Portal Boka News danas obilježava jedanaest godina postojanja (13. oktobar 2014.).
Hvala čitaocima na povjerenju kao i kolegama novinarima koji su doprinjeli da Boka News postane respektabilni regionalni medijski servis. Boka Kotorska i Mediteran sa svim svojim osobenostima i dalje su u fokusu našeg interesovanja…
Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada boriti se za istinu i objektivnost, donositi vijesti i pratiti događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.
Hvala što ste s nama ovih 11 godina, što nas pratite i podržavate, poručio je glavni urednik i osnivač portala Boka News, Miroslav Marušić.
U Crnoj Gori u ponedjeljak 13. oktobra će biti pretežno sunčano uz malu mjestimičnu oblačnost i najvišu dnevnu temperaturu do 24 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru u nižim predjelima mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od dva do 15, najviša dnevna od 11 do 24 stepena.
Članovi Rotari kluba Kotor organizovali su u subotu, 11. oktobra, tradicionalni izlet za štićenike JU Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj.
Djeca su imala priliku da posjete Aerodrom Tivat, gdje su provela jedno nezaboravno jutro u ulozi pravih putnika.
Tokom posjete obišli su Terminal 2, prošli check-in i dobili svoje bording karte, a zaposleni Aerodroma Crne Gore strpljivo su im objašnjavali kako funkcionišu aerodromske procedure. Djeca su zatim prošla kontrolu dokumenata i bezbjednosnu kontrolu, obišla odlazni gejt i iz prve ruke saznala kako izgleda putnički proces prije leta.
Na platformi su posmatrali avione izbliza, ušli u avion Air Montenegra, gdje su ih dočekali posada i kapetan. Svako dijete je ušlo u kokpit i imalo priliku da sazna kako funkcionišu pilotske komande – pa čak i da „odabere“ svoju destinaciju, onu koju je ranije upisalo na bording kartu.
Druženje se nastavilo u vozilu vatrogasne jedinice, gdje su mališani imali priliku da vide kako funkcioniše aerodromska služba zaštite i spašavanja, kao i da posmatraju polijetanja i slijetanja iz neposredne blizine.
Izlet je nastavljen obilaskom posebnog rezervata prirode “Tivatska solila” gdje su djeca u pratnji stručnih vodiča uživala u šetnji i posmatranju ptica i rakova u razervatu, kao i VR prezentaciji.
Aerodromi Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje morskom dobrom su djeci obezbijedili prigodne poklone – kao lijepu uspomenu na dan ispunjen osmijesima i novim iskustvima.
Druženje završeno je ručkom u organizaciji Poslovnog centra “Vukšić” u Radanovićima.
Ovogodišnju akciju koordinirala je članica RC Kotor Renata Bergam Grandis.
Rotari Kotor zahvaljuje domaćinima izleta, sponzorima i prijateljima kluba na pomoći u organizaciji, poklonima, logistici i gostoprimstvu: “Aerodromima Crne Gore”, “Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom”, “Meridian DMC” i “PC Vukšić – D’event sala za svečanosti”.
Atraktivna šetačka staza koja vodi od plaže Plavi horizonti do obližnjih stijena u pravcu Bigova zapuštena je i mjestimično zatrpana smećem.
Mala deponija otpada nalazi se nedaleko uz obalu, iznad male šljunkovite/kamenite plaže. Ova pojava, koju u Hrvatskoj nazivaju „naplavni otpad“, nastaje prilikom jakog južnog vjetra, kada valovi na obalu izbacuju ono što ljudi u more bacaju. Sve što more primi, ono to i vrati, kažu stari primorci.
S obzirom da je ova staza jako popularna među rekreativcima, turistima i ljubiteljima prirode koji hodaju do tvrđave Grabovac, bilo bi lijepo da se organizuje akcija čišćenja i uređenja ove rute. Osim što more nanosi otpad bačen negdje sa druge strane obale, ima i smeća koje je odloženo uz put. Na odvajanju staze ka Grabovcu je mjesto za „roštiljanje“, koje bi isto tako trebalo dovesti u red.
Smeće na Plavim horizontima
Staza je betonirana samo do platoa sa pogledom na otvoreno more, a duž nje se tu i tamo naziru polomljeni ostaci nekadašnjih klupa za odmor. One su potpuno propale, kako su istrunule – neupotebljive su.
Dragica i Marijana u akciji
Dvije sportistkinje, Marijana iz Beograda i Dragica iz Užica, koje su septembarske dane provodile na odmoru u Radovićima, skreću pažnju i na zapuštenost nekadašnje staze ka Bigovi.
Kažu da je potpuno zarasla i da je njome nemoguće proći, te predlažu jednu dobrovoljnu akciju kojom bi se staza prokrčila, uredila, makrirala. Svoju dobru namjeru one su i „ovjerile“ demonstrirajući sječenje drače i šipražja u ovom dijelu obale. Njih dvije su prethodno učestvovale u akciji krčenja staze ka Lovćenu za potrebe Pješačkog dana, u organizaciji PK „Vjeverica“.
Klub za sportski ribolov „Širun“, Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva zajedničkim snagama su organizovali 58. izdanje tradicionalne fešte od ribe, vina i piva – Dan širuna. Veliki broj posjetilaca okupljen na trgu ispred Starog grada imao je priliku da uživa u bogatom kulturno-zabavnom programu, sportskim igrama, kao i velikim količinama ribe, vina, piva i drugih budvanskih specijaliteta koji su besplatno dijeljeni svim gostima.
Tradicionalnu manifestaciju “Dan širuna” zvanično je otvorio predsjednik Kluba za sportski ribolov “Širun”, Tihomir Fabris.
“Na samom otvaranju mogli ste da vidite dječji muzički program, djecu, mladost, njihove pjesme, igre – za takvo nešto čovjek treba da živi i radi, te treba da naučimo tu djecu da kada porastu i oni nastave ovu tradiciju, jer je šteta da to neko ne preuzme. Osigurali smo 1.500 kilograma ribe, 800 litara piva, 800 litara vina, puno tradicionalnih budvanskih specijaliteta, ruštula, smokava, priganica. Sve smo uradili što Budva i Budvani mogu da doprinesu jednoj ovakvoj tradiciji. Mnogo je ljudi, svi se lijepo druže,” ispričao je Fabris.
Fabris je na podršci izrazio posebnu zahvalnost malim privrednicima, sponzorima, te glavnim pokroviteljima manifestacije Turističkoj organizaciji opštine Budva i Opštini Budva.
Dan širuna je još jednom pokazao da je Budva i van glavne turističke sezone centar dobrog provoda koji okuplja kako goste iz različitih krajeva Crne Gore, tako i turiste iz regiona i šire.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekla kompletna manifestacija izrazila je direktorica TO Budva, Ana Vujošević.
Dan širuna 2025.
“Budva je zahvaljujući lijepom vremenu sijala i bila je mjesto gdje se spajaju tradicija, lijepi ukusi Mediterana, najljepše note, najljepša muzika, divan program koji je uključivao naše mališane iz predškolskih ustanova i osnovnih škola sa teritorije opštine Budva i mnogo umjetnika. Dan širuna je tradicionalno pravo osvježenje u oktobru za sve ljubitelje tradicije, lijepog provoda i dobrih ukusa. Veliko je zadovoljstvo kada se tradicija iz godine u godinu širi i kada imamo dobru saradnju sa lokalnom zajednicom i kada svi zajedno radimo na kreiranju proizvoda koji je interesantan svim našim gostima,” kazala je Vujošević.
Dan širuna je dodatno doprinio dobroj posjećenosti Budve i u oktobru.
“Prema posljednjem presjeku u Budvi boravi oko 14.400 gostiju. U hotelima su pretežno gosti iz Velike Britanije, Njemačke, Izraela, Poljske i Francuske, a u privatnom smještaju dominantni su gosti iz Srbije, Turske, Bosne i Hercegovine, Rusije i Ukrajine,” istakla je Vujošević.
Dan širuna 2025.
Dobra zabava na budvanskom Trgu slikara počela je raznovrsnim dječjim programom tokom kog su svoje talente pokazali mališani PU „Vini Pu“, vrtići „Moj svijet“, „Ljubica Jovanović – Maše“, „Diznilend“, školarci OŠ „Mirko Srzentić“ (Petrovac) i dječji hor Muzičke škole Budva. Zatim su uslijedili tradicionalni defile Gradske muzike Budva i članova NVO „Feštađuni“, kao i nastupi ženske vokalne grupe „Harmonija“ i solista Muzičke škole.
Priliku da se predstavi velikoj publici okupljenoj na gradskom trgu imala je mlada budvanska pjevačica Lara Pavićević, kojoj su se nakon nekoliko solo numera na sceni priključile njene kolege iz „Budva u ritmu Evrope“ te su zajedno maestralno izveli pjesmu “Grande amore”.
“Veoma mi je drago što imam priliku da nastavim tradiciju. Veoma sam srećna što mogu da iskažem sebe i da otpjevam pjesme za koje mislim da će se svidjeti našoj publici. Uvijek je zadovoljstvo pjevati za svoj grad. Drago mi je da smo i u sklopu ekipe „Budva u ritmu Evrope“ izveli Grande amore koja je po mom mišljenju jedna od najljepših italijanskih balada,” poručila je Pavićević.
Nastup Gradskog hora Budve u okviru Dana širuna bio je odlična uvertira za njihov veliki rođendanski koncert koji će biti upriličen večeras na platou ispred Starog grada u Budvi, s početkom u 19 časova.
“Čast nam je što smo dio jedne ovako lijepe manifestacije sa kojom njegujemo tradiciju u Budvi. Uvijek nam je drago da se odazovemo ovakvom pozivu. Pripremili smo jedan bogat repertoar kao i svake godine. Naš duži repertoar ćete moći da čujete večeras od 19 časova koncertom kojim obilježavamo dvije godine postojanja,” istakla je članica Gradskog hora Budva, Iva Otašević.
Za kvalitetnu muziku u nastavku programa pobrinuli su se lokalni muzičar Ivo Benić i klapa „Jedinstvo“ iz Bara, a okupljeni su se dobro zabavili uz tradicionalno skidanje pršuta sa nauljene grede gdje je pobjedu odnio Vladan Spartanac Pavličić.
Već deset godina neizostavan dio Dana širuna je i nastup pjevačice Monike Knezović.
“Utisci su sjajni i zahvalna sam našoj dragoj publici na toliko predivnih emocija koje su mi pružili večeras. Velika mi je čast što sam desetu godinu zaredom vaš gost. Prezadovoljna što je publika znala sve moje pjesme i obrade hitova mojih dragih kolega. Uskoro možete očekivati i moju novu pjesmu, to moja publika zaslužuje i moram ih obradovati u skorije vrijeme,” kazala je Knezović.
Do usijanja atmosfere došlo je tokom nastupa mlade regionalne muzičke senzacije, Jakova Jozinovića. Od trenutka od kada je izašao na scenu, pa do samog kraja nastupa mnogobrojna publika je uglas sa njim pjevala svaku pjesmu sa pažljivo osmišljenog repertoara koji je obuhvatio obrade najvećih hitova velikana domaće muzičke scene kao što su Oliver Dragojević, Zdravko Čolić, Dino Merlin i mnogi drugi.
“Crnogorci su predivan narod, jako dobrog karaktera. Budva me oduševila izgledom, ovo mi je prvi put dam sam u vašem gradu i zaista je lijepa. Mi se trudimo da svaki mjesec uvedemo nove pjesme i nešto novo na sceni. Želimo donijeti najbolju muziku ljudima. Od mene možete očekivati emociju, dobru muziku, iskrenost i dobru energiju. Inspiraciju pronalazim u muzičkim legendama zato što su oni ostavili toliki trag i toliko dobru muziku da ja samo mogu učiti od njih i definitivno su inspiracija za moju muziku koju sam već snimio i koja će izaći uskoro,” naveo je Jozinović.
Izuzetna podrška koju je dobijao tokom cijelog koncerta pokazala je da mladi Jakov i te kako ima veliku bazu obožavalaca u Crnoj Gori, te je njegov spektakularni nastup bio pravi način da se zaokruži 58. Dan širuna.
Nakon sjajnog programa Dana širuna, dobar provod u Budvi će biti nastavljen danas, 12. oktobra, od 15 sati na Svetom Stefanu gdje će biti održana deseta jubilarna Fešta od ruštula – manifestacija posvećena očuvanju kulturne i gastronomske baštine Paštrovića.
Pomorci diljem svijeta uskoro će morati proći dodatnu obuku iz područja prevencije nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu – jedna je od ključnih novosti koju donosi nova rezolucija MSC.560(108), kojom Međunarodni pomorski odbor (MSC) mijenja STCW Kodeks.
Riječ je o značajnoj izmjeni STCW Kodeksa, kojom se po prvi put u obveznu izobrazbu pomoraca uvodi sadržaj posvećen prevenciji nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu.
Izmjene su usvojene 23. svibnja 2024. godine, a prema odredbama rezolucije stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
Najvažnija izmjena odnosi se na poglavlje VI STCW Kodeksa, koje pokriva temeljnu sigurnosnu izobrazbu pomoraca. U tablici A-VI/1-4, koja definira minimalne standarde kompetencija u području Temeljne sigurnosti na brodu, dodan je potpuno novi segment posvećen prevenciji i odgovoru na nasilje, uznemiravanje i seksualni napad na brodu.
Pomorci će tako tijekom obuke morati steći osnovno razumijevanje oblika i posljedica nasilja, uključujući i zlostavljanje temeljeno na spolu, kao i prepoznati uzroke koji do njega mogu dovesti – od stresa i izolacije do zloupotrebe alkohola i moći. Novi program uključuje i principe „trauma-informed“ pristupa, koji pomorcima omogućuje da na adekvatan način pruže podršku žrtvama i svjedocima incidenata.
Uz novi modul o prevenciji nasilja, izmijenjeni STCW Kodeks dodatno naglašava važnost timskog rada, učinkovite komunikacije i kontrole umora. Novi standardi prepoznaju umor i stres kao ozbiljne prijetnje sigurnosti na moru te potiču pomorce da nauče prepoznati i pravodobno reagirati na znakove iscrpljenosti kod sebe i članova posade
Osim sigurnosnih i tehničkih aspekata, nova obuka ima i širi cilj – stvaranje inkluzivne i sigurne brodske zajednice, u kojoj se svaki član posade osjeća poštovano i zaštićeno.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pozvala je države članice da nove odredbe počnu primjenjivati što je prije moguće, ne čekajući službeni datum stupanja na snagu. Nacionalne administracije, uključujući i hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), morat će uskladiti svoje pravilnike o izobrazbi i osposobljavanju pomoraca s novim standardima.
Prema informacijama MMPI-ja, sve svjedodžbe Temeljne sigurnosti na brodu (STCW VI/1) izdane zaključno s datumom 31. prosinca 2025. godine od strane Republike Hrvatske ostaju valjane do datuma isteka. Time se pomorcima osigurava kontinuitet važenja postojećih svjedodžbi, bez potrebe za izvanrednim obnavljanjem prije stupanja na snagu novih pravila.
Više informacija i puni tekst IMO Rezolucije MSC.560(108) dostupan je na službenoj poveznici: RESOLUTION MSC.560(108)
Powerlifting reprezentacija Crne Gore osvojila je zlato i dva srebra na Svjetskom prvenstvu u Slovačkoj pod okriljem WUAP federacije (World United Amateur Powerlifting).
Kotoranin Đorđe Miljenović u seniorskoj kategoriji do 95 kg ostvario je total 790,5 kg što je novi svjetski rekord i potpuno zasluženo zauzeo najviši stepenik pobjedničkog postolja.
U seniorskoj konkurenciji boje naše države branila je još Jovanka Drobnjak, u kategoriji do 67,5 kg i osvojila srebro s totalom 410 kg.
Foto Radio Kotor
Srebrno odličje pripalo je i junioru Tomu Jovoviću koji je u kategoriji do 110 kg zabilježio total 747,5 kg.
Proslavljeni šampion u benč presu, sada prvi čovjek naše krovne pauerlifting asocijacije, Miloš Ćećanović je u Njitri stekao zvanje WUAP internacionalnog sudije A kategorije položivši teorijski i praktični dio ispita.
Intervju sa Sonjom Škobić, književnicom čija djela iscjeljuju i nadahnjuju
U svakoj priči Sonje Škobić rođene Ćuković šumi more Boke Kotorske — ono isto koje ljulja barke, šapuće kroz škure kamenih kuća i nosi miris djetinjstva. Njene riječi imaju boju jutarnjeg plavetnila i mekoću galebovih krila. Između valova i oblaka, Sonja pronalazi svijet u kojem bajke liječe, leptiri nose poruke dobrote, a kućni ljubimci i oblaci postaju iscjelitelji duša.
U njenoj prvoj knjizi za odrasle, Kuća okrenuta moru, kamen i sjećanje stvaraju most između prošlosti i sadašnjosti. More je za Sonju nepresušni izvor – zavičaj i zrcalo duše.
“Priče su to sjećanja na djetinjstvo i mladost u Boki Kotorskoj. Kamena kuća uz more u kojoj sam rođena i ona u kojoj sam odrasla – obje su bile okrenute moru. U priči Kameni grad (Perast) nadopunjujem prozu pjesmom o peraškim otocima, pjesmom koju sam često pjevala i koja je bila himna mog zavičaja. Boka je oduvijek bila inspiracija mnogim umjetnicima – a u njenoj ljepoti i ja nalazim nadahnuće za pisanje”, objašnjava Sonja.
“U priči „Kuća u suncu“ pišem o našoj kući s drvenim škurama gdje je sunce ujutro sjalo s istoka, u podne s juga, poslijepodne sa zapada. Pišem o mladom pjesniku koji u staroj kamenoj kući svojih predaka inspiraciju nalazi u pogledu kroz prozor svoje kuće na nekad mirno, a nekada nemirno modro more”.
SVE NASLOVNICE
U Kući okrenutoj moru i drugim pričama, čitatalac osjeća sunce na škurama, miris soli i zvuk havajske gitare s cvjetne livade djetinjstva. U tim slikama živi i sjećanje na oca.” Često se sjetim i oca – mnogo je pisao o Boki. U mojoj prozi on je i dalje prisutan, kao što je prisutno more koje nas povezuje”, sa sjetom priča književnica.
Sonja čitaocima daruje radost čitanja i snivanja
Kada se okrene dječijem svijetu, Sonja otvara vrata topline i nježnosti. U slikovnici Mačak Kiki – Kiki iscjelitelj, junak putuje svijetom liječeći duše.
Koje su male svakodnevne čarolije koje Vas nadahnjuju da pišete za djecu?
„Mačak Kiki je moja prva slikovnica. Umiljat, topao i dobronamjeran, Kiki prenosi iscjeliteljsku energiju svima koji je trebaju. Ta priča je prevedena na engleski i vjerujem da putuje svijetom, šireći poruku o dobroti. Pisanje za djecu za mene je svijet šarenila i čuda. Već više od deset godina pišem za djecu i mlade, posjećujem škole i vrtiće, čitam i pričam priče, kaže književnica I ističe da “u društvu djece uvijek pronađe inspiraciju i radost.“
U Ptici iz snova pero postaje krilo. “Pisanje, kaže Sonja, vodi me na putovanje kao što djevojčica pušta svoju pticu u noć — da dotakne nebo i vrati se s čarolijom. U pričama poput „Biserne školjke“ i „Galebovog leta“, Sonja piše o plavetnilu, o slobodi, o zvuku mora i o galebovima koji hrane mlade dok ona posmatra iz daljine. More, uvijek prisutno, postaje simbol slobode i nadahnuća.
Njene bajke rađaju se iz tišine i neba. „Pahuljasti san“, „Kapljice dobrote“ i „Čarobna tajna“ nose svjetlost mašte — pahuljicu koja razveseljava dječaka, oblak koji pomaže djeci s posebnim potrebama, i čaroliju izrade božićnih ukrasa. Sonja voli da piše bajke I vjeruje da su upravo nebo i snijeg mjesta gdje mašta najviše može da poleti, daleko od stvarnosti, ali blizu srcu. Ističe da ilustracije Lare Dorin daju tim pričama dodatnu svjetlost – slike koje dišu zajedno s riječima.
BISERNA ŠKOLJKA
U zbirci Pepi i Žuti leptir, Sonja progovara o hrabrosti i empatiji. Žuti leptir, njen tihi junak, pomaže dječaku koji trpi nasilje oca i nastavlja let u misiji dobrote. „Uvijek kada vidim žutog leptira,“ kaže ona, „pomislim – to je moj leptir, stvoren da pomaže.“ I zaista, kroz njezine stranice leptiri postaju simboli hrabrosti i vjere u dobrotu.
Ističe da kada piše “ Kada izmaštam novu priču za djecu poželim da taj trenutak ne prestane. Radujem se svakoj novoj inspiraciji i motivu da nastavim pisati i maštati. Često puta i sama ostanem iznenađena napisanim”.
I dalje čeka ono najbolje od sebe
Kada govori o pisanju, Sonja priznaje da je svaki novi tekst kao rađanje radosti. Iako iza sebe ima više od sto priča, ona i dalje čeka ono „najbolje od sebe“. Nagrade za kratku prozu i zbirke priča samo su potvrda da njen svijet mašte dopire do srca čitalaca, ali istinska nagrada, kaže, leži u trenutku kada priča počne da diše kroz nju.
Mladim piscima Sonja poručuje da posmatraju svijet oko sebe i zapisuju trenutke, jer će jednog dana možda poželjeti da ih vrate na papir. U tim zapisima čuva se ono što vrijedi – emocija, sjećanje i toplina vremena kada smo „imali malo, ali bili sretni“.
Između mora i oblaka, stvarnosti i snova, Sonja Škobić gradi svijet u kojem riječi liječe, mašta ne poznaje granice, a svaka priča donosi kap svjetlosti. Kao da kaže: dovoljno je da otvorimo srce – i priča će sama pronaći svoj glas.
U Mostaru gdje živi, ali u mislima uvijek na obalama Boke, između oblaka i galebova, Sonja i dalje piše — kuću okrenutu moru, i srcu.
Galebov let – Sonja Škobić
Autorica koja gradi mostove priča
Sonja (Ćuković) Škobić rođena je 1953. godine u Herceg Novom, u Boki Kotorskoj (Crna Gora). Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu.
Autorica je zbirke kratkih priča Kuća okrenuta moru (2014.) i više slikovnica za djecu: Mačak Kiki (2017.), Ptica iz snova i Čarobna tajna (2018.), Galebov let (2020.), Biserna školjka (2020.), Plavoloknica i Vjeverica Keti (2021.) te Pepi i Žuti leptir (2024.).
Dvojezična slikovnica Kiki, the Healer – Kiki iscjelitelj objavljena je 2020. u digitalnom, a 2023. u štampanomi digitalnom izdanju (Style Writes Now, Sarajevo).
Dobitnica je književne nagrade „Krešimir Šego“ za kratku prozu (2022.) i nagrade Fondacije za izdavaštvo BiH za zbirku priča za djecu Pepi i Žuti leptir (2023.).
Članica je Društva pisaca BiH i Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade. Živi i stvara u Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Crna Gora odlučno ulazi u završnu fazu pregovora, sa jasnim prioritetima, mjerljivim rezultatima i spremnošću da proces privede kraju, saopštio je glavni pregovarač sa EU, Predrag Zenović.
On je na sastanaku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Crne Gore i EU, koji je u petak održan u Briselu, kazao da su poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i ribarstvo, od posebnog značaja, jer povezuju ekonomiju, bezbjednost i povjerenje građana sa evropskim politikama koje direktno utiču na kvalitet života.
– Uspostavili smo sve ključne zakonske i institucionalne mehanizme za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike, uključujući formiranje Agencije za plaćanja i IAKS sistema, dok su u poglavlju 13 usvojeni zakoni i akcioni plan za jačanje administrativnih, kontrolnih i inspekcijskih kapacita što potvrđuje punu spremnost za privremeno zatvaranje poglavlja 11 i 13 – naveo je Zenović.
On je, govoreći o narednim koracima u pregovaračkom procesu, dodao da Crna Gora pokazuje jasnu odlučnost i kontinuitet u sprovođenju reformi.
– Crna Gora više nije u fazi pripreme, već završetka pregovora. Iza ovog napretka stoji predan rad naših institucija, kao i kontinuirana podrška Evropske komisije (EK) i Delegacije EU, na čemu izražavam iskrenu zahvalnost. Uvjeren sam da dijelimo isti cilj – zatvaranje poglavlja 11 i 13 do kraja ove godine, a poglavlje 12 u narednoj godini – kazao je Zenović.
Pregovarač za Klaster 5 – Resursi, poljoprivreda i kohezija, Andrija Delić, rekao je da su zajednički napori Crne Gore i EU doprinijeli značajnom napretku u oblastima poljoprivrede, ribarstva i bezbjednosti hrane.
– Privremeno zatvaranje poglavlja 11 i 13 predstavlja snažan podsticaj za nastavak reformi, jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu Crne Gore za punu primjenu zajedničke poljoprivredne i ribarske politike nakon pristupanja. Nastavljamo sa sprovođenjem svih planiranih aktivnosti definisanih strateškim dokumentima i jačanjem institucija, sa ciljem potpune spremnosti za članstvo – naveo je Delić.
Zamjenica šefa jedinice za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susjedstvo, Heinke Veit, kazala je da se sastanak održava u važnom trenutku procesa pristupanja Crne Gore EU, u kojem je potrebno nastaviti da se pokazuje dosljedan napredak i snažna posvećenost reformama.
Veit je čestitala Crnoj Gori na pristupanju SEPA zoni i na privremenom zatvaranju poglavlja 5 – Javne nabavke i pozdravila usvajanje pregovaračkih pozicija i izvještaja o ispunjenosti obaveza za poglavlja 11 i 13.
Ona je rekla da napori u oblastima poljoprivrede, ribarstva i bezbjednosti hrane pokazuju ozbiljno institucionalno i administrativno angažovanje, te da će EK nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori kroz tehničku saradnju, kontinuirano praćenje i jačanje administrativnih kapaciteta.
Sastanak je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, potvrdio kontinuirani napredak Crne Gore u pregovorima sa EU i spremnost da proces pristupanja privede kraju kroz sprovođenje reformi, jačanje administrativnih kapaciteta i punu primjenu evropskih politika u oblastima poljoprivrede i ribarstva.
Hiljade Palestinaca vraćaju se uz obalu pojasa Gaze prema napuštenim domovima na sjeveru enklave. Drugi je dan primirja a neimenovani dužnosnik Hamasa poručuje kako razoružanje, dio Trumpovog mirovnog plana . “ne dolazi u obzir”.
Istodobno, u Izrael pristižu američki vojnici – kao dio snaga koje će pomagati u nadzoru primirja u Gazi.
Ipak, razoružanje Hamasa, kao dio mirovnog plana Donalda Trumpa za Gazu, “ne dolazi u obzir”, poručio je neimenovani dužnosnik Hamasa, prenosi agencija France-Presse.
Agencija za civilnu obranu Gaze priopćila je ,a prenosi France Presse, da se u posljednja dva dana više od 500 tisuća ljudi vratilo u grad Gazu.
Oni koji su nakon povlačenja izraelske vojske prvi pristigli u ratom opustošeni grad tvrde da su razmjeri razaranja nezamislivi te da je Gaza City, najveći grad u palestinskoj enklavi, postao “grad duhova”.
Razoružanje Hamasa, kao dio mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, “ne dolazi u obzir”, poručio je neimenovani dužnosnik Hamasa, prenosi agencija France Presse.
Štoviše, Hamas je pokrenuo mobilizaciju oko 7000 pripadnika svojih snaga sigurnosti kako bi ponovno uspostavio kontrolu nad područjima Gaze iz kojih su se nedavno povukle izraelske postrojbe.
