Dodjelom priznanja najboljima u petak je završeno 58. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda koje je održano u Novigradu (Hrvatska), na kojem je reprezentacija Crne Gore, za koju su nastupali Marko Radosavljević, Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović, Radovan Popović, Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović, osvojila treće mjesto.
Prva je bila reprezentacija Hrvatske, a druga Italije.
U konkurenciji 64 takmičara iz 12 zemalja naši najuspješniji takmičari bili su Ivan Dejanović na 11. i Dejan Sijerković na 12. mjestu. Svjetski prvak za 2023. godinu postao je Ivan Gazina član reprezentacije Hrvatske.
Reprezentacija Crne Gore u ribolovu
“Već godinama se nalazimo u svjetsklom vrhu u ovoj disciplini sportskog ribolova. Zbog toga sam, nakon tri dana treninga u zonama predviđenim za takmičenje, bio uvjeren da nam ovog puta medalja neće izmaći. Čestitam svim članovima ekipe na maksimalno zalaganju i borbenosti“ izjavio je selektor reprezentacije Ante Arapović.
Evropska komisija je preporučila je državama članicama da potiču vraćanje starih i iskorištenih mobitela, tableta, prijenosnih računala i punjača što bi pridonijelo jačanju kružnog gospodarstva.
Mobiteli puni dragocjenih materijala
U Europskoj uniji prikuplja se vrlo malo starih elektroničkih uređaja. Procjenjuje se da u ladicama europskih kućanstava ima oko 700 milijuna starih mobitela.
Mobiteli su puni dragocjenih materijala, koji se smatraju kritičnim sirovinama, poput rijetki metala, kobalta, indija, tantala, galija i plemenitih metala.
Kompijuter
Više od 700 miliona starih mobitela nalazi se u našim ladicama, skoro dva po glavi stanovnika.
Odustati od pristupa uzmi-proizvedi-baci
– Građani ne znaju što bi s njima, rekao je povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius.
Rekao je da treba poduzeti korake kako bi bilo lakše vratiti te uređaje, dati ih popraviti i reciklirati ih.
Komisija između ostaloga preporučuje da se vraćanje tih mobitela financijski potiče, da se omogući vraćanje poštom tako da se stave na raspolaganje omotnice s unaprijed plaćenom poštarinom, da se poveća vidljivost mjesta za prikpljanje starih elektroničkih uređaja i da se građanima objasni kako da sigurno obrišu svoje podatke s tih uređaja.
EU kroz svoj Zeleni plan traži da se odustane od pristupa uzmi-proizvedi-baci, da se prijeđe na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.
Predstavnici komisije ACES Europe već tri dana borave u Herceg Novom kako bi donijeli odluku o kandidaturi ovog primorskog grada za prestižnu titulu Evropskog grada sporta za 2024. godinu.
Tim povodom je u Velikoj sali Skupštine organizovana press konferencija na kojoj su o kandidaturi govorili predstavnici Opštine Herceg Novi i članovi ACES Europe komisije.
Da je ovaj primorski grad zaista na sigurnom putu da osvoji prestižnu titulu ACES Europe za 2024. godinu dokazuju utisci članova komisije nakon posjete Herceg Novom.
“Očigledno je da ovaj grad ima jedan dobar sportski profil, ne samo što je tako navedeno u pristupnoj dokumentaciji već zato što smo se uvjerili na terenu i zbog toga što se vidi da imate dobre sportske objekte i da ulažete u razvoj sporta. Imate vrlo aktivno stanovništvo, jer podaci pokazuju da je preko 50% stanovništva aktivno tokom cijele godine, što je jako dobro. Domaći zadatak je odrađen veoma dobro, nadam se da ćemo vas vidjeti 7. decembra u Briselu na proglašenju, odluka će biti donesena za dvije sedmice, ali želim da znate da nosimo vrlo pozitivne utiske odavde i da smo impresionirani onim što smo vidjeli. Nadam se da će primjer Herceg Novog biti dobar uzor za ostatak države, ali i ostatak svijeta,” poručio je generalni sekretar ACES Europe Hugo Alonso.
Press Grad sporta
U komisiji koja je posjetila Herceg Novi osim Alonsoa, našli su se potpredsjednik ACES Europe, Vinćenco Lupateli, te članovi odbora Andrea Junger Palanska i Berislav Čižmek koji su takođe dali optimistična predviđanja će Herceg Novi krajem mjeseca biti proglašen Evropskim gradom sporta za 2024. godinu.
Prisutnima se obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić koji je istakao bogatu sportsku istoriju, dobre resurse i veliki potencijal zbog kojih je Novi dobar kandidat za ovu prestižnu titulu.
“Kao Evropski grad sporta za 2024. godinu Herceg Novi bi privukao pažnju sportskih entuzijasta iz cijele Crne Gore sa potencijalom da osnaži turističku privredu i promoviše zdrav način života među svojim građanima. Ovo bi takođe bio izvanredan način da se poveća međunarodna vidljivost grada i podstakne razvoj sportske kulture u regionu. S obzirom na svoju strast prema sportu, resurse i spremnost da ugosti različite sportske manifestacije vjerujem da Herceg Novi ima sve preduslove da postane ponosni Evropski grad sporta za 2024. godinu,” kazao je Katić
Podsjetio je da je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedan od glavnih zadataka, ne samo Opštine Herceg Novi, već i partnera kao što su Sportski centar, Agencija za izgradnju i razvoj, Agencija za zaštitu Orjena, te su u prethodne dvije godine uložena višemilionska sredstva u okviru kojih je, između ostaloga, natkriven bazen na Škveru, potpuno rekonstruisan pomoćni fudbalski teren u Igalu, sanirani su otvoreni tereni za košarku, odbojku i mali fudbal širom opštine, a uzeli su učešće i u sanaciji školskih dvorana.
Press Grad sporta
“Sve to omogućava raznovrsnost u sportskoj ponudi i prepoznatljivost kao domaćina koji iz godine u godinu unapređuje i poboljšava sopstvenu infrastrukturu sa ciljem podizanja kvaliteta ponude i razvoja sportskog turizma,” dodao je predsjednik Opštine.
Veliku posvećenost Herceg Novog sportu istakao je i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
“Naš grad obiluje sportskim sadržajima koji su posljedica duge i dobre tradicije, kao i dobrih navika i uspjeha prošlih generacija, ali i podrške lokalne zajednice sa zdravim i rekreativnim stilovima života. Tu je i činjenica da je 2020. godine na Olimpijske igre u Tokiju krenulo 20 reprezentativaca, tako da u ovom smislu mi stvarno jesmo fenomen. Tim povodom još jednom najavljujem da je u izradi dokumentarni film Herceg Novi – Grad Olimpijaca, koji će premijerno biti prikazan 23. oktobra u Dvorani Park”, saopštio je Kisjelica.
Osim velikih benefita koje bi Herceg Novi imao kada bi osvojio titulu Evropskog grada sporta za 2024. Godinu, Kisjelica ističe pozitivan efekat koji će imati sama pristupna dokumentacija koja će javnosti biti predstavljena u vidu sportskog vodiča.
Crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro od 15. decembra otvara liniju ka Rimu.
Iz ove kompanije kazali su da će cijena karte u oba pravca biti od 89 eura.
“Od 15. decembra Air Montenegro pokreće liniju Podgorica-Rim na kojoj će saobraćati dva puta sedmično, ponedeljkom i petkom”, saopšteno je iz te kompanije.
Dodaju da zbog velike zainteresovanosti putnika šire svoju mrežu.
“Cilj je omogućiti našim građanima da po promotivnim cijenama putuju ka evropskim metropolama, a sa druge strane doprinijeti poboljšanju dostupnosti turističke ponude Crne Gore italijanskom tržištu”, piše u saopštenju.
Žičara „Kotor – Lovćen“ je pripremila niz atraktivnih povoljnosti za građane Crne Gore, koje će biti aktuelne od danas pa do kraja oktobra.
U skladu sa društveno odgovornom orijentacijom kompanije, predviđene su besplatne vožnje za djecu uzrasta do 14 godina, kao i za osobe sa invaliditetom.
Oktobarska avantura donosi fantastične povoljnosti i za naše posjetioce starije od 14 godina, koji će cijenu povratne karte od danas plaćati 12 eura. Ovu, posebnu ponudu je moguće ostvariti uz priloženi identifikacioni dokument – izdat od strane crnogorskih nadležnih organa.
Aalpine coaster avantura žičara
„Crnogorski građani su od danas u prilici da iz gondola uživaju u pogledu na Boku po posebnim cijenama, dok su djeca – naši redovni i najdraži posjetioci, oslobođena od plaćanja. Takođe, plaćanja su oslobođene i osobe sa invaliditetom. Vjerujem da smo u javnosti već pozicionirani kao kompanija koja podržava zajednicu u kojoj posluje – što je i neizostavan princip modernog poslovanja koji želimo da ugradimo u Kotor Cable Car brend. Osim opisanih povoljnosti, sve naše posjetioce očekuje iznenađenje na gornjoj stanici na Kuku, a to je Alpine coaster Oro – jedina atrakcija ovog tipa u Crnoj Gori. Pred nama su vedri jesenji dani, zato pozivamo sve da ne propuste ovu priliku“, saopštio je Marco Cus – izvršni direktor Žičare „Kotor – Lovćen“.
Alpine coaster ORO je lociran na gornjoj stanici na Kuku i vodi na uzbudljivu vožnju trasom, koja se dijelom spušta niz lovćenske litice sa pogledom na veličanstveni Bokokotorski zaliv. Maksimalna brzina je 40km/h i posjeduje i sve neophodne sertifikate sigurnosti.
Aalpine coaster avantura žičara
DODATNE POVOLJNOSTI
Vlasnicima CKB Visa kartica, na navedene – oktobarske cijene, biće omogućene dodatne povoljnosti prilikom kupovine karata.
Naime, klijenti CKB-a koji u periodu do 31.10. plate vožnju žičarom “Kotor – Lovćen” CKB Visa karticama dobijaju dodatni popust od 5 eura na svaku kupljenu povratnu kartu. Tako će vlasnici CKB Visa kartica od danas kartu za vožnju u oba pravca plaćati 7 eura.
Osim toga, Crnogorska komercijalna banka je svojim klijentima obezbijedila i povoljnosti za Alpine coaster od 2 eura po karti.
NTO CG je iskoristila priliku da u okviru programa sajma održi i kratke prezentacije i predstavi nekoliko turističkih proizvoda koji su novi za ovo tržište, između ostalog, prezentovana je žičara Kotor – Lovćen, Ski centar Kolašin i panoramski putevi Crne Gore
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) je učestvovala na Međunarodnom sajmu turizma IFTM Top Resa 2023, koji se održao u periodu od 3. do 5. oktobra u Parizu.
– Riječ je o jednom od najznačajnijih sajmova na tržištu Francuske, koji svake godine posjeti preko 30 hiljada profesionalaca iz oblasti turizma i oko hiljadu predstavnika medija, te je učešče na sajmu bila jedinstvena prilika za promociju Crne Gore na ovom emitivnom tržištu. O uspješnosti učešća NTO CG na sajmu, koji se organizuje u B2B formatu, govori održanih 35 sastanaka sa predstavnicima turističke industrije iz Francuske, kompanijama kao što su: easyJet, Transavia, Amatera, Carrefour, Voyamar, Worldia, Arts et Vie, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.
Direktorica NTO CG dr Ana Tripković Marković iskazala je zadovoljstvo povodom velikog interesovanja značajnih turoperatora, te istakla da tržište Francuske spada u red prioritetnih tržišta. Ona je poručila da su svi participanti imali veoma zapažene sastanke, te se nada da će pored individualnih putovanja, Crna Gora imati sve veći broj organizovanih dolazaka.
– Crna Gora ima dosta prednosti u odnosu na konkurentske destinacije, što pokazuju odlični podaci koje bilježimo. Tržište Francuske u kontinuitetu bilježi rast, u 2022. godini je udvostručen broj dolazaka u odnosu na 2021. godinu. Dobar trend nastavljen je i ove godine. Raspolažemo sa podacima zaključno sa julom ove godine kada je ostvareno 51 hiljada dolazaka i 220 hiljada noćenja, što je rast od 33 odsto u broju dolazaka i 36 odsto u broju noćenja. Što se tiče dolazaka ove godine, poredeći sa istim periodom 2019. godine imamo rast od čak 16 odsto. Tržište Francuske spada u red prioritetnih tržišta i NTO CG u kontinuitetu sprovodi brojne aktivnosti. Ove godine imali smo online kampanje, ali i kampanje uživo, u narednom periodu planiramo brojna studijska putovanja novinara, blogera, influensera, turoperatora, dok od naredne godine kroz digitalne kanale promocije, planiramo jednu ozbiljnu, intenzivnu kampanju na najznačajnijim društvenim mrežama, kao i posjete brojnih influensera, poručila je Tripković Marković.
NTO u Parizu
Da je ovaj sajam izuzetna prilika da se promoviše destinacija, uspostave novi kontakti i osnaže veze između ove dvije zemlje, smatra ambasador Crne Gore u Francuskoj Ivan Ivanišević. Prema njegovim riječima, ovogodišnje učešće na sajmu Top Resa bi moglo da proizvede konkretne efekte za narednu turističku sezonu.
Strateški partner NTO CG, nacionalna avio kompanija Air Montenegro, ističe da im je učešće na sajmu Top Resa izuzetno značajno zbog velikog broja upita od agencija iz Francuske.
– Imamo podatak da je na Budvanskoj rivijeri bilo 30 odsto više francuskih turista nego prošle godine i samim tim imamo veliki broj upita od mnogih agencija u Francuskoj. Da bi odgovorili tom broju upita morali smo povećati broj rotacija za Nant i Pariz. Tako da ćemo, umjesto dva leta nedjeljno koja smo imali ove godine, sljedeće godine imati četiri leta nedjeljno, u periodu od aprila do kraja oktobra. Top Resa se jako dobro pokazala, ne samo da se upoznamo ili unaprijedimo saradnju sa već postojećim partnerima, nego da se sretnemo i sa dodatnim agencijama koje su slale upite ove godine za narednu sezonu i da odgovorimo na njihove upite time što ćemo povećati broj letova za Pariz, Nant i Lion, kazala je predstavnica nacionalne avio kompanije Air Montenegro, Tatjana Babović.
U Budvi se jutros održava Međunarodno takmičenje u padobranstvu, a polazma tačka učesnika je stadion Lugovi. Kako je portal RTV Budva kazao načelnik Službe zaštite i spašavanja Dragan Božović, ovom prilikom došlo je do nezgode u kojoj je povrijeđen jedan učesnik.
Najstariji takmičar od 90 godina doživo je nezgodu prilikom otvaranja padobrana i zadobio lakše povrede.
Ekipa Hitne pomoći i Vatrogasne službe odmah su izašle na teren, a čovjek je prebačen u OB Kotor.
Polaganjem vijenaca u Konjskom kod Trebinja, uz građne Trebinja i Boke, članovi OBNOR-a obilježili su 79 godina od kada je 1944. osnovana Prva bokeška udarna narodnooslobodilačka brigada, sastavljena od preživjelih boraca Orjenskog partizanskog bataljona i novih boraca iz cijele Boke.
Vijenci su položeni na zgradu nekadašnje škole, gdje je prije skoro osam decenija, osnovana Bokeška brigaa.
Komandant brigade je bio Božo Jovanović, a zamjenik komandanta Mato Petrović. Učestvovali su u oslobađanju Boke i primorja, sve do Ulcinja, Podgorice i drugih gradova Crne Gore i Metohije. Do 15.maja 1945 bilo je 196 stradalih , a ranjeno je oko 400.
Njen zadatak i cilj je bio borba za konačno oslobođenje Boke i Crnogorskog primorja, mada je učestvovala i u oslobađanju Crne Gore do Metohije i Kosova. Proces stvaranja i formiranja Bokeljske Brigade diktirao je razvoj vojno-političke situacije u Boki i Crnogorskom primorju, odnosno na cijelom južnom primorju i šire.
Ona je postala i bila vrlo značajna za dalji razvoj NOP-a i vođenje oružane borbe za konačno oslobođenje naše zemlje.
Osamdeset i četiri broda našla su se na regati tradicijskih brodova na latinsko idro, i sva sreća da ih je na more ispratilo tek desetak čvorova burice pa je na startu – bar izdaljega gledajući – sve prošlo bez puno uzruja!
Zaista, nikad više brodova, a samim tim ni idrača, ni na ovoj ni na ijednoj drugoj regati na latinsko idro ikad i igdje kod nas – a namnožilo ih se na potezu od prve kalendarske u Ugriniću do zadnje kalendarske u Murteru koliko voliš.
Vrijedi ovo početi s brojkama, statistikom!
Jedrilo je oko Murtera čak 48 gajeta, plus diije gajete bez motora, 11 leuta, 7 kaića, plus 5 kaića bez motora i čak 9 kvarnerskih barki koje su u Murteru, i počasno i radno, dobile svoju kategoriju.
Čak 24 broda iz samog Murtera, 14 iz Betine, 5 iz Jezera, 3 iz Tisna, 2 iz Mošćeničke Drage, 9 iz Lovrana (!), 2 iz Raba, 1 iz Bakra, 1 iz Kukljice (a i taj je jedan sve pobijedio!…), po 2 iz Ugrinića i Prvića, 4 iz Vrboske, 3 s Hvara, 3 iz Zadra, po jedan iz Sukošana, Jelse, Splita, Rovinja, Pašmana, Zlarina i Vodica i 2 s Krapnja.
To ovaj svijet još nije vidio! A oni koji su sve započeli upravo u Murteru (bilo je ovo, na majicama piše, dvadeset i šesto “Idro”) mogu zaista biti i sretni i zadovoljni… dočim ih je onaj među nekoliko najzaslužnijih, Željko Jerat, malo grintavo, malo zadovoljno, gledao negdje iz vedrine plavoga neba nad Murterom…
Puntu Gradine prvo je prošla gajeta “Baba Majo” s Tomislavom Bašićem, pa “Ilka” s Dujom Fržopom, a sveudilj se među njima vrzmala jedna mala kvarnerska lađa s oglavnim idrom i flokom, brza ko strelica! – “Kade si”, opatijske oznake OP 973. iz Lovrana, s Frankom Sirotnjakom na timunu. U vrh je izbio i leut “Mladen” s upisanim kormilarom Mladenom Mudronjom – bio bi na ponos pradidu Mladenu! A “Jaruh” s Grgom na Timunu i Anom u posadi, na ponos Željku i radost svih nas koji smo još tu, gdje njega više (naizgled…) nema.
Nekako će se tih nekoliko i još nekoliko vječitih favorita – desetak brodova – izmjenjivati na čelu regate. Pojavom “Babe Majo” iz Kukljice s posadom Tomislava Tičića malo su se pomrsili računi dosadašnjim stalnim pobjednicima, no shvatimo to kao dašak svježine u regatnom polju “Latinskog idra”.
Ove je godine ruta duga skoro osam milja i skoro duplo duža od lanjske. Sve uvjete i planove regate kroji jedna jedina – vremenska prognoza. I stanje mora.
Iz regatnog broda “Lavsa”, čiji je davni projektant Pelaja s ove regate neopravdano izostao, gledamo okrete oko znaka usamljene opasnosti Arte male i komentiramo pojavu najnovijeg obnovljenog broda “Jaka”, gajete koja je 6-7 godina falila u regatama.
BOK UZ BOK, DO KRAJA
Hitamo na cilj dočekati prve.
Par metara prije ulaska bogme je “Ilka” dobro stisla “Babu Majo” – ali se ova nije dala!
Nakon točno dva sata jedrenja u cilj je ušla prva “Baba Majo”, pa lovranska barka “Kade si” pa “Ilka” – sve jedna drugoj do boka!
U organizaciji “Crnogorske horske asocijacije” biće održan 8. Međunarodni festival horova Herceg Novi. Festival je okupio 24 hora iz devet država, među kojima su prvi put horovi iz Bugarske, Rumunije i Gruzije.
U takmičarskom i revijalnom dijelu koji će se odvijati na više lokacija, posjetioci će imati priliku da do nedelje uživaju u kvalitetnim horskim izvođenjima dječjih, omladinskih i horova odraslih.
Program počinje revijalnim predstavljanjem pet horova iz Slovenije, Hrvatske i Srbije sutra (petak, 6. oktobar) od 10:30 do 12:30 na Belavisti, a takmičanje u A, B i D kategoriji se odvijati u crkvi Svetog Jeronima od 11:00 do 15:00. Svečano otvaranje festivala biće upriličeno na Kanli kuli u 18:30, uz nastup jedne klape i šest horova, a uslijediće od 20:00 sati u dvorani „Park“ panel diskusija za dirigente.
Revijalni nastup učesnika festivala planiran je i u subotu od 10:30 do 14:00 sati na trgu ispod Tore, a takmičarski program nastavlja se u crkvi Svetog Jeronima od 11:00 do 18:00 sati. U tročlanom žiriju su dirigenti: dr Milena Injac i Tamara Adamov Petijević iz Srbije i Jasenka Ostojić iz Hrvatske. Proglašenje rezultata takmičenja, dodjela diploma, zahvalnica i nagrada za najbolje planirano je u subotu od 20:00 u amfiteatru dvorane „Park“, a ukoliko vremenske prilike ne dozvole u velikoj sali hotela „Talija“. Festival završava u nedjelju 8. oktobra revijalnim koncertom duhovne muzike u 11:00 sati crkvi Svetog Jeronima.
U slučaju lošeg vremena revijalni nastupi planirani na otvorenom, kao i svečano otvaranje festivala, biće održani u dvorani „Park“.
