Čežnju i nostalgiju pretočio u sliku, pa to podijelio sa publikom

0

Slikarski talenat profesora dr Antona Sbutege predstavljen izložbom “Itaka” u Galeriji Pomorskog muzeja


Ne živi za slikarstvo niti od slikarstva, jednostavno crta, slika od djetinjstva do danas, te je glavni motiv da se prof. dr Anton Sbutega predstavi izložbom “Itaka” njegova želja da komunicira sa svojim sugrađanima, prijateljima, članovima porodice, rođacima, školskim drugovima/drugaricama. Pritom je svjestan svojih visokih estetskih kriterijuma, bez namjere da gradi umjetničku karijeru i nije mu važno šta će reći umjetnički kritičari. U postavci izložbe otvorene u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore nalazi se izbor od 23 slike rađene tehnikom ulje na platnu, a sve se odnose na Boku, njegovu Itaku- metaforu za mjesto odakle se kreće u životne avanture i u koje se vraća. Nastale su tokom proteklih 35 godina i stilski pripadaju figurativnom slikarstvu, ali Sbutega kroz prikazivanja fizičke dimenzije nastoji da pronikne u metafizički prostor.

-Ovdje ima nešto pejzaža, nekoliko anđela, svetaca, ali to je izbor iz mnogobrojnih slika koje sam radio, a koje nisu vezane samo za Boku kao temu, nisu samo ulja na platnu već i sve druge tehnike, od crteža, do tempera, pastela. Nekad sam crtao i sad ponekad crtam stripove, kaže Sbutega za Boka news.

Smatra da bavljenje profesionalnim slikanjem ne daje potpunu slobodu umjetniku, jer ako se posvetite književnosti, slikarstvu i od toga treba da živite, (ali ne da vam je tata, đede ili stric iz Amerike obezbijedio egzistenciju, pa onda možete slobodno da se bavite slikanjem), morate da radite i kad vas je volja i kad vas nije volja, da te slike prodajete, da izlazite na tržište, da nastojite da se dopadnu publici, kritici. To, pak znači da nemate potpunu slobodu u stvaralaštvu.

I jedrenjaci omiljena tema

-Velikim slikarima nije nužna ova vrsta slobode koju sam izabrao, ali to je moj izbor. Slikanjem, pisanjem se bavim kad je mene volja, koliko me je volja i ne zarađujem od toga, nije mi izvor prihoda. Ne kažem da je to nužno niti da su slikari koji su se posvetili umjetnosti manje slobodni, govorim o svojim kriterijima, svako ima drukčiji pristup, pojašnjava Anton Sbutega i dodaje da umjetnici načelno, a time i slikari danas su u mnogo boljoj poziciji nego što su bili u prošlosti.

-Sve do XIX vijeka slikali su za mecene, manje se slikalo za prodaju, a mecene su bili plemići, kraljevi, carevi, kardinali, pape, patrijarsi…morali su da slikaju ono što im traže, kad im traže, što nije bilo loše, jer slikarstvo upravo u tom period doživljava svoje vrhove. A onda postepeno se prelazi na slikanje za tržište. Prva generacija- impresionisti, postimpresionisti, mnogi od njih su umrli u bijedi jer nisu bili priznati za života (Van Gog, Modiljani…). Danas profesionalni slikari, umjetnici načelno, imaju neuporedivo veće tržište, ono je globalno, prema tome imaju bolje šanse za uspjeh.

Prije nisu postojale ni akademije, u vrijeme renesanse, baroka slikari su imali tretman zanatlije, ko je bio talentovan, već sa 12 godina je ulazio kao kalfa u radionicu, takvi mladi ljudi su bili pomoćnici koji su miješali boje, pa su kasnije oni talentovaniji poslije postajali slikari, bio je to mučan posao. Danas idete na akademije, mnogo je lakše, ali se često misli da je nekada svijet bio bolji- nije tačno, treba imati istorijsku memoriju, objašnjava umjetnik, čiji unuci vole da slikaju od malena,  idu i u slikarske škole.

Prvi honorar kaže, zaradio je sa 14 godina, kada je na zahtjev mecene don Nika Lukovića, restaurirao oštećenu sliku jedrenjaka “Libertas” iz XIX vijeka na Prčanju. Kao student ekonomije u Beogradu takođe je zarađivao slikajući na drvenim komadima.

Prisutne je pozdravila direktorica Pomorskog muzeja Maja Uskoković.

Svrstavajući slikarstvo u niz Tonijevih talenata kao što su diplomatija, spisateljski, dramaturški i mnogi drugi, Ratimir Martinović, direktor Međunarodnog festivala KotorArt, vidi ovu izložbu kao potrebu njenog autora za iskazivanjem svoje čežnje i nostalgije.

Martinović otvorio izložbu

-Rekao bih da je ona dio svih nas i ta luka kotorska, Boka, bez obzira da li smo u nju utisnuti cijeloga života ili smo se otisnuli u razne svjetske meridijane, bila je, biće i ostaće životna luka, uključujući i vječni život svih nas koji smo odatle potekli, kazao je Martinović, dodajući da je ova izložba takođe “jedan lijepi trenutak u građanskom životu Kotora”.

– Nemamo baš često priliku da organizujemo muzičke ili likovne događaje ljudi koji nisu profesionalci. Volio bih da je ovakvih događaja i više. Mislim da će nam ovo biti dodatna motivacija da konačno zaokružimo nešto što već imamo konceptualno riješeno – likovni program KotorArta, za koji već postoji ozbiljno interesovanje lokalnih slikara koji kao Toni u zadnjih 30 godina samo u ekskluzivnosti svoga doma taj talenat dijele. Ja vam želim da uronite u ove divne slike sa svim detaljima Boke ili još bolje da uplovite u luku-Boku koju je on tako divno oslikao. Ove slike odišu nečim što nisu kruzeri, turisti, profit, niti suvenirnice, nego je jedno drugo vrijeme, istakao je Martinović.

Izložba je otvorena do 16. avgusta

Stripove crta za svoje zadovoljstvo

-Stripovi su vrlo značajni medij u mom životu još od djetinjstva. Kopirao sam stripove poznatih jugoslovenskih strip-crtača, kao što je Andrija Maurović, koji su uglavnom objavljivali u „Plavom vijesniku“ iz Zagreba, „Kekecu“  i „Politikinom zabavniku“ u Beogradu (čuvao sam ukoričene sve te edicije). Prvi kompletni strip na temu naučne fantastike nacrtao sam sa 14 godina i bio sam ga poslao na  konkurs „Plavog vijesnika“ „za nove strip-crtače“- nisam dobio nijednu od prve tri nagrade, bili su to odrasli autori, ali sam dobio pohvale. Onda sam htio da se posvetim profesiionalno crtanju stripova, ali sam odustao od toga, pa sam crtao stripove za moju djecu, moje unuke i sada za svoje zadovoljstvo.

Nemam neki posebni slikarski žanr koji mi je miliji od drugih, radim u svim tehnikama i na svim materijalima, kazao je Sbutega u razgovoru za Boka news.

/M.D.P./

Predsjednici mediteranskih država zahtijevaju akciju protiv klimatske krize

0
Predsjednici mediteranskih država zahtijevaju akciju protiv klimatske krize
Mediteran – Foto Stevan Kordić

Predsjednici šest mediteranski država pozvali su na preduzimanje hitnih koraka za rješavanje “klimatske krize” nakon što su veći dio Evrope pogodili veliki toplotni talasi, šumski požari i poplave.

“Ekstremne prirodne pojave uništavaju ekosistem i ugrožavaju naš svakodnevni život, naš način života”, navodi se u saopštenju koje su potpisali predsjednici Italije Serđo Matarela, Grčke Katerina Sakelaropulu, Hrvatske Zoran Milanović, Slovenije Nataša Pirc Musar, Malte Džordž Velja i Portugalije Marselo Rebelo de Souza.

Ističe se da “nema više vremena za gubljenje”, kao ni za “kompromis iz političkih ili ekonomskih razloga”, prenosi Rojters.

U saopštenju se navodi da je posebno mediteranski region izložen rizicima od nestašice vode i dezertifikacije.

“Sve mediteranske zemlje moraju da koordiniraju, reaguju i da se uključe u kolektivne napore da se zaustave i preokrenu efekti klimatska kriza”, dodaje se u saopštenju.

Saopštenje je izdato na inicijativu Matarele i Sakelaropulu nakon njihovog telefonskog razgovora, prenosi Tanjug.

Velika područja Mediterana su prošlog mjeseca bila na udaru intenzivnog toplotnog talasa, a smrtonosni požari buktali su od Alžira do Turske.

Strahuje se da će ovakva ekstremna ljeta u Južnoj Evropi nanijeti štetu turističkoj industriji, ali i žetvi, što su dva glavna oslonca ekonomija tog regiona.

Ističe se da “nema više vremena za gubljenje”, kao ni za “kompromis iz političkih ili ekonomskih razloga”, prenosi Rojters.

U saopštenju se navodi da je posebno mediteranski region izložen rizicima od nestašice vode i dezertifikacije.

“Sve mediteranske zemlje moraju da koordiniraju, reaguju i da se uključe u kolektivne napore da se zaustave i preokrenu efekti klimatska kriza”, dodaje se u saopštenju.

Saopštenje je izdato na inicijativu Matarele i Sakelaropulu nakon njihovog telefonskog razgovora, prenosi Tanjug.

Velika područja Mediterana su prošlog mjeseca bila na udaru intenzivnog toplotnog talasa, a smrtonosni požari buktali su od Alžira do Turske.

Strahuje se da će ovakva ekstremna ljeta u Južnoj Evropi nanijeti štetu turističkoj industriji, ali i žetvi, što su dva glavna oslonca ekonomija tog regiona.

Hrvatska ponovno traži od Crne Gore da joj vrati jedrenjak “Jadran”

Hrvatska ponovno traži od Crne Gore da joj vrati jedrenjak “Jadran”
Jadran – Tivat – foto M. Marušić

Hrvatska je u četvrtak uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog obilježavanja devedeset godina školskog broda “Jadran”, jedrenjaka koji Hrvatska uporno pokušava vratiti od 1991.

Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i otad do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991. tada upisan u matičnoj luci Split i do danas je u toj zemlji.

Crna Gora od prošle sedmice nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova RH u noti izrazio „najoštriji protest”.

“Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i europskim vrijednostima za koje se je Crna Gora opredijelila”, stoji u saopštenju ministarstva.

Službeni Zagreb je pozvao Podgoricu da prioritetno pristupi bilateralnom rješavanju sudbine tog broda, „simbola višestoljetne hrvatske pomorske tradicije” te da dotad izbjegava jednostrane aktivnosti koje su suprotne nastojanjima da se u duhu dobrosusjedskih odnosa, načelima poštivanja i međunarodnog prava pronađe trajno rješenje.

Jadran

Zrinjevac podsjeća da Ugovor o pitanjima sukcesije daje pravni okvir i obvezuje države nastale raspadom SFRJ da riješe pitanje vojne imovine, pa očekuje da Crna Gora potvrdi vlasništvo Hrvatske nad tim brodom te joj ga preda.

To će pitanje ostati redovita tema svih bilateralnih sastanaka između dviju susjednih država i Hrvatska će nastaviti ustrajati na povratku jedrenjaka, navodi se u saopštenju.

Morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju

0
Morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju
Boka Kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 25. jula do 01. avgusta ove godine, pokazali su da je na 80,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 13,8% lokacija dobrog, na 4,6% lokacija zadovoljavajućeg, dok je na 0,9% lokacija voda bila lošeg kvaliteta kvaliteta.

Ovakvi rezultati pokazuju da je morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

U opštini Herceg Novi uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 13 ona bila odličnog, na 7 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.

U Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, a na 2 lokacije dobrog kvaliteta.

Na području opštine Tivat, voda je bila odličnog kvaliteta na 6 ispitivanih lokacija, dobrog na 2, a zadovoljavajućeg na 1 lokaciji.

Kada je u pitanju opština Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15, dobrog na 1, a zadovoljavajućeg na 2 lokacije. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 31, a dobrog na 1 lokaciji u opštini Budva.

Program se realizuje na 15 lokacija u opštini Bar, od kojih je na njih 11 voda bila odličnog kvaliteta, na 2 dobrog, na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na lokaciji voda za kupanje “Žukotrlica 02” voda bila lošeg kvaliteta. Na kupalištima u okviru ove vode za kupanje istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja na istima.

Podaci o realizovanim ispitivanjima dostavljeni su i republičkom inspektoru za vode koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost.Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.

“Skyline-Danza verticale” niz zvonike katedrale Svetog Tripuna

0

Plesom spojile nebo i drevnu arhitekturu, fantastični plesni duo „Il Posto” iz Venecije pobrao ovacije publike na trgu ispred Katedrale- bazilike sv. Tripuna


Spuštajući se užadima sa dva zvonika katedrale- bazilike Sv. Tripuna sa visine od 33 metra, vješte, hrabre i graciozne „vazdušne plesačice“ Simona Forlani i Izabela Rosi, članice plesnog ansambla “Il Posto” iz Venecije, izvele su fantastični spektakl “Skyline-Danza verticale”, dok je publika sa trga bez daha, netremice  pratila njihovo lelujanje u vazduhu.

Osvijetljeni specijalnim svjetlosnim efektima, dizajniranim na vrhunskom umjetničkom nivou, tornjevi katedrale su izgledali nestvarno, pretapajući se iz jedne u drugu svjetlosnu vizuru, dok su razigrane plesačice, poput vile Alkime, žonglirale hodajući nestvarno po zidovima u svom vertikalnom plesu. Izuzetna muzička podrška bio im je saksofonista Marco Castelli, poznat u svijetu džeza, ali i pozorišta i savremenog plesa koji je kombinovao svoj solo-nastup sa elektronskom muzikom.

Plesom se spustile sa 33 metara visoke Katedrale

Koreografkinja Vanda Moreti, koja je osmislila čitav projekat, objašnjava da su djevojke do sada izvodile vertikalne plesne predstave svuda u svijetu – na istorijskim i savremenim građevinama, na mostovima, tornjevima, kranovima, ali i u pozorištima, muzejima i industrijskim okruženjima. S obzirom da je Kotorska katedrala unikatna ahitektura sa dva zvonika, za ovu priliku svaka od plesačica je imala svoj prostor za ples, te su imale i poseban utisak o svemu tome. U skladu sa propisima o zaštiti kulturnih dobara performans je i ovoga puta izveden uz korišćenje materijala i opreme, propisanih za spomenike kulture koji su pod zaštitom UNESCO-a.

-Bilo je magično, katedrala i njeni zidovi su čarobni, dali su mi izuzetan osjećaj tokom performansa. Čuli smo dosta o izgradnji katedrale, bilo je to zaista inspirativno, kaže za Boka news plesačica Simona Forlani, dok je za njenu  plesnu partnerku Izabel Rosi posebnu čar imao taj ples na dva odvojena tornja.

-To je stvorilo izuzetan utisak i specijalnu povezanost između nas koje nismo bile svo vrijeme spojene. Ali cijelo vrijeme imale smo osjećaj povezanosti, mada odvojene, bile smo svjesne cjeline našeg performansa. Osjetile smo i povezanost sa publikom, koja nas je svo vrijeme bodrila, kaže Izabela.  Po profesiji su plesačice školovane u “Vertcal dance centru” u Veneciji za koji kažu da je “tačka susreta svih drugih škola vertikalnog plesa u svijetu”, gdje gospođa Vanda Moreti održava internacionalne radionice.

Simona i Izabela

– Želimo da proširimo vertikalni ples svuda u svijetu. Rado bismo učestvovale u mogućoj radionici vertikalnog plesa u Crnoj Gori, ukoliko nas pozovete, poručila je Moreti.

Sastav Il Posto učestvovao je na brojnim međunarodnim takmičenjima, u Singapuru, Parizu, Paranà-Brazil, Bangkoku, Finskoj, Rusiji, u Rabatu u Maroku, Lisabonu, Tesaloniki u Grčkoj, na Islandu. Zapaženi su njihovi nastupi u Kataru, Omanu, Bocvani, Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj. Sastav Il Posto obišao je cijelu Italiju učestvujući na brojnim festivalima, od Napulja do Trsta, od Milana do Venecije.

U Kotoru je spektakl izveden u sklopu projekta “Sedmica italijanske kulture u CG”, u organizaciji Zajednice Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, a uz pomoć fondova Regije Frijuli Venecija Đulija. Prisutnima na trgu se obratio Paolo Rovis, potpredsjednik Narodnog univerziteta u Trstu, a  spektakl su ispratili i Andreina Marsella, ambasadorka Italije u Crnoj Gori, kao i Fabrizio Somma, generalni sekretar Narodnog univerziteta u Trstu.

Prisutnima se obratio Aleksandar Dender, predsjednik zajednice Italijana Crne Gore, istakavši dobru saradnju sa Italijanskom ambasadom tokom realizacije ovog projekta koji traje tri dana. Zahvalio se lokalnim partnerima i prijateljima na dobroj saradnji i organizaciji, naročito  Kotorskoj biskupiji i kancelaru don Robertu Tonsatiju.

Nijemi film i izložba

Ova manifestacija obuhvata i projekciju nijemog filma “Cabiria” (1914.) na terasi Pomorskog muzeja u četvrtak od 21.30 sati, uz muziku uživo saksofoniste Marka Kastelija. Riječ je o najskupljem, grandioznom, slavnom, nijemom, italijanskom, istorijskom filmu, jednom od prvih kolosala, koji je namjeravao povezati pozorišnu tradiciju, slikarstvo, muziku, književnost, a takođe je imao veliki uticaj na Hollywood, tehničkim i stilskim inovacijama kao što je sastavna upotreba tracking shot-a.

U sklopu “Sedmice italijanske kulture u Crnoj Gori” u petak, 4. avgusta u 19. 30 h u Narodnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju biće otvorena posthumna antologijska izložba Đanfranka Mikse, u saradnji sa porodicom preminulog umjetnika.

/M.D.P./

Otkrijte nesvakidašnju prirodu kanjona rijeke Tare i NP Sutjeska (FOTO)

0
Rafting – Tara – Drina – Foto: Senka Trivić

Na obje strane obale rijeke Tare, kao i nešto niže gdje sa rijekom Pivom stvara rijeku Drinu, u prokrčenim šumskim dijelovima, kao i na obližnjim proplancima smjestio se sada već poprilično veliki broj rafting kampova, koji gostima nude “all inclusive” usluge na domaći način. Samo na BiH strani trenutno ih ima preko trideset, a novi se grade. Aranžmani najčešće podrazumijevaju kombinaciju smještaja sa uključenim obrocima i nekom od željenih aktivnosti.

Naš domaćin je bio kamp Highlander koji je ušuškan među krošnjama na samoj obali rijeke Drine. Srdačno gostoprimstvo, odlična hrana i fleksibilnost u odnosu sa gostima. Takođe nude raznovrsne aranžmane, prosto rečeno tu se može naći za svakoga ponešto.

Turizam se posljednjih godina na području opštine Foča, kome pripadaju svi pobrojani predjeli, intenzivno razvija upravo zahvaljujući činjenici da ono što ovdje može da se vidi i doživi spada u prirodni unikat.

Rafting Tarom može da traje dan, dva, tri u zavisnosti da li ste izabrali da se spuštate cijelom njenom dužinom od oko 90 km, nešto kraćim srednjim dijelom ili samo posljednjom, ali najzanimljivijom dionicom od 25 km.

Otkrijte nesvakidašnju prirodu kanjona rijeke Tare i NP Sutjeska (FOTO)
Rafting Tara Ra – Foto: Senka Trivić

Ovu najkraću ali dinamičnu razdaljinu najčešće biraju posjetioci, a ona vas zavede i ostavi zaljubljenog i u samu rijeku i u rafting. Ko se prvi put obreo u raftingu na licu mu se očitava blagi strah od neizvjesnosti i očekivanja. Već nakon prvih nekoliko bukova, a na ovom pravcu ih ima oko 22, strah odlazi u istoriju a na scenu stupa apsolutno uživanje u pejzažu, vodi koja blago zapljuskuje i čije kapljice lijepo rashlađuju u ljetnim danima.

To će vas i zavarati onda kad poželite da se okupate, jer kad uskočite u smaragdno zelenu bistru vodu shvatićete da će vas njena temperatura rashladiti i za narednih nekoliko dana. Prosjek se kreće od osam do 12 stepeni ljeti, dok nešto nizvodno kada dođete do rijeke Pive tu ćete pivo ohladiti za manje od minuta u vodi od 4 stepena.

I to su oni doživljaji gdje riječi nisu dovoljne da, bez obzira na bogatstvo jezika, opišu svu njegovu punoću. O kakvoj se rijeci radi najbolje ilustruje podatak da je cijelim svojim tokom pitka, i kao takva predstavlja najveći prirodni rezervoar pitke vode u Evropi.

Kroz šumu i prašumu

Kamp Highlander Foča – Foto: Senka Trivić

Oko dva sata vožnje od mjesta Bastasti, gdje je smješten najveći broj kampova, stiže se organizovanim prevozom do prvog vidikovca u Nacionalnom parku Sutjeska. Pred očima se ukazuje panorama koja razoružava i “betonske ovisnike”. U daljini naslućuje se huk vodopada Skakavac, koji se obrušava sa visine od 75 m. Cijeli taj predio oko vodopada smatra se srcem nacionalnog parka.

Vodopad teče kroz središte prašume Perućice u podnožju planine Maglić. I Skakavac i prašuma i taj dio Maglića pripadaju Nacionalnom parku Sutjeska.

Prašumu čine stabla koja su stara od 100 do 300 godine, i upravo zbog njihove vrlo osjetljive strukture ovdje su zabranjeni kampovanje, paljenje vatre i bilo kakve druge aktivnosti koje mogu da naruše prirodni balans. Čak i stabla koja se sama sruše se ne izvlače, nego se ostavljaju da prirodno trunu.

U NP se naplaćuje taksa, a preporučljivo je da uz sebe imate iskusnog licenciranog vodiča. Prašuma obiluje biljnim i životinjskim svijetom, a nastanjuje je i rijetka vrsta ris, čije je prisustvo zabilježeno mada se procjenjuje da ih ima tek nekoliko jedinki.

Prirodnjaci tvrde da je Perućica posljednja očuvana evropska prašuma. Naučnici je smatraju savršenim prirodni laboratorijem, a procjenjuje se da je stara oko 20.000 godina i prostire se na 14,34 kilometara kvadratnih.

Drugi vidikovac na koje grupe znatiželjnih turista odlaze takođe nudi veličanstven pogled na okolinu ali i podsjeća na slavne istorijske trenutke partizanske borbe u čuvenoj “Bitci na Sutjesci”. U NP Sutjeska se nalazi i grobno mjesto Nurije Pozderca, učesnika NOR-a i pradjede Vuka Jeremića.

Odatle put nas vodi na lokalitet nazvan Prijevor, na nadmorskoj visini od od 1.660 metara odakle počinje i pohod na najviši planinski vrh u BiH, Maglić.

Jezero u obliku srca

Naša grupa poduhvat osvajanja vrha je preskočila, jer vremenski uslovi u trenutku dolaska nisu bili previše ljubazni, pa smo se umjesto toga uputili nešto manje zahtjevnom kamenitom stazom od 5,5 km do Trnovačkog jezera i isto toliko nazad, budući da se samo pješice može preći. Tu ste već zašli na teritoriju Crne Gore i na visinu od 1.517 metara. Granične kontrole nema, jedna tabla zakucana na stablo vas informiše u kojoj ste državi.

Na ispit izdržljivosti dolazi i lična kondicija ali i kvalitet obuće. Mudro je imati uz sebe poneku čokoladicu da vas “povrati u život”, kao i dovoljno vode.

Uzbrdo, nizbrdo, kroz šumu i livade, preko kamenja i korijenja stiže se nakon nekih sat i 45 minuta do ledničkog jezera, koje slučajno ili ne, gledajući iz ptičije perspektive ima srcolik oblik.

Zimi kažu snijeg ovdje dostiže i do četiri metra visine, a jezero na sebi drži i do metar debeo led. Ribe ima, ali pecanje je zabranjeno, kampovati se može i to se plaća.

Voda u jezeru u toku vrelih dana bude na prijatnih 20 stepeni, a komarci su jedni od čestih domaćina.

Kamp Highlander Foča – Foto: Senka Trivić

U improvizovanoj terasi neke vrste seoskog kafe bara lokalni čuvari ponudiće vam domaću kafu i rakiju travaricu. Istu možete i da kupite. Okrepljeni idemo nazad, jer treba preći ponovo nizbrdo, uzbrdo put do polazne tačke.

Hodajući srećemo konje i njihove vodiče, pomoću kojih se u ovaj dio dostavljaju namirnice nomadima i čuvarima. Naišli smo i na nekoliko stranih turista, Čeha, Nijemaca, Italijana…

A vrh Maglić, kako mu i samo ime kaže privlači maglu kao magnet. Neće vam biti jasno kako u istoj minuti kristalno jasno gledate u njegovo veličanstvo, da bi se zatim brzinom munje oko njega okupili oblaci i magla sakrivajući kameniti vrh od pogleda znatiželjnika.

Surova i sirova je ljepota ovog kraja, mnogi su nepažnjom znali doći u nezgodne situacije, zato uživajte ali uvijek otvorenih očiju.

Šta je dobro znati?

Kada planirate aktivan odmor i onaj koji uključuje duži boravak u prirodi postoji nekoliko preporuka čije će vam poštovanje dobro doći. Prije svega nosite samo ono što vam treba i koliko vam treba, i od odjeće i od ostalih pratećih stvari. Toplija odjeća, vodootporna obuća i jakna će vam biti korisni i ako idete usred ljeta. Jer vrijeme umije biti i promjenjivo i varljivo.

Ponesite sredstva za zaštitu od komaraca, udobnu obuću, preporučljivo onu za planinarenje, posebno ako sta izabrali neku od hajking varijanti.

Imajte na umu da su cijene hrane i pića u kampovima, mimo aranžmana poprilično visoke pa se raspitajte na vrijeme o svemu i planirajte dio novca za neplanirane troškove. U slučaju vremenskih neprilika, isključenja struje su moguća i tada nema više ni telefonskog signala, a posljednično ni interneta. U najvišim dijelovima NP Sutjeska i oko vrha Maglić takođe računajte da ćete telefonski biti odsječeni od svijeta.

Kraj obiluje borovnicama, kvalitetnim medom (cijena za kg je oko 25 KM) i jagnjetinom, zatim ukusnim sirom i kajmakom kao i drugim domaćim delicijama koje možete pazariti od lokalnih proizvođača.

Put od Foče prema Tjentištu i Šćepan polju se trenutno radi, kao i do polazne rafting tačke.

Kada sa glavne ceste skrenete i pođete prema kampovima u dužini od nekih 10-20 km srešćete se sa poprilično lošim asfaltom i dosta udarnih rupa. Tako da brzinu prilagodite ovim uslovima, a kad parkirate automobil, počinje vaša adrenalinska avantura.

/Senka Trivić/

Omaž školskom brodu “Jadran”

0
Omaž školskom brodu “Jadran”
Jadran izložba pozivnica

Fotografije Stevana Kordića u Pomorskom muzeju u Kotoru


Izložba fotografija autora dr Stevana Kordića biće povodom 90 godina školskog broda “Jadran“ otvorena u  petak 4. avgusta u 21 sat u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.  Postavka je osmišljena u saradnji   Pomorskog muzeja, Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Srednje pomorske škole u Kotoru sa Opštinom Kotor, Ministarstvom odbrane i Mornaricom Vojske Crne Gore.

Umjetnički fotograf Stevan Kordić prepoznat po motivima istorijske arhitekture, brodova i primorskih pejzaža, zaposlen je na Fakultetu za pomorstvo Kotor kao saradnik u nastavi na grupi matematičkih predmeta. Član je organizacije Europa Nostra i učesnik 11. Venecijanskog bijenala (2009), u instalaciji i katalogu postavke Crne Gore pod nazivom Transform – From Arsenal to Porto Montenegro. Do sada je imao 7 samostalnih umjetničkih i dokumentarnih fotografskih izložbi, a pored Kotora, Tivta, Podgorice, izlagao je u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Berlinu, Termoliju i Rimu. Njegovi radovi su objavljeni u brojnim štampanim izdanjima, reklamnim projektima, studijama, knjigama, istorijskim izložbama i web projektima.

Najznačajnija istorijska izložba, u kojoj je učestvovao sarađujući sa Kotorskom biskupijom, organizovana je 2009. godine povodom 1200 godina od prenosa relikvija sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor.

/M.D.P./

Luštica Bay i Tivat povezani modernom saobraćajnicom

0

Saobraćajnica MR2 u Radovićima, kojom se poluostrvo Luštica na efikasan način povezuje sa ostatkom teritorije tivatske opštine, puštena je u četvrtak 3.avgusta u saobraćaj i to u prisustvu predstavnika Opštine Tivat, kompanije Luštica Development i kompanije “Bemax” kao izvođača radova. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, rukovodilac Luštice Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i u ime „Bemaxa“ šef gradilišta Duško Vuković obišli su novoizgrađenu dionicu zajedno sa predstavnicima medija.

„Ovo je jedna od najvećih investicija koju je Opština Tivat realizovala u posljednje vrijeme i njenim okončanjem smo najzad rješili važno saobraćajno pitanje povezivanja Luštice sa glavnim magistralnim putem. Uloženo je oko 1,8 miliona eura po osnovu ugovora sa „Bemaxom“ i oko pola miliona eura po osnovu prvobitnog ugovora sa „Civil engineer“, koji je kasnije raskinut zbog nepoštovanja njegovih odredbi. Izražavam zadovoljstvo načinom na koji su radovi vođeni i konačnim rezultatom“ – rekao je Komnenović.

Više u prilogu…

Luštica Bay povezana sa Tivtom novom saobraćajnicom MR2 koja je danas zvanično puštena u promet (VIDEO)

0

Saobraćajnica MR2 u Radovićima, kojom se poluostrvo Luštica na efikasan način povezuje sa ostatkom teritorije tivatske opštine, puštena je danas u saobraćaj i to u prisustvu predstavnika Opštine Tivat, kompanije Luštica Development i kompanije “Bemax” kao izvođača radova.

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, rukovodilac Luštice Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i u ime „Bemaxa“ šef gradilišta Duško Vuković obišli su novoizgrađenu dionicu zajedno sa predstavnicima medija.

„Ovo je jedna od najvećih investicija koju je Opština Tivat realizovala u posljednje vrijeme i njenim okončanjem smo najzad rješili važno saobraćajno pitanje povezivanja Luštice sa glavnim magistralnim putem. Uloženo je oko 1,8 miliona eura po osnovu ugovora sa „Bemaxom“ i oko pola miliona eura po osnovu prvobitnog ugovora sa „Civil engineer“, koji je kasnije raskinut zbog nepoštovanja njegovih odredbi. Izražavam zadovoljstvo načinom na koji su radovi vođeni i konačnim rezultatom.“ – rekao je Komnenović.

Luštica Bay povezana sa Tivtom novom saobraćajnicom MR2 koja je danas zvanično puštena u promet (VIDEO)
MR2

Radovi na saobraćajnici MR2 ukupne dužine 800 metara, trajali su 80 dana. MR2 predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen produžetak ka kompleksu Luštica Bay u Radovićima. Luštica Development je finansirala dio MR 2 u dužini od 200 metara, a vrijednost radova iznosila je 250.000 eura.

Brinic, Komnenovic, Markovic

Predstavnik Luštice Development Marko Vukašević izrazio je zadovoljstvo što ova saobraćajnica istovremeno značajno saobraćajno rasterećuje i obalu Đuraševića i centar Radovića. On je podsjetio i da je Luštica Bay jedan od najvećih turističkih ali i infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. “Planiramo izgradnju 30 kilometara saobraćajnica, 43 trafostanice, četiri rezervoara za vodu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će potom biti upotrijebljene za navodnjavanje. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 100 miliona eura”, rekao je Vukašević.

Marko Vukasevic sa otvaranja MR2

“Najzahtjevniji dio projekta saobraćajnice MR2 je izrada nasipa maksimalne visine 12m, sa obje strane ojačanog gabionima i mrežama. Gabioni su dimenzija 1x1m u poprečnom presjeku, i dužine 2m, te kao takvi čine zid dužine 150m koji daje poseban vizuelni pečat saobraćajnici” – naglasio je inžinjer Vuković.

Sa otvaranja MR2

Predsjednik opštine najavio je obnovu saobraćajne signalizacije na putu MR1. Svečanom puštanju u rad saobraćajnice MR2 prisustvovali su predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, potpredsjednici opštine Jovan Brinić i Andrija Petković, direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan i rukovodilac Službe za odnose sa investitorima Elvis Mustajbašić. Planirano je da MR2 jednim dijelom prođe kroz kompleks Luštica Bay i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi. Izgradnjom MR1 i MR2 rasterećuje se regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućava brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay i luštičkom poluostrvu.

Kotor – kruzeri danas doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade

0
Kotor – kruzeri danas doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade
Luka Kotor – foto Boka News

Kako su nam kazali iz Luke Kotor kruzeri danas su doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade.

U kotorsku luku jutros je iz Dubrovnika uplovio brod „Marella Explorer“ sa 2.129 putnika i 782 člana posade. Na sidrištu 1 biće do 16 sati kada će isploviti za luku Krf.

Na sidrištu 2 je MSC „Lirica“ na kojem je  2.389 putnika i 728 članova posade. Isploviće u 18 sati, a sljedeća luka je takođe Krf.

U 11 sati iz Zadra uplovio je brod „AIDAblu“ sa 2.572 putnika i 636 članova posade. Večeras u 22 sata isploviće za Dubrovnik.

Luka Kotor – Potpisan Kolektivni ugovor

Luka Kotor foto Boka News
Luka Kotor foto Boka News

Na sjednici Sindikalne organizacije “Luka Kotor” AD Kotor održanoj 31.jula sa većinom glasova usvojen je predlog novog Kolektivnog ugovora nakon pregovora koji su počeli prije godinu dana.

Dana 01.08.2023.godine ovlašćeni predstavnik Odbora direktora, predsjednica Ljiljana Popović Moškov, vd izvršnog direktora Milko U Krvavac i predsjednik Sindikalne organizacije Vuković Zdravko zvanično su svojim potpisima verifikovali primjenu novog kolektivnog ugovora.

Predsjednik sindikata Zdravko Vuković ističe da Sindikalna organizacija izražava posebno zadovoljstvo zbog usaglašavanja zahtjeva menadžmenta i Sindikata i pronalaska kompromisa u kolektivnom pregovaranju.

Osim što je novi Kolektivni ugovor usklađen sa zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom, novi predviđa odnosno zadržava koeficijente složenosti poslova iz dosada važećeg ali i nudi neke novine kada su u pitanju poremećaji poslovanja.

Ovim putem Odbor direktora “Luka Kotor” AD Kotor zahvaljuje zaposlenima i Sindikalnoj organizaciji što su imali razumijevanja za potrebom OD da u pojedinim i definisanim situacijama koje ugrožavaju poslovanje društva, a kakvo smo imali tokom pandemije, preduzme mjere u mnogo kraćem vremenskom periodu nego što je predviđao prethodni Kolektivni ugovor, istakla je Ljiljana Popović Moškov.

Sledeća obaveza koja proističe iz potpisanog Kolektivnog ugovora jeste obaveza menadžmenta da u roku od 15 dana od dana potpisivanja predloži novi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.