Kontrabasista Zoran Zakrajšek i pjanista  Bojan  Martinović  na Festivalu gudača u Perastu

0
Kontrabasista Zoran Zakrajšek i pjanista  Bojan  Martinović  na Festivalu gudača u Perastu
Festivalu gudača u Perastu

Festival gudača  – Perast 2023 organizuje koncert istaknutih crnogorskih umjetika, Zorana Zakrajšeka i Bojana Martinovića. Oni će nastupiti večeras u 20 sati u Koncertnoj dvorani Muzičke škole ,,Vida Matjan“ u Kotoru – crkvi sv. Duha. Na programu su djela Rahmanjiova, Kusevickog, Parta, Čajkovskog i Pjacole.

 Zoran Zakrajšek potiče iz muzičke porodice. Diplomirao je i magistrirao kod renomiranog pedagoga i muzičara Pavela Aksamita na Muzičkoj akademiji Cetinje, nakon čega je nastavio usavršavanje u Holandiji u klasi profesorice Carol Harte (USA). Polaznik je brojnih kurseva kod pedagoga svjetskog glasa kao što su : Klaus Trumpf, Miroslav Gajdoš, Duncan McTier, Zoran Marković, Paul Erhard, Ovidiu Badila i drugi. Jedan je od najistaknutijih crnogorskih kontrabasista i vođa grupe kontrabasa Crnogorskog Simfonijskog Orkestra . Nastupao je na brojnim međunarodnim festivalima  i saađivao sa najistaknutijim crnogorskim umjetnicima kao što su: Igor Perazić, Miran Begić, Bojan Martinović, Mikhail Bereznitski, Vujadin Krivokapić, Danijel Cerović. Angažovan je na Muzičkoj akademiji Cetinje u formi predavača.

Bojan Martinović,  istaknuti crnogorski pijanista diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj Akademiji Cetinje u klasi Vladimira Bočkarjova. Usavršavao se na Konzervatoriju u Beču i pohađao brojne kurseve kod eminetnih umjetnika – Vladimira Ovčinjikova, Dmitrija Baškirova, Christoph Bernera, Noel Floresa, Girgy Nador i drugih. Intenzivno i sa velikim uspjehom nastupa i djeluje kao solista i kamerni muzičar. Sarađuje sa stranim umjetnicima kao što su Viktor Tetrjakov, Marina Yashvili, Duncan McTier, Willhelmas Cepinski, Peter Langgarttner, Miran Begić, Roman Simović, Igor Perazić, Vladislav Igulinski, Ksenija Akeynikova…Na repertoaru ima preko 40 programa solističke, kamerne i orkestarske muzike. Koncertira u zemlji i inostranstvu. Održao je majstorske kurseve na Moskovskom konzervatoriju ,,Petar Iljič Čajkovski“, Unversity of Central Oklahoma, University of Transilvania, Zheijang Conservatory u Hangzhou Kina. Profesor je klavira na Muzičkoj akademiji Cetinje.

Festival gudača se organizuje 14 godina uz podršku Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor a od ove godine značaj Festivala je prepoznalo i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

S broda blizu ciparske obale spašeno 86 migranata

0
S broda blizu ciparske obale spašeno 86 migranata
Migranti

Ciparske vlasti objavile su da su spasile 86 migranata u nevolji koji su bili na brodu u blizini jugoistočne obale tog sredozemnog otoka.

Iz Zajedničkog centra za koordinaciju pomoći (JRCC) saopštili su da je operacija spašavanja dovela na obalu 61 muškarca, šest žena i 19 djece, a svi su živi i zdravi. Patrolni čamac pomorske policije i dva glisera sudjelovali su u operaciji kod rta Greco, u blizini primorskog odmarališta Ayia Napa, priopćio je JRCC. Svi bi trebali biti prebačeni u prihvatni centar za migrante koji se nalazi u predgrađu glavnog grada Nikozije.

Informacije o nacionalnosti migranata i o mjestu polaska broda nisu objavljene.

U istom području su prije peta dana ciparske vlasti spasile 60 migranata u nevolji.

Broj migranata koji dolaze brodovima povećan je u 2023. Prema podacima otočnih vlasti, radi se o zabilježenom povećanju od 60% u prvih pet mjeseci u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Većina ilegalnih migranata koji su uočeni kod rta Greco na brodove se ukrca u sirijskoj luci Tartus.

Tvrdeći da se nalazi na prvoj crti migracijskih tokova unutar Europske unije, Cipar već godinama traži više sredstava i političku potporu Bruxellesa za rješavanje ovog problema. Od travnja do lipnja podnesen je 2381 zahtjev za azil u toj državi. Republika Cipar ima vlast samo nad južnim dijelom otoka, dok je sjeverni dio izbjegao njezinoj kontroli od invazije Turske 1974. godine.

Vlasti tvrde da tražitelji azila predstavljaju 5% od 915.000 stanovnika južnog dijela otoka.

Dalmont prvi u Hrvatskoj izgradio katamaran na hibridni pogon

0
Dalmont prvi u Hrvatskoj izgradio katamaran na hibridni pogon
Katamaran na hibridni pogon Foto: A. Maksimović / Novi list

Iz kraljevičkog Dalmonta mogu se pohvaliti da su prvi u Hrvatskoj izgradili i isporučili brod za komercijalnu plovidbu na hibridni pogon.

Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu pogonjenim dizel-elektro propulzijom koji je jučer, nakon uspješno obavljenih testiranja, iz Kraljevice zaplovio prema dubrovačkom području, gdje će biti obavljena svečana primopredaja, prenosi Novi list.

Ovo dvotrupaško plovilo, širine 5,2 metara i kapaciteta prijevoza 50 osoba te tri člana posade, naručila je Javna ustanova Rezervat Lokrum, a povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom i tamošnjim Botaničkim vrtom.

Ugovorna vrijednost broda je oko 1,15 milijuna eura s PDV-om, a gradnja ovog katamarana s hibridnim pogonom financirana je u okviru projekta »Povijesni vrtovi dubrovačkog područja«, koji se sufinancira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ključ u ruke

S gradnjom katamarana u kraljevičkom brodogradilištu počelo se u ljeto prošle godine. Upravo je Dalmontova ponuda, po sistemu ključ u ruke, a što u ovom slučaju znači razrađenu projektnu dokumentaciju, kao i samu gradnju, na natječaju ocijenjena i odabrana kao najpovoljnija.

Hibridni pogon ovom će aluminijskom brodu osiguravati maksimalnu brzinu od 18 čvorova, a katamaran je ujedno prilagođen i osobama s invaliditetom.

Katamaran za Lokrum još je jedna konkretna i vidljiva referenca u Dalmontovom iskoraku prema gradnji brodova na »zeleniji« pogon.

Prije tri i pol godine, vrijedi podsjetiti, kraljevičko brodogradilište izgradilo je i isporučilo dva katamarana na čisti elektropogon Nacionalnom parku Krka.

Elektrobrodovi koji već četvrtu sezonu prevoze turiste rijekom Krkom također su izgrađeni od aluminija i tek su metar kraći od novosagrađenog katamarana za dubrovački Lokrum.

Uz elektromotore i akumulatorske baterije koje im osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe, katamarani u NP Krka na krovnoj konstrukciji imaju i solarnu elektranu uz pomoć koje im je u ljetnim mjesecima osigurana dodatna autonomnost plovidbe.

Zaposleni škver

Proteklih nekoliko mjeseci u Dalmontovim je pogonima u Kraljevici vrlo živo i vrlo zaposleno. Uza završno opremanje katamarana za dubrovački Lokrum privodi se kraju i gradnja brodice za privez koju je ovo brodogradilište ugovorilo s tvrtkom Rijeka plov.

U pitanju je radno plovilo, pogonjeno klasičnim dizelskim motorima, dužine 10,5 i širine četiri metra, koje će pružati usluge priveza i odveza brodova u Kvarnerskom zaljevu, na potezu od Omišlja do Raše te bakarske i riječke luke.

Brodica bi, prema riječima tehničkog direktora u Dalmontu Roberta Miletića, trebala biti spremna za isporuku krajem rujna. Nešto prije toga, sredinom mjeseca, za isporuku će biti spreman i novi plutajući ponton za riječku luku.

Dva takva pontona, koji služe za privez kruzera većeg gaza, a po potrebi i većih trgovačkih brodova, kraljevičko je brodogradilište već isporučilo Lučkoj upravi Rijeka, i to 2019.

Posla u kraljevičkom brodogradilištu, čini se, ni nakon ovih isporuka neće nedostajati. Osim višegodišnjeg projekta na preuređenju broda »Galeb«, koji od potpunog završetka dijeli još zakup(ac) komercijalnog dijela ovog budućeg broda-muzeja, za koji je natječaj upravo u tijeku, u brodogradilištu Dalmont, uz uobičajene remonte, upravo su u pregovorima za potencijalne druge novogradnje.

Kako doznajemo od Miletića, u pitanju je radna brodica za potrebe domaćeg ribogojilišta, dok se s inozemnim klijentima vode razgovori oko gradnje ribarica. Konkretna naznaka ovih potencijalnih poslova trebala bi uslijediti za nekoliko mjeseci.

Jak potres pogodio Kaliforniju – stigla povijesna oluja, bujice, gradovi pod vodom…

0
Jak potres pogodio Kaliforniju – stigla povijesna oluja, bujice, gradovi pod vodom…
Oluja u Californiji – Screenshot: Twitter

Potres magnitude 5.1 pogodio je u nedjelju poslijepodne po lokalnom vremenu područje južne Kalifornije, na koje je stigla i tropska oluja Hilary.

Epicentar potresa bio je na području sjeverno od Los Angelesa, a podrhtavanje su osjetili stanovnici na velikom dijelu južnog područja ove američke savezne države, dok su se pripremali za obilnu kišu i moguće poplave koje donosi tropska oluja.

Potres se dogodio u 14.41 po lokalnom vremenu, a neposredno nakon što se tlo zatreslo nije bilo izvješća o materijalnoj šteti ili ozlijeđenima. Američki sustav upozorenja javio je da nema opasnosti od tsunamija nakon ovog potresa.

Tropska oluja stigla do Kalifornije

Tropska oluja Hilary izazvala je bujične poplave istočno i zapadno od Los Angelesa, nakon što je smrtonosnom snagom projurila meksičkim poluotokom Donjom Kalifornijom. U Los Angelesu su deseci tisuća ljudi ostali bez struje.

Jedna je osoba u Meksiku smrtno stradala u iznenadnim poplavama, gdje su neke ceste odnesene. Fotografije na društvenim mrežama pokazuju bujice kako šikljaju gradskim ulicama koje su pretvorene u rijeke.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom proglasio je izvanredno stanje za veći dio južne Kalifornije, s upozorenjima na iznenadne poplave koja su na snazi najmanje do ponedjeljka u 3 sata ujutro po lokalnom vremenu.

To je područje koje je bilo izloženo dugim sušnim razdobljima. U planinskim i pustinjskim područjima bi u kratkom vremenskom razdoblju moglo pasti od 12 do 25 cm kiše, koliko obično u tim područjima padne na godišnjoj razini.

Jedinstvena u regionu: Čarobna šuma svjetlosnih instalacija i fluorescentnih boja na Paštrovačkoj gori

0
Jedinstvena u regionu: Čarobna šuma svjetlosnih instalacija i fluorescentnih boja na Paštrovačkoj gori
LightLand Montenegro

Da Crna Gora može da se pohvali unikatnim turističkim atrakcijama, ne samo u regionu, već i šire, nije novina. Ovoga ljeta, sudeći prema društvenim mrežama, nezaobilazno mjesto za dnevnu, a posebno noćnu posjetu je Paštrovačka gora i do sada, neviđen, porodični park LightLand Montenegro.

,,Naš park je otvoren prošle godine, sastoji se iz sedam cjelina i prostire se na 25.000 kvadratnih metara. Od atrakcija, ističu se tkz. Kristalna pećina, koju takođe zovemo i Avatar, kao i stepenice iz bajke. Pored toga, imamo vodopad, ljuljaške, mreže za odmor koje su jako primamljive posjetiocima. Trenutno posjedujemo stazu dugu jedan kilometar, ali se svake godine širimo. Svjetlosne instalacije su nabavljene u Crnoj Gori i Ukrajini. Kao što možete da vidite, jedinstveni smo na Balkanu i širem regionu“, ispričao je portparol parka Adis Alić.

Igra svjetlosti i bujna vegetacija, u kombinaciji sa raznovrsnim umjetničkim instalacijama koje zrače flourescentnim bojama, ovoga ljeta predstavljaju najinteresantniji večernji doživljaj koji turista može da iskusi u našoj zemlji.

,,Bilježimo sve veće interesovanje, kako domaćih, tako i stranih gostiju. Većinom dolaze Rusi, Ukrajinci, ali se budi i svijest kod našeg naroda da mogu da uživaju nakon napornog rada. Svake subote održavamo koncerte i organizujemo razne aktivnosti“, izjavio je Alić.

U prilog tome govore i fantastični utisci posjetilaca, a čemu nerijetko svjedoče ponovni dolasci sa porodicom i prijateljima.

,,Drugi put sam ovdje i oduševljeni smo. Kada sam vidjela da je prostor super i za djecu, dovela sam kćerku i kuče. Sve je u prirodi i lijepo je što je temperatura niža. Ovdje smo u jaknama, tako da predstavlja idealan bijeg od vrućine“, prokomentarisala je Budvanka Bojana Rajković.

Sa njom je bio saglasan i Andriješ, koji se prije godinu i po doselio u Crnu Goru sa porodicom.

“Predivno, iznenađujuće, a ujedno i psihodelično mjesto koje opravdava očekivanja. Došli smo na kratko, a zadržali smo se duže od tri sata. Prijatna kuhinja, atomsfera i gostoprimljivost čine mjesto upečatljivim“, zaključio je Rus.

Za ljubitelje fotografije, ovo je idealna lokacija za eksperimentisanje sa noćnim režimima vaših foto-aparata ili mobilnih telefona. Ako i dalje tražite spas od gradske vreve, dobro došli u novi kutak.

Rekordan broj putnika na Debelom brijegu i Dobrakovu

0
Rekordan broj putnika na Debelom brijegu i Dobrakovu
GP Debeli brijeg – foto Vlada CG

Crna Gora ovog ljeta bilježi rekordan broj putnika i vozila koji su prešli granicu na prelazima  Debeli brijeg /GP prema Hrvatskoj i Dobrakovo /GP prema Srbiji.

Na Dobrakovu je od 1. juna do 15. avgusta ove godine 62 odsto više prelaza u odnosu na isti period prethodne.

Debeli brijeg bilježi rast broja prelaza od 4,1 odsto u poređenju sa 2022. godinom.

Iako su gužve velike, dužeg zadržavanja na prelazima nema. Najveća zadržavanja su, kako kažu sagovornici TVCG, vikendom, pri čemu napominju da čekanje na Debelom brijegu zavisi i od rada granične policije Hrvatske.

Najviše gostiju preko Dobrakova dolazi iz regiona, ali i državljani Evropske unije – Njemačke, Mađarske, Rumunije.

I crnogorski aerodomi bilježe dobar promet – od početka godine do sredine avgusta broj putnika je premašio milion i po.

Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog

0
Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog
Crnjanski

Povodom 130 godina od rođenja Miloša Crnjanskog  i 200. godišnjice rođenja Stefana Mitrova Ljubiše,   Kuturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica  organizuju  u četvrtak 24. 08. u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predavanje dr Milijane Kandić Simonović “Boka u očima Ljubiše i Crnjanskog“.

Da je Boka svojim prirodnim ljepotama i vjekovnim istorijsko-kulturnim značajem bila inspiracija mnogim umjetnicima u različitim književnim razdobljima pokazuju i djela dvojice velikih pisaca, Stefana Mitrova Ljubiše i Miloša Crnjanskog. Analizirajući objektivna i subjektivna zapažanja o Boki i povodom nje, koja u svojim djelima različitog obima i žanra, „Boka“ i „Boka Kotorska“, iznose ova dva pisca, govoriće se o zajedničkim  uočenim jedinstvenim osobinama ovog geografskog, prirodnog,  kulturnog i kulturološkog  podneblja, ali i, sa druge strane, o autentičnim percepcijama, promišljanjima i  pojedinačnim književnim stilom svakog od njih na podlozi iste teme. U razmaku od pedesetak godina, dugih i  značajnih za višeznačno „putovanje“ naše književnosti od romantizma do avangarde, dva se autora, različito motivisana i sa različitih pozicija pristupajuća toj temi, spajaju na umjetnički i funkcionalno poseban način. Otkrićemo te tačke spajanja i osvijetliti univerzalnost dejstva ljepote, ali i istaći individualne književne vrijednosti oba rukopisa, sagledavajući ih upravo i u kontekstu vremena/epohe u kojem nastaju.

Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon  višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.

Tenerife: Širi se šumski požar, tjera hiljade ljudi iz domova

0
Tenerife: Širi se šumski požar, tjera hiljade ljudi iz domova
Tenerife
Foto: Nacho Doce / Reuters

Šumski požar na španjolskom otoku Tenerife koji je natjerao hiljade ljudi da napuste domove širi se i izvan je kontrole, uz vruće, suho i vjetrovito vrijeme koje otežava nastojanja da se obuzda požar.

U subotu kasno navečer hitne službe priopćile su da požar zahvaća 10 gradova, iako je 11 evakuirano iz predostrožnosti.

Niti jedno veće turističko područje nije pogođeno.

Naređene su evakuacije zbog pogoršanja vremenskih uvjeta tokom noći.

Na konferenciji za medje kasno u subotu, čelnica lokalne uprave Rosa Davila, opisala je požar kao “razoran” i rekla da je izazvao nove evakuacije.

Do nedjelje ujutro regionalne su vlasti rekle da je evakuirano 12.279 ljudi, revidirajući svoju raniju privremenu procjenu od 26.000.

Fernando Clavijo, regionalni čelnik Kanarskih otoka, rekao je da se očekuje da će nedjelja biti “vrlo komplicirana” za vatrogasce zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Požar je izbio u srijedu u planinskom nacionalnom parku oko vulkana Mount Teide – najvišeg vrha Španjolske.

Sada pokriva područje od preko 8.000 hektara u odnosu na 5.000 hektara ranije u subotu.

Popularna turistička područja na Tenerifima, dijelu kanarskog arhipelaga u Atlantskom oceanu, dosad nisu pogođena i dvije zračne luke rade normalno.

Vrućina i suho vrijeme ovog su ljeta pridonijeli neuobičajeno jakim šumskim požarima u Europi, uključujući španjolski otok La Palma u srpnju i Kanadu.

Požari na havajskom otoku Maui ranije ovog mjeseca ubili su više od 110 ljudi i uništili ljetovalište Lahainu.

Znanstvenici kažu da su klimatske promjene dovele do češćih i snažnijih ekstremnih vremenskih događaja.

BirdSaltPeople: FEST

0
BirdSaltPeople: FEST
BSPFest-Cover

U ovom značajnom vremenu kada se u Ulcinju okupljaju mnoge kulture, lokalno stanovništvo, dijaspora i turisti, želimo da podignemo svijest u društvu i promovišemo svijest o važnosti zaštite životne sredine, kao i da zajedno slavimo sa ljepotama prirode. Ovom prilikom, sa zadovoljstvom najavljujemo javnosti treći po redu BirdSaltPeople:FEST. Fascinantni ekološki festival sa raznovrsnim programom koji će se održati u Parku prirode Ulcinjska solana.

Ovaj festival ima za cilj da okupi umjetnike, stručnjake za kulturnu baštinu, kao i istaknute ekološke aktiviste, međunarodno poznate fotografe divljeg života i pejzaža, umjetnike klasične muzike i džeza, lokalne proizvođače kao i širu javnost kako bi slavili i ukazali na važnost zelenih područja, biodiverzitet koji pripada svima nama.

Festival posvećen održivom razvoju i promociji zaštićenih područja u svakom segmentu povezuje kulturu, umjetnost, lokalne proizvode sa očaravajućom ljepotom Ulcinjske solane, a ima za cilj da inspiriše održive inovativne ideje i akcije u cilju zaštite i očuvanja životne sredine.

3rdBirdSaltPeople:FEST će se održati četiri vikenda, od 25. avgusta do 16. septembra 2023. Festival predstavlja regionalnu saradnju pojedinaca, institucija i organizacija posvećenih održivijoj budućnosti naše životne sredine.

3rdBirdSaltPeople:FEST prva sedmica 25. i 26. avgusta 2023. – posvećena je GRAĐANSKOM AKTIVIZMU gdje će učesnici imati priliku prvo da vide ptice u Ulcinjskoj solani tokom ture koju organizuje CZIP (Centar za zaštitu i proučavanje ptica). Zatim će imati priliku pogledati dokumentarne filmove posvećene otporu mještana Beransela, građanske inicijative za zaštitu javnog prostora Brdo Gorica režisera i aktiviste Mladena Ivanovića. Nakon emitovanja dokumentarnih filmova, razgovaraće sa panelistima Mladenom Ivanovićem, Džemalom Perovićem, Vukom Vujišićem, princom Nikolom Petrović Njegoš, Aleksandrom Kapetanović i Goranom Jankovićem o temama kao što su aktivizam u službi jačanja zajednice i pokretanja kolektivne odgovornosti, a druga tema posvećena je pejzažima, kulturnoj baštini i javnim prostorima koji su u procesu nestajanja. Zadovoljsto nam je da obavjestimo zainteresovane da ce se panelu pridruziti i Brajan Brković jedan je od osnivača “Šodroš survivor kampa” kao i Građanskog pokreta Bravo! u Novom sadu.

3rdBirdSaltPeople:FEST druga sedmica 01. i 02. septembra 2023. – ponudiće izvanrednu atmosferu KREATIVNOSTI gdje će lokalni i regionalni umjetnici predstaviti svoje kreacije na različite načine. Ovu sedmicu počinjemo sa instalacijama i skulpturama rađenim sa posvećenošću prirodi. Nikola Mirić stvara upcycled umjetnička djela napravljena od otpada pronađenog u prirodi koja će ujedno predstavljati diverzitet Parka prirode Ulcinjska solana. Nakon svečanog otvaranja izlože prepuštamo se džez interpretacijama tria “Purple Grain” koji čine Ivan MarovićSlaven Ljujić i Martin Djordjević  . Drugog dana ovog vikenda, imaćete priliku da upoznate prirodu bez granica, regionalni biodiverzitet Kosova, Albanije i Crne Gore, uz slikovite pejzaže fotografa Arian Mavriqi, PPNEA i Slavka Nikolića. Amir Xhaković, poznati pijanista iz Skadra, nastupiće u završnici večeri recitalnim koncertom na temu “Pijanistički pejzaži sa Balkana”.

3rdBirdSaltPeople:FEST treća sedmica 08. i 09. septembra 2023. – pružiće vam priliku i osjećaj pijačne atmosfere u ovom posebnom prostoru potpuno drugačijem od onoga što poznajemo na zelenoj pijaci. Posjetioci ne samo da mogu uživati u ukusima, već mogu kupiti svježe i autentične proizvode, kao i druge unikatne rukotvorine vezane uz lokalnu kulturu. Pijačni dani ove godine dolaze sa drugačijim iskustvom za sve učesnike, upoznavajući ih sa različitim kvalitetom i ukusom koji maslinovo ulje posjeduje kroz različite osjećaje čula – senzorikom maslinovog ulja. Od blagih i laganih ulja do ulja jake i snažne arome, svaki posjetilac može krenuti na senzorno putovanje svijetom okusa maslinovog ulja. Senzorni dio čini festival jedinstvenim i potpunim iskustvom za sve one koje zanimaju gastronomija i tradicija maslinovog ulja, kao i unaprjieđenje proizvođača i potrošača. Ovim želimo da povežemo dva simbola Ulcinja, milenijumsku maslinu i simbol industrijalizacije i razvoja Ulcinja u savremeni grad.

3rdBirdSaltPeople:FEST u četvrtoj sedmici 15. i 16. septembra 2023. godine – pozorište koje će, uz nastup domaćih umjetnika, otkriti istoriju, uspjeh i izazove kroz koje je ulcinjska solana prolazila godinama. Svi usponi i padovi sažeti u umjetničku predstavu pod nazivom “Kraljica proklete krune”.

Ova predstava, posvećena Ulcinjskoj solani, prvi put će biti izvedena specijalno za publiku gdje je stara upravna zgrada Solane glavna bina. Iz samog naslova predstave razumije se da je nekada Ulcinjska solana za Ulcinj predstavljala moć, sigurnost života i razvoja lokalnog stanovništva i šire.

Pozivamo ukupnu javnost, medije i sve ostale zainteresovane da nam se pridruže na 3rdBirdSaltPeopleFEST-u i postanu dio ove manifestacije kako bismo podigli svijest, pozitivno promijenili svoje ponašanje za životnu sredinu koje nas okružuje. Zajedno gradimo put prema svjetlijoj i održivijoj budućnosti za buduće generacije!

Pamtimo istoriju Solane, angažujemo se za njenu budućnosti!

Tivat – Svečano otvoren renovirani stadion FK “Arsenal” (FOTO)

0

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) Dejan Savićević, predsjednik uprave Fudbalskog kluba “Arsenal” iz Tivta Dejan Kandić i izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro Dejvid Margason, danas su svečano otvorili potpuno renovirani glavni stadion FK “Arsenal” i novosagrađani objekat u sklopu stadiona, ukupne površine 250 metara kvadratnih.

“Ovo je decenijama očekivani objekat infrastrukture, koji “Arsenal” kao jedan od najstarijih fudbalskih klubova u Crnoj Gori zaslužuje” – istakao je Komnenović i zahvalio FSCG na pomoći da se projekat realizuje.

“Fudbal u Arsenalu trenira preko 300 mališana, što garantuje perspektivu i trajanje ovog kluba”, rekao je predsjednik opštine i za jesen najavio ugradnju reflektora na glavnom stadionu čime će biti kompletirana infrastruktura ovog sportskog kluba.

“Fudbalski savez, kako u Tivtu tako i u drugim dijelovima Crne Gore, trudi se da što više ulaže u infrastrukturu. U ovaj projekat uložili smo gotovo pola miliona eura. U ranijem periodu ulagali smo u rasvjetu na pomoćnom terenu. Drago mi je što se fudbal probudio u Tivtu”, rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević i “Arsenalu” poželio velike fudbalske uspjehe u narednom periodu.

“Danas igramo utakmicu Prve Crnogorske lige, po prvi put na našem terenu na novoj travnatoj podlozi, u novim pomoćnim objektima i to nas čini veoma srećnim i ponosnim” – istakao je Dejan Kandić u ime uprave kluba. Kandić je podsjetio da je na cjelokupnoj površini terena postavljena nova travnata podloga, obilježene su linije, instaliran je nov drenažni sistem i sistem za zalivanje.

“Mi kao uprava kluba se na ovome nećemo zaustaviti. Želja nam je da do početka sljedeće sezone imamo reflektore na glavnom terenu i klupske prostorije za mlađe kategorije. Nadamo se daljim uspjesima jer rezultati su garant daljeg razvoja kluba”, rekao je Kandić i zahvalio FSCG na podršci budući da je Savez nosilac oko 80% od ukupnog ulaganja.

Na stadionu su postavljene nove tribine kapaciteta 600 mjesta, kao i VIP loža i posebna loža za novinare i televizijski prenos utakmica. Izgrađen je potpuno nov pomoćni objekat površine 250m2 u kojem su smještene svlačionice, kupatila, tzv press room, prostorije za delegate sudije i trenere. Ukupna vrijednost investisticije iznosi 800.000€, a investitori su Fudbalski savez Crne Gore, Opština Tivat i FK “Arsenal”.

U otvaranju renoviranog stadiona FK “Arsenala” učestvovao je Dejvid Margason prvi čovjek kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro, glavnog “Arsenalovog” sponzora.

“Zadovoljni smo što smo u prilici da pomognemo razvoj tivatskog sporta i da investiramo u dalji razvoj FK “Arsenal”. Radujemo se budućim sportskim uspjesima ovog kluba”, istakao je Margason i za narednu godinu najavio otvaranje novog “Siro Boka Place” hotela, koji će biti fokusiran na sportske i wellness sadržaje. “Namjera nam je na neki način uvezati aktivnosti
kluba sa ovim sadržajima”, dodao je on.

Na stadionu je danas odigrana i prva utakmica Prve Crnogorske lige između FK “Arsenal” i FK “Jedinstvo” iz Bijelog Polja. Tokom svečanog dijela programa prisutnima se obratio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović koji je izveo i početni udarac na ovom fudbalskom meču.

U pratećem programu je nastupilo i Glazbeno prosvjetno društvo Tivat.