Jedna od najpoznatijih i najboljih dalmatinskih klapa Cambi nastupiti će u srijedu, 19. jula, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, sa početkom u 21 sat i 30 minuta.
Ulaznice za koncert su dostupne preko Gigs Tix mreže, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press kioska.
Klapu čine tenori Eduard Šegota, Jozo Delaš i Duško Britvić, bariton Mislav Biočina, bas-bariton Hrvoje Lozančić i bas Dino Šimera.
Na veliko zadovoljstvo ljubitelja klapskog pjevanja, međunarodni festival KotorArt u saradnji sa predstavnicima nove turističke atrakcije Crne Gore, žičarom Kotor-Lovćen, organizuje Kotor Cable Car serijal, u okviru kojeg nastupa i klapa Cambi.
Ogromno interesovanje publike vlada za koncert klape Cambi, te pozivamo sve ljubitelje klapskog pjevanja da požure po ulaznicu i obezbjede sebi mjesto na koncertu, poslije kojeg, sigurni smo, niko neće ostati ravnodušan. Dobitnica deset Porina, mnogih važnih nagrada u zemlji i inostranstvu, klapa Cambi se ne mora posebno najavljivati. U originalnim i vrlo zahtjevnim vokalnim aranžmanima, očekujemo noć punu lijepih stihova dalmatinskih pjesama u izvođenju sjajnih članova klape Cambi. – istakli su iz PR službe festivala.
Cambi, jedna od najpoznatijih i najboljih dalmatinskih klapa, osnovana je 1986. godine kao dio KUD-a Cambi iz Kaštel Kambelovca. Apsolutni je pobjednik međunarodnog festivala u Veroni 1998. godine, dobnik Gran prija na Trećem svjetskom prvenstvu horova u Sankt Peterburgu, 2009. godine, višestruki dobitnik nagrada na Festivalu Večeri dalmatinske pjesme, Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, Šibenskoj šansoni, dobitnik Nagrade grada Kaštela za ukupan doprinos u kulturi i očuvanju baštine, kao i deset Porina – najvećeg hrvatskog muzičkog priznanja. Klapa uživa popularnost kod publike zbog vrhunskih interpretacija koje nastaju pjevanjem tradicionalne dalmatinske i zabavne pjesme, uključujući i repertoar Zlatana Stipišića – Džibonija. Njene pjesme, poput Ne more mi bit, Kriva karta, Dugo nije pala kiša i Popucale rebatine, imaju po nekoliko miliona pregleda na Jutjubu. Među brojnim nastupima, ističe se koncert povodom obilježavanja 25 godina rada, na Poljudu, pred petnaest hiljada posjetilaca, 2011. godine. Klapa je snimila i objavila desetak albuma od kojih se izdvajaju: Lipa slika, Cambi, Klapa Cambi u Lisinskom, Svitlo jubavi, Od zipke do križa, Ako tako triba bit, Daj da budem tvoj itd.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
Požar u Grčkoj foto: REUTERS/Nicolas Economou – arhiv
Na sjevernoj hemisferi počinje nova sedmica žestokih vrućina, s temperaturama u Evropi koje se očekuju iznad 40 stupnjeva Celzija u Italiji i upozorenjima zbog toplinskih valova u Španjolskoj. Rekordno vruće bit će i u drugim dijelovima svijeta, od Japana do Sjeverne Amerike.
Mještanima je naređeno da napuste svoje domove, a više stotina djece evakuirano je iz ljetnog kampa jer su dva odvojena požara rasplamsana jakim vjetrovima oštetila kuće jugoistočno i zapadno od Atene, priopćile su vlasti.
Požar koji je izbio u selu Kouvaras, oko 27 km od grčke prijestolnice, brzo se proširio zbog vjetra, rekao je dužnosnik grčke vatrogasne službe.
Oko 200 vatrogasaca uz pomoć oko 20 vojnika, 68 vozila i 16 zrakoplova pokušava kontrolirati požar, dodao je dužnosnik.
Grčka televizija prikazala je nekoliko kuća i automobila uništenih u plamenu.
Nervozni konji premješteni su iz gorućih štala u kamione u obližnjem selu Kalyvia, pokazuje snimka Reutersa.
– Zbog jakog vjetra požar se proširio na 12 kilometara u dva sata, rekao je glasnogovornik grčke vatrogasne službe Ioannis Artopoios na brifingu koji je emitirala televizija, dodajući da je policija privela osobu osumnjičenu za podmetanje požara.
Vatrogasne službe stavljene su u pripravnost na širem području Atene.
Oko 1200 djece iz ljetnog kampa i štićenici centra za rehabilitaciju evakuirani su zbog drugog požara u blizini ljetovališta Loutrakija, oko 80 kilometara zapadno od Atene, rekao je gradonačelnik Loutrakija grčkoj televiziji.
Otprilike 59 vatrogasaca s 19 vatrogasnih vozila i sedam zrakoplova angažirano je kako bi obuzdali požar koji je prisilio policiju da zatvori dio autoceste i prekine željeznički promet.
Grčka meteorološka služba upozorila je na visoku opasnost od požara, baš u trenutku kada se zemlja oporavlja od prvog većeg ljetnog toplinskog vala.
Predviđa se da će drugi toplinski val pogoditi mediteransku zemlju kasnije ovog tjedna.
Do 48 stupnjeva na Sardiniji
U Europi, gdje po stručnjacima globalno zagrijavanje napreduje dvostruko brže od globalnog prosjeka, nekoliko zemalja posebno pati. U Italiji, 16 gradova je u crvenom na čitavom teritoriju, a temperature bi mogle prijeći 40 stupnjeva. Do 48 stupnjeva očekuje se početkom tjedna na Sardiniji, mediteranskom otoku zapadno od talijanske čizme.
Vrućine su jedan od najsmrtonosnijih vremenskih događaja, nedavno je podsjetila Svjetska meteorološka organizacija. Prošlog su ljeta samo u Europi visoke temperature uzrokovale više od 60.000 smrtnih slučajeva, pokazalo je nedavno istraživanje.
Požari na Kanarima, evakuacije
U Španjolskoj, koja izlazi iz sparnog tjedna, meteorološka agencija izdala je narančasto upozorenje za ponedjeljak. Upozorila je na temperature od 38 do 42 stupnja Celzija na velikim područjima poluotoka i Balearskih otoka. Crveno upozorenje s temperaturama od 42 do 44 stupnja izdano je za ponedjeljak za područje Andaluzije, a u utorak za Aragon, Kataloniju i Mallorcu.
Posljedice visokih temperatura već se osjećaju na Kanarskim otocima, na otoku La Palma, gdje je ovog vikenda požar poharao 5000 hektara, a oko četiri tisuće ljudi moralo je biti evakuirano.
Očekivanom ekonomskom rastu vjetar u leđa trebalo bi da da najavljivana rekordna turistička sezona. No, njen početak, barem prema broju prijavljenih gostiju, daleko je od rekorda. Očekuje se da će špic sezone nadoknaditi minuse.
Glavni dio turističke sezone, takozvani špic, kalendarski je počeo juče -15. jula. Da je sezona upunom jeku potvrđuju gužve u saobraćaju i turističkim mjestma, a na ruku svima idu i vremenske prilike
No, tako nije bilo na početku sezone, pa se u turističkoj privredi nadaju da će minuse s početka juna nadomjestiti do kraja ljeta i početkom jeseni.
Da li će kako se najavljivalo sezona biti rekordan, teško je procijeniti, jer i dalje, kako kaže profesor Rade Ratković, nemamo precizne i neažurne podatke.
“Mislim da je neozbiljno sanjati i pričati o rekordima u situaciji kada smo penetrirani na nasiromašnija tržišta Evrope i lošu strukturu smještajnih kapaciteta gdje dominiraju apartmani”, kazao je on.
I to nije jedini problem. I dalje nema preciznih podataka, ali se procjenjuje da zvanična statistika o broju turista i ove godine ne odražava pravo stanje.
Sagovornici TVCG tvrde da je problem neprijavljivanja gostiju sve manji, ali ukazuju i na nešto drugo.
“Ne daj Bože bilo kakva situacija da se desi, ako gost nije prijavljen ne znamo kako doći do toga gosta. Ali definitivno se mora poraditi na tome. To je za dobrobit svih. I građana i turista i turističke privrede i na kraju krajeva samog imidža destinacije”, kazao je Ćamil Hodžić iz Ulcinjske rivijere.
Da bi novca što više bilo u državnoj kasi, neophodna je bolja evidencija, ne samo gostiju nego i turističkog prometa.
Taj problem su odavno riješile sve mediteranske države, a prije osam godina i komšije iz Hrvatske.
“Oni imaju takozvani vizitor i tu su svi podaci koji su potrebni: o turističkoj ponudi i turističkoj tražnji, o turističkom prometu i finansijskom i naturalnom, tako da bi to trebao da bude prvi zadatak. Mi na to apelujemo bezuspješno više decenija, pogotovo u posljednje vrijeme. Bez toga mi nemamo instrumente za upravljanje destinacijom i zato sve što kažemo o turizmu i sezoni ne može biti prava istina, nego nagađanje”, zaključio je Ratković.
Zato se manjkavosti načina na koji se u Crnoj Gori broje turiste najbolje vide kada se svode računi, pa se svake godine razlikuju zvanični podaci institucija o broju gostiju i prihodima od turizma.
Toplinski val vladat će i u prvoj polovini ove sedmice, uz pretežno sunčano vrijeme i ljetnu žegu. Jutarnja temperatura vazduha od 13 do 26, najviša dnevna od 28 do 41 stepen. Noći će u sve više mjesta biti tople, uz more i vrlo tople, ali će barem dnevnu vrućinu donekle ublažavati poslijepodnevni vjetar s mora.
Približava se klimatološki najtoplije razdoblje u godini, poznato kao razdoblje pasjih vrućina. Stoga nam ne preostaje drugo nego prebroditi vrućinu u debelom hladu, na obali mora, rijeka ili jezera, u klimatiziranom prostoru ili barem kod kuće pod tušem.
Aktualni toplinski val je rezultat dotoka sve toplijeg zraka s jugozapada, a visoke temperature mogu štetno djelovati na zdravlje.
Visoka temperatura zraka može uzrokovati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih skupina
kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenome.
Boka Kotorska – foto Boka News
Stoga je preporuka svima da se zaštite od velikih vrućina, rashlade svoj dom i piju dovoljno tekućine, upozoravaju iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS.
Uslijed visokih temperatura pojačava se i mogućnost za toplinski udar, posebice za ljude sa zdravstvenim problemima. U najvećem riziku su hronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, ali i djeca, radnici na otvorenom.
Izbjegavajte izlaganju direktnoj sunčevoj svjetlosti i izlaska u najtoplijem dijelu dana.
Preporuča se konzumacija dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera, nošenje lagane odjeće te pokrivala za glavu, konzumacija manjih obroka sa svježim voćem i povrćem i tuširanja mlakom vodom.
Jednako je važno prilagoditi temperaturu zatvorenog prostora ali prilikom klimatizacije treba paziti da temperatura ne bude niža od sedam Celzijevih stupnjeva od vanjske.
Također prilikom velikih vrućina opasno je ostavljati djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
U pomorskoj nesreći u kojoj su sudjelovali jahta i ribarski brod u ponedjeljak navečer kod Murtera poginula je jedna osoba, nekoliko ih je lakše ozlijeđeno, a jahta je nakon sudara potonula, doznaje se u Lučkoj kapetaniji Šibenik.
“Prema iskazima sudionika, došlo je do sudara između jahte hrvatske zastave i ribarice hrvatske zastave, a u sudaru je smrtno stradala jedna osoba. Trenutno je još uvijek u tijeku ispitivanje i razgovor sa svim sudionicima, tako da ćemo znati detaljnije nakon što bude gotova istraga”, rekao je lučki kapetan Ivan Paušić za Hinu.
Poginula osoba je član posade s ribarskog broda. Nekoliko osoba je lakše ozlijeđeno, ali nisu poslani na bolničko liječenje, već im je na licu mjesta pružena prva pomoć, dodao je.
Nesreća se dogodila oko 19,35 sati, dvije nautičke milje jugozapadno od Otoka Murvenjaka, blizu Murtera.
Jahta je nakon sudara potonula, a kočarica je dotegljena u Murter i sad se vrši daljnji razgovori i istraga, rekao je Paušić.
Upitan kada će se jahta izvaditi iz mora, odgovorio je kako se ona nalazi na 80 metara dubine te kako sukladno Pomorskom zakoniku moraju dati nalog vlasniku za uklanjanje.
Uklanjanje će potrajati s obzirom na dubinu jer je riječ o vrlo zahtjevnoj radnji koja zahtijeva specijalnu opremu i ronioce, objasnio je kapetan.
Pelješki most znatno je pridonio pozitivnim gospodarskim, posebice prometnim i turističkim kretanjima, pa su noćenja na cijelom poluotoku Pelješac do sredine srpnja bila veća za 10 posto nego u istom razdoblju 2019., ističu za Hinu iz HTZ-a i HC-a uoči godišnjice otvaranja mosta
Iz Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice (TZ) Dubrovačko-neretvanske županije te Hrvatskih cesta (HC) za Hinu su iznova naglasili i važnost mosta kao prometnice za brže i lakše dolaženje do krajnjeg juga zemlja, ali i kao turističke atrakcije.
Po podacima HC-a, Pelješkim mostom od otvaranja 26. jula 2022. do 14. jula 2023. prošlo je više od 2,1 milion vozila, pri čemu napominju da se s dolaskom ljeta njihov mjesečni broj znatno povećava.
Prosječno je, po njihovim podacima, u maju ove godine mostom prošlo nešto malo iznad 6.000 vozila, u junu već više od 8.700, da bi samo u prvoj polovici srpnja vozila bilo nešto više od 11.000.
Najviše vozila, pak, blizu 16 hiljada, bilo je odmah nakon otvaranja mosta (od 27. do 31. jula 2022.) te u lanjskom kolovozu, više od 14,6 hiljada, da bi se u rujnu smanjio na oko 8.400.
Turistička atrakcija i poticaj putovanjima cestom prema jugu
“Most je nova turistička atrakcija za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta, ali i za nautičare za koje je plovidba ispod mosta poseban doživljaj. Već sada je apsolutno opravdao svoje postojanje te je sigurno pridonio i dobrim turističkim trendovima u predsezoni, a i dugoročno će poticati daljnja putovanja cestovnim pravcima prema jugu”, ocjena je direktora HTZ-a Kristjana Staničića.
Naglašava da je most važan i za dolaske turista cestom s tržišta poput Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije i Austrije, ali i za domaće putnike, pa se očekuje i pojačana potražnja i posjećenost s tih tržišta.
“Sve se to odlično uklapa u sliku Hrvatske kao već vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kao kvalitetne turističke auto destinacije, čemu značajno doprinose i veliki infrastrukturni projekti poput Pelješkog mosta“, smatra Staničić.
Porast turističkog prometa, ali i zanimanja za investicije u turizmu
Iako se turizam na Pelješcu razvijao i puno prije otvaranja mosta, i na tom poluotoku već postoji turistička infrastruktura, ipak su se s otvaranjem mosta otvorile nove prilike i za ulaganja u razvoj turističke ponude, ističe u razgovoru za Hinu direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota.
Fizički turistički promet, dolasci i noćenja rastu, ali i zanimanje investitora, pa je tako nedavno u Orebiću otvoren i novi mali hotel Crystal, u koji su hrvatski iseljenici iz Australije uložili 7 miliona eura, što je ujedno i najveća investicija na poluotoku u hotelske kapacitete nakon otvaranja mosta.
Primjetna su, kaže Srgota, i ulaganja u apartmane, obiteljske kuće i druge vrste privatnog smještaja, a smatra da bi trebalo nastaviti i dalje s investicijama u kvalitetne male hotele i slične objekte.
Pelješki most – foto Boka News
“U svemu je važno zadržati održivi smjer razvoja turizma na poluotoku, kao i u cijeloj županiji, što određuje i županijska strategija razvoja turizma, u kojoj je Pelješac kao autodestinacija jedan do četiri klastera, jer most dijelom smanjuje i određenu turističku ‘ovisnost’ županije kao avio destinacije”, ističe Srgota.
Porast turističke potražne potvrđuje i brojkama, po kojima je cijeli poluotok Pelješac 10 posto više noćenje ove godine do sredine srpnja u odnosu na isto razdoblje 2019. postigao sa oko 393 hiljada noćenja, što je i 8 posto više nego u istom razdoblju prošle 2022.
U cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji od sada ove godine ostvareno je pak gotovo 3 miliona noćenja ili 16 posto više nego u isto lannjskom razdoblju.
„Pelješki most je projekt koji je velike promjene za Pelješac i cijelu županiju donio već lani, odmah po otvaranju, a ove godine i više s dodatnim otvaranjem stonske obilaznice, jer je time i taj prometni pravac još jači. Približio je jug zemlje mnogim tradicionalnim tržištima srednje i istočne Europe, i vidi se porast dolazaka turista s tih tržišta”, dodaje Srgota.
Produljenje sezone, veća vidljivost i spoj tradicionalne i nove ponude
Pozitivne turističke učinke od mosta ove godine, kaže, osjećaju manje-više svi, a posebno mala mjesta u blizini samog mosta, koja su do sada bila prilično nepristupačna pa i nevidljiva, što se sada mijenja. Mnogi se i dalje zaustavljaju oko mosta zbog fotografiranja (selfiji i sl.), a često su to i samo izletnici koji žele vidjeti most, nešto popiti i pojesti u blizini, što otvara priliku za nove ugostiteljske ponude.
Srgota napominje i da od lanjskog otvaranja mosta do danas, svi hoteli, kampovi i drugi smještaji te pružatelji ostalih turističkih usluga u Orebiću i na cijelom Pelješcu imaju više rezervacija i bolje rezultate nego prije mosta.
Osim Orebića izdvaja se i Ston, sa, kako kaže, novim sjajem obnovljenih povijesno-kulturnih starina i svojom već otprije poznatom gastronomskom ponudom (kamenice i druge školjke itd.). Tu je i Trpanj i Viganj te mnoga mala mjesta oko mosta poput Brijeste i Komarne, koja tek sada postaju vidljiva putnicima pa i turistima.
Mnogima u tim mjestima to daje i nadu da će se život i poslovi u njih vratiti, kao i domaći ljudi i mladi koji su otišli jer bi se mogli baviti turizmom na održivi način i zadržati duh svojih mjesta.
Srgota velikom prednošću Pelješca, ali i cijele županije, ističe i ponudu vrhunske domaće hrane, zahvaljujući plodovima doline Neretve i morskom ribarstvu, ali i enologiju tj. da su tu i vrhunske vinske destinacije s nekim od najboljih vinski sorti u Hrvatskoj i puno šire.
Na tom su poluotoku i neke od najljepših pješčanih plaža na Jadranu, kao i odlični uvjeti za razne sportske aktivnosti na kopnu i moru zbog morskih struja i vjetra.
“Most je pridonio i produljenju sezone, a povećava se i ponuda, čemu sufinanciranjem 42 manifestacije ove godine pomaže i županijska TZ, s ciljem podizanja kvalitete ponude u cijeloj županiji, posebice u pred i posezoni”, ističe Srgota.
U samoj strukturi turista nema velikih promjena, osim da su primjerice Poljaci ove godine preuzeli prvo mjesto od Nijemaca po broju ostvarenih noćenja do sredine srpnja, a u porastu su i dolasci i noćenja Slovenaca, koje slijede turisti iz Bosne i Hercegovine te Češke.
Veseli, kaže, i što je domaćih turista sve više, da i oni prepoznaju Pelješac kao svoju destinaciju za odmore te je do sada ove godine već oko 40 posto više njihovih noćenja nego lani.
“Ukupno očekujemo da će 2023. biti turistički puno bolja i za Pelješac i cijelu županiju, što zbog mosta koji omogućuje brži i lakši dolazak cestom, a što zbog pojačavanja sezonskih avio linija prema Dubrovniku iz mnogih europskih i dalekih odredišta”, zaključuje Srgota.
Otvaranje vaterpolo igrališta nagovještava novi početak duge tradicije igranja vaterpola u Tivtu?!
Otvaranje vaterpolo igrališta na Gradskoj plaži u Tivtu zakazano je za srijedu, 19.jula u 18,30 sati, na staroj lokaciji Gradskoj plaži ispod nekadašnjeg restorana “Pod lozom”.
“Povodom postavljanja novog vaterpolo igrališta na starom mjestu, pozivamo sve građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj događaj i svi zajedno se prisjetimo lijepih trenutaka vaterpola “Pod lozom”, poručili su organizatori.
Biće održana revijalna utakmica gdje će snage odmjeriti kombinovan sastav veterana i mladih snaga. Utakmica počinje u 18.30 sati. Vidimo se u srijedu “Pod lozom” – zaključuje se u pozivu organizatora.
Vaterpolo igralište donacija je vaterpoliste Vjekoslava Paskovića, hotela “La Roš” i tivatske kompanije “Una”.
Podsjerimo, Tivat je nekada imao V.K. Neptun, PVK Lastva i VK Tivat, danas niti jedan od ovih klubova ne postoji, nadamo se da je ovo neki novi početak…
Ribari iz Budve organizovali su protest i pozvali nadležne da reaguju i da im obezbijede komunalne vezove u Luci Budva, što im, kako tvrde, pripada.
Nezadovoljni su načinom na koji se zakupac “Dukley marina”, odnosi prema njihovim zahtjevima i odbija da ispoštuje ugovorenu obavezu da se ribarima u marini moraju obezbijediti komunalni vezovi.
„Ja, u ime građana Budve, molim odbornike da se dozovu pameti i da izglasaju taj zakon. Nije bitan direktor nekog gradskog preduzeća, oni većinom mogu da ga promijene, ali direktor Luke mora biti Budvanin. Ja 20 godina čekam da budem vezan, usidriću brod tu na ulaz i neću više da ribam“, kazao je jedan od nezadovoljnih ribara.
