovao kroz vreme sa hrčkom je prvi roman autora Rosa Velforda. Misteriozno pismo koje Al za svoj dvanaesti rođendan dobija od pokojnog oca ga vodi do vremenske mašine u podrumu stare kuće. Misija koja mu predstoji zahtijeva od njega da se vrati u 1984. godinu i spriječi nesrecu koja izrokuje tatinu smrt. Al, međutim, ubrzo uočava da za takvo putovanje postoje određena pravila koja zahtjevaju maštovitost i hrabrost, laganje mame, krađa mopeda… i čuvanje kućnog ljubimca hrčka od opasnosti. Izdavač je Odiseja.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
