Promocija knjige “Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” biće održana u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” Kotor u četvrtak, 28. septembara. Početak je u 19 sati.
Ovu knjigu pored sjećanja autora Ilka Marovića obogatili su i stihovi Gracije Gaša Marovića, pjesnika koji svojom poezijom iskazuje ljubav prema Boki i moru kao vječnoj inspiraciji.
O knjizi će govoriti profesorica Aleksandra Tomović, pjesnikinja Dubravka Jovanović, kao i autor knjige Ilko Marović.
Stihove Gracije Gaša Marovića čitaće članovi amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Projekat autorice Tamare Bogdanović „Zapisi sa muljanske rive u poeziji i pričama starosjedilaca“ finansiran je strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Iznijeti stavovi u ovoj knjizi i sadržaj projektnih aktivnosti isključivo su odgovornost autora i nužno ne izražavaju stavove Fonda.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Tivat uhapsili su D.M. (24) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo dječja pornografija, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se navodi, uhapšen danas po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
„Sumnja se da je D.M. u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao audio-vizuelni materijal seksualne eksploatacije i zlostavljanja maloljetnih osoba“, dodaje se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je, nakon saslušanja, državni tužilac donio rješenje o zadržavanju D.M. do privoda nadležnom sudiji za istragu.
„Mislila sam da se ovakve stvari dešavaju samo u filmu. Stvarno se osjećam kao protagonista nekog super filma. Zaista ste nam darivali ostvarivanje jednog predivnog sna“, kazala je Valerija iz Brindizija koja je sa svojom najboljom prijateljicom, Anom, kako kaže jutros između 11h i 11.30 sati na plaži blizu Brindizija, u pijesku, pronašla bocu sa porukom u njoj. U boci je bio crtež Iana Churchilla, ovogodišnjeg specijalnog gosta Hercegnovskog Strip Festivala.
„Negdje oko 14 sati nam je stigao mejl sa fotografijama dvije djevojke koje su pronašle crtež sa adresom HSF-a. Odmah smo shvatili da je riječ o jednoj od boca koje u okviru jednog od segmenata našeg festivala – Strip u boci, svake godine bacamo u more van Zaliva krstareći na katamaranu Tahiti. Uzvratili smo poruku sa željom da saznamo njihovo ime, gdje žive i pojedinosti oko pronalaženja boce sa stripom“, objašnjavaju organizatori Hercegnovskog Strip Festivala.
Kako se ispostavilo riječ je o dvije najbolje drugarice koje su na plaži blizu svog grada gdje idu svaki dan na kupanje, u pijesku vidjele staklenu bocu sa porukom u njoj. Snimile su telefonom cijelu situaciju, od pronalaska boce u pijesku do toga kako nisu mogle izvaditi čep od pluta, pa su je slomile i nakon što su izvukle crtež, od boce napravile ikebanu napunivši je pijeskom i ukrasivši cvijećem koje raste pored plaže.
„U audio poruci koje su nam poslale kažu da ne mogu da opišu svoju sreću, da doslovno cijeli dan lete od radosti, da misle da sanjaju i da im je dan toliko lijep da se zahvaljuju do neba. Takođe su nam rekle i da su obavijestile lokalne medije, te da će sutra o tome napraviti priču“, objašnjavaju iz HSF-a, podsjećajući da se svake godine pretposljednjeg dana festivala u more baci petnaestak staklenih boca sa crtežima u njima. To je tradicija koju na HSF-u praktikuju od 2016. godine, a do sada je pronađeno šest boca uključujući i ovu.
„Ovo je druga boca za koju znamo da je pronađena blizu Brindizija, očigledno da je dominantna morska struja koja iz našeg zaliva ide ka tom dijelu Italije i moraćemo da to na neki način probamo i da iskoristimo i ojačamo kulturološke i dobrosusjedske odnose sa tim gradom. Pored za te dvije pomenute boce, do sada su nam se javili ljudi koji su pronašli boce sa crtežima u Lećeu takođe u Italiji, te u Hrvatskoj na Istri i na ostrvu u blizini Zadra, kao i kod nas u Bigovi“, podsjećaju organizatori HSF-a. U prilogu ovog teksta su sve fotografije i video snimci koje su danas napravile Valeria i Ana, kao i njihova audio poruka poslata organizatorima HSF-a nakon prvog kontakta na mejl hsf@stripfestival.me
Konzorcijum koji čini podgorička kompanija Novi Volvoks i italijanski Leitner zainteresovan je za dalji nastavak gradnje žičare do Cetinja sa međustanicom na Ivanovim koritima
“S obzirom da se radi o prilično zahtjevnoj investiciji, angažovali bismo najbolje stručnjake iz Leitnera, kako bi izvršili detaljnu analizu ovog projekta i predložili određene modalitete saradnje. Nakon toga, bili bismo u prilici da razgovaramo sa predstavnicima nadležnih institucija o mogućnostima realizacije ovog dijela projekta”, kazao je “Vijestima” izvršni direktor firme Žičara Kotor – Lovćen Predrag Poček.
Ovaj konzorcijum je 14. avgusta otvorio za komercijalnu upotrebu žičaru od lokaliteta “Dub” u Kotoru do lokaliteta “Kuk” na planini Lovćen i dobio je koncesiju od države na period od 30 godina za ovu dionicu.
Iz Vlade na temu nastavka ovog projekta ćute od sredine avgusta, dok su iz Prijestonice Cetinje kazali “Vijestima” da su spremni da daju apsolutnu podršku za nastavak projekta koji je u nadležnosti Vlade.
Tri dionice u dužini od 15 kilometara
Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta Žičara “Kotor – Cetinje” iz 2015. godine trasa žičare je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala – Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.
Izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, je od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje, jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite, saopštio je Brnović
“Dionica Dub – Kuk 4.130 m dužine, Dionica Kuk – Ivanova korita 3.517 m dužine i Dionica Ivanova korita – Cetinje 7.454 m dužine”, piše u ovom dokumentu.
Lokacija za koncesiju određena je Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za Nacionalni park “Lovćen”.
“Vijesti” pišu da od Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) od 17. avgusta nijesu dobile odgovore na pitanje u vezi sa nastavkom ovog projekta. Resor ministra Gorana Đurovića pitali smo kada će početi gradnja dionice Kuk – Ivanova korita i dionice Ivanova korita – Cetinje, odnosno, kada je realno da se raspiše tender za ove dvije dionice, da li su Vlada i MERT do sada preduzeli neke aktivnosti i koje u vezi sa izgradnjom druge dvije dionice Kuk – Ivanova korita i Ivanova Korita – Cetinje, da li je koncesionar koji je izgradio prvu dionicu zainteresovan za dalji nastavak projekta i ako jeste pod kojim uslovima. Pitanja bez odgovora su koliki prihod MERT očekuje u ovoj godini od otvaranja žičare i koliko je novca državu koštala izgradnja dionice Dub – Kuk i za šta je sve izdvojen novac.
Kotor – Lovćen žičara
Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini, rekao je Poček
Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk, parking na stanici Dub, izgradi energetska postrojenja na stanici Kuk i ekspropriše zemljište koje je neophodno za stubna mjesta.
Šef Kancelarije za normativno pravne poslove i javne nabavke u prijestonici Cetinje Marko Brnović rekao je da je izgradnja naredne dvije dionice žičare (Kuk – Ivanova korita i Ivanova korita – Cetinje) još u fazi priprema i razgovora.
“Cijeli projekat je, kao što je to slučaj i sa već izgrađenom prvom fazom, u nadležnosti Vlade Crne Gore. Prijestonica vodi razgovore sa koncesionarom prve faze i resornim ministarstvom o mogućnosti izgradnje narednih faza, kao i opcijama za izgradnju, potrebnim budućim koracima, načinima finansiranja i apsolutno je spremna dati punu podršku daljem razvoju ovog projekta”, istakao je Brnović.
On je naglasio da je izgradnja narednih faza žičare, što bi podrzumijevalo da žičara dođe do završne stanice na Cetinju, od najvećeg ekonomskog značaja za Cetinje jer bi pored cijelog niza turističkih benefita, donijela i nova radna mjesta i brojne druge ekonomske benefite.
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News
“Prijestonica će, uvažavajući ogromne potencijale ovog projekta, posvećeno raditi na stvaranju uslova za konačnu realizaciju projekta i time stvaranje uslova za punu valorizaciju svih kulturnih i turističkih potencijala Cetinja”, kazao je Brnović.
Poček je naveo da još ne mogu projektovati prihod od žičare u ovoj godini.
“Uzimajući u obzir početak rada Žičare za komercijalnu upotrebu i ograničenost na individualne posjete, jer se organizovane posjete za goste sa kruzera i agencijske aranžmane očekuju sljedeće poslovne godine, još uvijek ne možemo projektovati prihod u ovoj godini. Značajniji prihod se može očekivati u sljedećoj sezoni, kada u funkciji budu i dodatni planirani sadržaji, kao što su, između ostalog, bob staza i amfiteatar. Naravno, podrazumjeva se, da će Žičara Kotor – Lovćen sve obaveze koje proističu iz Ugovora o koncesiji uredno izmirivati, kako u ovoj tako i u svim godinama dok traje koncesioni period”.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, prema riječima njenih predstavnika, zadovoljna turističkom sezonom pri čemu su dosadašnji podaci o popunjenosti kapaciteta jako dobri.
Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, kazala je da su podaci o popunjenosti kapaciteta u prethodna dva kvartalna izvještaja jako dobri.
“Destinacija je imala i značajno veći rast nego u prethodnom periodu“, rekla je Tripković Marković prilikom obilježavanja Svjetskog dana turizma (27. septembar) na Rijeci Crnojevića.
Ona je povodom predstavljanja projekta Uređenje i osposobljavanje pješačke staze Obod, navela da se ove godine Svjetski dan turizma obilježava na temu Turizam i zelene investicije, što predstavlja bitan aspekt razvoja turizma.
Tripković Marković je rekla da su veoma zadovoljni kako je prošla prethodna sezona.
„Raspolažemo podacima za sedam mjeseci. Međutim, imajući u vidu da svake sedmice dobijamo od loklanih organizacija, na početku devetog mjeseca imamo dobre podatke tako da imamo razloga da budemo zadovoljni“, kazala je Tripković Marković.
Ona je navela da su u pripremama za narednu turističku sezonu.
Rijeka Crnojevića – foto NTO
„NTO je organizovala brojne posjete, blogera i influensera. U ponedjeljak smo imali sastanak u vezi sa projektom integralnog upravljanja kvaliletom destinacije. Jedna stvar je dovesti gosta, a drugo obezbijediti kvalitet ponude. To je pilot projekat koji se prvi put radi ove godine, u šta su se uključili Kotor i Cetinje“, rekla je Tripković Marković.
Ona je dodala da ima dosta prostora za unaprijeđenje i da neke od tih stvari ne koštaju ništa, ali važno je da nije samo fokus na promociji, nego i na kvalitetu same destinacije.
„Važno je da Crna Gora bude saobraćajno dostupna. Sa povećanjem broja letova u zimskom periodu mogli bi se ostvariti dodatni pomaci“, smatra Tripković Marković
U čast i sjećanje na Petra Obradovića Čaltona, zaslužnog sportskog radnika koji je tokom igračke karijere nastupao za vaterpolo klubove Jadran, Beograd, Crvena Zvezda i Budvanska rivijera, a potom bio i osnivač vaterpolo kluba “Jadran veterani” i predsjednik Odbojkaškog kluba “Albatros”, juče je u Sportskom centru Igalo počeo drugi međunarodni memorijalni košarkaški turnir koji nosi njegovo ime.
Na terenu je bio je Petrov sin Novak koji i ove sezone igra u redovima novskog prvoligaša, KK Primorje 1945.
Turnir je zvanično otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, koji je gostima – ekipama KK Široki (Široki Brijeg), KK Leotar (Trebinje) i KK Kolubara (Lazarevac) poželio dobrodošlicu u naš grad.
“Smatram da je ovo idealna prilika da se još više zbližimo svi zajedno, posebno sportski radnici, jer je zaista divno u Herceg Novom vidjeti ekipe Širokog, Kolubare, kao i naše komšije iz Trebinja i buduće pobratime. Tu je i naš KK Primorje 1945, koji iz godine u godinu raste i bilježi sve bolje i bolje rezultate i u tome će svakako imati podršku Opštine Herceg Novi”, poručio je predsjednik Katić, te napomenuo da će potpisivanje Sporazuma o bratimljenju Trebinja i Herceg Novog biti realizovano 20. oktobra.
Prvog dana turnira KK Široki je bio bolji od KK Leotar 92:75, a KK Kolubara je uz samo koš razlike odnio pobjedu nad domaćinom 85:83.
U finalu, koje je na programu danas od 13 časova sastaće se KK Široki i KK Kolubara, dok će utakmicu za treće mjesto u 11 časova igrati KK Primorje 1945 i KK Leotar.
Organizator memorijalnog turnira je novski prvoligaš KK Primorje 1945, uz podršku Opštine Herceg Novi.
Privrednik Žarko Rakčević, koji je i jedan od manjinskih akcionara Instituta „Simo Milošević“, saopštio je da nije optimističan kada je riječ o sjutrašnjem sastanku sa Norvežanima koji su najavili prekid programa za narednu godinu.
Za realne probleme Instituta, prema njegovim riječima, treba realan pristup i znanje, a ne političke floskule.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG kazao da su manjinski akcionari spremni za svako fer rješenje da bi Institut preživio i da vrijeme ne radi za njega.
Rakčević je kazao da Crna Gora mora zadržati zdravstveni turizam i da građani Crne Gore moraju imati broj noćenja kao prethodnih deset godina, prenosi portal RTCG.
„Moram da kažem, radi javnosti, da smo kao manjinski akcionari spremni za svako fer rješenje da bi Institut preživio. Spremni smo i za model da država otkupi naše akcije, spremni za partnerstvo sa trećim licima, spremni za ono što predviđa zakon da preuzmemo dio obaveza. U svakom slučaju, treba sačuvati zdravstveni turizam, samo treba povući poteze. Vrijeme ne radi za Institut i obaveze se povećavaju kao sniježna lavina“, kazao je Rakčević.
On je upozorio da je Institut u teškoj situaciji i da bi svi ozbiljni ljudi koji mogu, treba da daju doprinos da se spasi od stečaja.
„Iz mog ugla dominantan faktor je da je Institut obolio već dugo godina od sindroma lošeg upravljanja i menadžmenta“, naveo je Rakčević.
Danas, kako je rekao, Institut ima blizu 32 miliona EUR obaveza i prijeti mu stečaj.
„To što su Norvežani najavili povlačenje jeste ekstremno loše za Institut, ali je još jedan signal“, kazao je Rakčević.
Prema informacijama koje posjeduje, oni nijesu nezadovoljni kvalitetom usluga u smislu fizioterapije.
“Nije problem toliko troškovna strana, to se sačuvalo, ali je nedoljno prihoda. Troškovi su nadmašili rashode, imamo pad noćenja 24 odsto za godinu, akumulirani gubitak je 28 miliona EUR. To je vrlo ozbiljno“, poručio je Rakčević.
On je istao da se mora uložiti, jer turisti iz Zapadne Evrope traže bolje uslove.
„Za realne probleme Instituta treba realan pristup i znanje, a ne političke floskule. Ljudi moraju da shvate da neće da dođe Norvežanin, Francuz, Njemac u sobu u kojoj je inventar uništen, propali kreveti i dušeci, gdje decenijama ništa nije uloženo“, tvrdi Rakčević.
Institutu, kako je ocijenio, treba najmanje 60 ili 70 miliona EUR.
„Jedno je 32 miliona EUR da se pokriju obaveze, a drugo investiranje da bismo doveli do četiri zvjezdice objekte Instituta kako bi bili konkurentni. Naravno, zadržati kvalitetni medicinski kadar. Vi morate imati investicije kako biste doveli na nivo sobe, opremu, kadar“, rekao je Rakčević.
On je naveo da nije optimističan kada je riječ o sutrašnjem sastanku sa Norvežanima.
„Oni su nas zvanično obavijestili da prekidaju program za narednu godinu. Da li će biti dovoljno mudrosti, znanja sa naše strane i unutar Instituta da dođe do unapređenja, da li će se posvetiti više pažnje i dovesti do profesionalnog menadžmenta. Ja od početka zagovaram da menadžment ne bude partijski, već profesionalni i treba više prave brige, a ne fraza“, zaključio je Rakčević.
Turisti iz Mađarske i Švajcarske su ovih dana pristizali u Crnu Goru specijalnim vozovima organizovanim u saradnji sa Željezničkim prevozom (ŽPCG), privučeni ljepotom i spektakularnošću pruge Beograd – Bar, a posebno dionicom između Bara i Kolašina, kao i čarima putovanja vozom.
„Prepoznajući značaj i neiskorišćene potencijale željezničke rute u Crnoj Gori, koja svojom atraktivnošću i brojnim turističkim znamenitostima i nacionalnim parkovima naše zemlje u njenoj neposrednoj blizini zavređuje pažnju poput poznatih željezničkih pruga u Evropi, menadžment ŽPCG u prethodnom periodu iskazao je zainteresovanost i spremnost da inicira saradnju sa Ministarstvom kapitalnih investicija, Upravom za željeznice i drugim ključnim institucijama i inostranim partnerima sa ciljem uvođenja novih sadrdžaja u turističku ponudu Crne Gore“, naveli su iz ŽPCG.
Tako su, pored njemačkih turista koji su ove sezone bili gotovo svakodnevni gosti, turisti iz Mađarske i Švajcarske ovih dana pristizali u Crnu Goru specijalnim vozovima organizovanim u saradnji sa ŽPCG.
„Veliko nam je zadovoljstvo da, kao što smo u prethodnom periodu i najavljivali, sada i potvrdimo da prevoz putnika željeznicom zaista već postaje značajan dio crnogorske turističke ponude, pa su su se ovih dana na crnogorskoj pruzi prvi put mogla vidjeti putnička kola i vagon restorani poput švajcarskog Train Bleu i Prestige Continental Express, kao i Continental Classic Express mađarske kompanije Continental Railway Solution, sa lokomotivama ŽPCG na čelu kompozicija“, navodi se u saopštenju.
foto: ŽPCG
Kao rezultat intenzivne saradnje i promocije usluga ŽPCG, 20. septembra je u Crnu Goru ušao specijalni voz, dovodeći putnike kroz osmodnevno putovanje iz Ženeve sve do Bara, a 24. septembra uslijedio je i specijalni voz iz Budimpešte do Bara.
„Retro kompozicije u stilu Orijent ekspresa, sa putničkim salonima i kolima za ručavanje, privlačile su pažnju na svom putovanju do Bara, a strani turisti oduževljeno su fotografisali bajkovite predjele na sjeveru Crne Gore, most na Maloj Rijeci, kanjon Morače, Skadarsko jezero i Jadransko more“, dodali su iz ŽPCG.
Oba voza su u utorak iz Bara krenula nazad ka svojim destinacijama, a u specijalnom vozu tokom vožnje na relaciji Podgorica – Kolašin – Podgorica upriličen je radni ručak sa predstavnicima ŽPCG, Ministarstva kapitalnih investicija, Uprave za željeznicu, Montecarga, a domaćini su bili predstavnici kompanije Continental Railway Solution iz Mađarske, Andras Szigeti i Attila Szeplaki.
Generalni direktor kompanije Continental Railway Solution, Andras Szigeti, saopštio je da je najvažnije što su imali priliku da se sastanu sa kolegama iz željezničkog sektora i vide kako mogu da započnu razgovore o budućim idejama.
„Takođe je izuzetno dobra ideja da ovom prilikom direktno na terenu vidimo za koje vrijeme možemo da poslužimo ručak ili večeru na relaciji od Podgorice do Kolašina i nazad. Crna Gora je prilično razvijena turistička destinacija, ali sa stanovišta turiste koji je ljubitelj željeznice, željeznička linija Bar – Kolašin nije poznata. Moje mišljenje je da bi vožnja posebnog voza do Kolašina mogla biti atrakcija tokom cijele godine, a željeznička pruga Bar – Kolašin bi mogla biti podjednako važna turistička destinacija, kao što su Mostar ili Kotor, tako da dovodi turiste sa svih strana svijeta“, rekao je Szigeti.
foto: ŽPCG
Prema njegovim riječima, ovo je idealan jednodnevni ili poludnevni izlet, kako ljeti tako i zimi, jer je priroda u kanjonima potpuno drugačija tokom svakog od godišnjih doba i uvijek pruža fantastične promjene pejzaža, a takođe i cilj je da se počne razgovarati o uspostavljanju redovne željezničke veze između Budimpešte ili Bratislave do Bara.
Predsjednik Odbora direktora ŽPCG, Marko Bertanjoli, kazao je da se nada da je ovaj događaj početak jedne veoma dobre i uspješne buduće saradnje sa mađarskom željezničkom kompanijom.
„Ono sto je zaista važno za naše društvo, mada ništa manje i za razvoj turizma Crne Gore, jeste da smo ova četiri dana Mađarima pokazali da možemo, i uprkos svim situacijama sa kojima se suočavamo, biti kredibilan partner. Ono što nas posebno raduje jeste njihova zainteresovanost da već od proljeća naredne godine bude redovna jednosedmična linija na relaciji Budimpešta – Bar“, kazao je Bertanjoli.
Ove posjete su, kako je dodao, došle u samom finišu turističke sezone, za koju u ŽPCG mogu reći da je bila izazovna, ali opet uspješna.
„Da i brojke govore same za sebe, to možemo vidjeti u segmentima broja prevezenih putnika kao i ukupnog prihoda gdje evidentno bilježimo rast u odnosu na prethodne godine. Ono sto je naš cilj u narednom periodu jeste da sredstva koja su nam odobrena kroz kreditni aranžman sa Eurofimom, kao i dio prihoda koji smo ostvarili kroz poslovanje, uložimo u remont postojećih i kupovinu polovnih voznih sredstava, a sve sa ciljem da što bolje dočekamo kako zimsku tako i sljedeću ljetnju sezonu“, zaključio je Bertanjoli.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Berlin/Frankfurt (dpa) – Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova priprema dodatne kontrole na granicama sa Poljskom i Češkom za uspešniju borbu protiv krijumčara migranata, najavila je ministarka Nensi Fezer (Nancy Faeser).
“Kao prvo, pripremamo stacionarne kontrole. Reč je o dodatnim kontrolama”, rekla je Fezerova, dodajući da onda “treba videti šta će to doneti”.
Ministarka je rekla da je za nju važno da na prostoru duž granica bude osoblja, pošto će u suprotnom doći do pregrupisavanja pa će ljudi moći preko granice na drugim mestima.
“Ako uhvatimo krijumčare, to će značiti puno pošto trenutno imamo utisak da svaki četvrti ili peti dospe u zemlju preko krijumčara”, rekla je Fezerova.
Ona je ipak naglasila da je efikasno rešenje za migrantsku situaciju moguće samo na evropskom nivou, naime sa “pograničnom kontrolom na spoljnim (granicama EU), a ne na unutrašnjim granicama”.
U Bavarskoj od jeseni 2015. postoje povremene stacionarne kontrole prema Austriji. Nemačko ministarstvo o kontrolama obaveštava Evropsku komisiju i periodično produžava mandat kontrola.
Dozvola za takve kontrole mora se mesec dana unapred zatražiti od Brisela, a za granicu sa Poljskom i Češkom Nemačka ih još nije tražila.
Nemačka policija je u utorak ujutro pronašla više od 100 Sirijaca za koje se pretpostavlja da su u Nemačku stigli preko krijumčara.
Policija je uhapsila tri žene i dvojicu muškarca, izjavio je portparol policije za dpa. “Svo petoro su takođe Sirijci”, rekao je dodajući da su i uhapšeni tražioci azila i međusobno su u srodstvu.
Osumnjičeni šverceri su, kako se navodi, naplaćivali po 3.000 do 7.000 evra za ilegalni ulazak u Nemačku. Osim za kriminalno udruživanje i krijumčarenje ljudi, optuženi su i za pranje novca – od nezakonitih prihoda kupovali su, na primer, zlatni nakit.
Utopia of the Seas, najnoviji kruzer tvrtke Royal Caribbean Internationala, porinut je po prvi put prošlog tjedna, obilježavajući veliku prekretnicu i sljedeću fazu izgradnje u francuskom brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazaireu.
Izgradnja novog kruzera klase Oasis traje već 17 mjeseci, od aprila 2022., a sam proces porinuća trajao je gotovo 15 sati. Utopia of the Seas je zatim premještena u dok za opremanje, gdje će biti dovršena u ljeto 2024. godine.
Utopia, trenutno i dalje prazna, sada će početi oživljavati kako se budu ugrađivale njezine dugo očekivane značajke – od najdužeg tobogana na moru, 90 metara dugog Ultimate Abyssa, do restorana koji će se uz pomoć virutalne stvarnosti pretvoriti u vagon vlaka koji putuje Amerikom ili Francuskom.
Kako navode iz kompanije, novi kruzer će biti vrhunska destinacija za odmor, s više od 40 restorana i barova, velik broj bazena, uzbuđenja, načina za opuštanje i više.
Utopia of the Seas će zaploviti u srpnju 2024. godine iz Port Canaverala u Floridi, kao prvi brod klase Oasis s pogonom na ukapljeni prirodni plin (LNG) i kao drugi takav brod za krstarenje u floti Royal Caribbeana, nakon Icon of the Seas. Kako navode iz Royal Caribbeana, Utopia je dio posvećenosti kompanije očuvanju okoliša koja traje već desetljećima, kombinacijom LNG tehnologije s nizom već uspostavljenih ekološki prihvatljivih značajki.
Utopia of the Seas će nuditi i kratka krstarenja, a svaki će odmor uključivati posjete Nassauu, Bahamima i Perfect Day at CocoCay – nagrađivani privatni otok Royal Caribbeana.
