Institut Igalo od poslovanja prihodovao gotovo 10 miliona eura

0
Institut Igalo od poslovanja prihodovao gotovo 10 miliona eura
Institut Igalo-druga-faza

U Institutu Igalo od februara do septembra ove godine bilo je 6.000 noćenja više, nego u istom periodu prošle godine, dok je kompanija imala prihode od gotovo 10 mil EUR. Institut se nada i stabilnom poslovanju u narednom periodu, kako bi na jesen 2026. godine mogli da učestvuju na tenderu – i u narednim godinama opet ugoste pacijente iz Norveške.

To je u razgovoru Vijestima kazao izvršni direktor Instituta Simo Milošević Zoran Kovačević.

Kovačević je naglasio da su izmirili sve obaveze koje su imali prema firmama koje nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi, da će ta preostala dugovanja isplatiti do početka 2026. godine te da trenutno nema kašnjenja u isplati plata zaposlenima.

– Nakon analize rezultata za prvih osam mjeseci poslovanja, možemo iskazati zadovoljstvo ostvarenim. Kada posmatramo fizičke pokazatelje od početka februara (kada smo nakon redovne godišnje zimske pauze počeli rad sa korisnicima) do kraja avgusta vidimo da smo ostvarili 6.000 noćenja više, odnosno 114.531 ove godine u odnosu na 108.539 noćenja 2024. godine. Finansijski prihodi iz poslovanja, za posmatrani period su takođe dobri, blizu 10 miliona eura – naglasio je on.

Račun državnog liječilišta prvobitno je blokiran krajem 2023. godine, pri čemu je firma prvu polovinu prošle godine provela pred stečajem zbog duga ka Jugobanci, dok Vlada i najveći manjinski akcionar Vile Oliva nisu postigli dogovor o spasu kompanije i beskamatnim pozajmicama od po 5 mil EUR. Tada je najavljen plan restrukturiranja Instituta koji je usvojen krajem februara ove godine, a procijenjen je na ukupno 88 mil EUR, uz hitnu dokapitalizaciju, kako bi se obezbijedilo 21,5 mil EUR za izmirenje obaveza i izbjegao stečaj.

Firma je prošlu godinu završila sa profitom od 320.000 EUR, što je prva poslovna godina sa pozitivnim rezultatom od 2018.

Norvežane hoće do 2030.

Kovačević je naglasio i da će u narednom periodu do Nove godine i zimske pauze, pokušati da bolju organizuju posao i skrate period čekanja za početak rehabilitacije fondovskih pacijenata i paralelno usluže ostale korisnike sa domaćeg i inostranog tržišta. Institut je, pored ostalih problema, godinama imao gubitke u radu zbog cijena koje državni Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) za rehabilitaciju svojih osiguranika plaćao daleko ispod tržišne. To je korigovano u novembru prošle godine, od kada su cijene duplo uvećane.

Kovačević je ipak najavio da na jesen naredne godine, planiraju da učestvuju na tenderu, kako bi se norveški pacijenti vratili u Institut.

– S obzirom da je zbog nestabilnosti u poslovanju Instituta Igalo tokom 2022/2023. godine, a pred moj dolazak na mjesto izvršnog direktora, prekinut ugovoreni četvorogodinšnji ciklus i prebačen u tursku Balčovu, očekujemo da će se novi konkurs za period od 2027. do 2030. godine raspisati na jesen 2026. godine. Nadam se da ćemo mi do tada zadržati stabilno poslovanje i pripremiti shodno Planu restrukturiranja odgovarajuće kapacitete da se kompetitivno prijavimo i povratimo dio “Norveškog programa” u Institut Igalo – kazao je on.

Institut lani nije ugostio pacijente iz Norveške jer nije prošao na tenderu tamošnjeg Fonda zdravstva, zbog situacije i problema u kojoj se kompanija nalazila tokom 2023. godine sa čestim blokama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude i kašnjenjem u isplati plata. Gosti iz ove države godišnje su Institutu donosili oko 2,7 do tri miliona eura, ili oko četvrtine ukupnih prihoda.

Upitan o vatrogasacima koji su ovog ljeta vodili borbu sa vatrenim stihijama širom države, kojima je Vlada obećala sedmodnevni boravak u Institutu, Kovačević je naglasio da je Ministarstvo zdravlja zaduženo za operacionalizaciju tog programa. Istakao je da je dogovoren medicinski/rehabilitacioni paket, sedam dana, pun pansion u dvokrevetnoj sobi sa ljekarskim pregledima i tri terapije dnevno), kao i budžet za taj program, te da preostaje da se uskladi mogućnost njihovog dolaska sa kapacitetima u Institutu.

Postepeno otplaćuju dugove

Pojasnio je i da se kroz plan restruktiriranja trenutno radi na realizaciji finansijskih obaveza većinskih vlasnika, da će to pratiti postupak dokapitalizacije, zbog čega je zakazana Skupština akcionara 21. oktobra. Kovačević je naglasio da je Institut svoj dio obaveza za ovu godinu ispunio kroz prodaju nekadašnjeg dječijeg odjeljenja, kao finansijsko učešće u realizaciji uz dezinvestiranje.

Na mjestu dječjeg odjeljenja u Igalu, Vlada planira izgradnju škole.

– Ta sredstva su uglavnom utrošena na regulisanje zaostalih obaveza prema povjeriocima koji nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi. Nadam se da će se i te obaveze riješiti do kraja ove ili najkasnije na početku sledeće godine. Riješili smo sve obaveze prema povjeriocima koji nisu u državnom ili vlasništvu Opštine Herceg Novi. Zaposlenima redovno izmirujemo neto plate u punom iznosu, te u tom smislu nemamo dugovanja. Postoji dug za doprinose, koji će se nadam se, kao što rekoh, izmiriti do kraja tekuće godine. U međuvremenu, svim zaposlenima, koji odu u penziju, izmirujemo, po odgovarajućem rješenju nadležnih, kompletan dug za doprinose, tako da oni rješavaju svoj penzioni status u najkraćem mogućem roku. Što se tiče poslovnog rezultata vjerujem da ćemo poslovati pozitivno i ove godine – naglasio je Kovačević.

Institut Igalo je od juna do oktobra izdavao i sobe sa doručkom u prvoj fazi, koja se nalazi na pjeni od mora u Igalu, kako bi uvećali prihode i iskoristili prostor prije planirane rekonstrukcije. Prva faza se nalazi uz šetalište “Pet Danica” a u njoj su izdavane jednokrevetne, višekrevetne sobe i apartmani, na najmanje sedam noći, pri čemu je krevet u dvokrevetnoj sa doručkom koštao od 33 do 35 eura po danu, dok je jednokrevetne trebalo platiti 53 do 55 EUR.

Kovačević je naglasio i da je rentiranje prve faze Instituta prošlo dobro, ali da zbog stanja objekata nisu ni očekivali visoke prihode, ali su kao “dobri domaćini” htjeli da ih iskoriste prije početka njihove rekonstrukcije. Istakao je da su zadovoljni onim što su postigli, ali da su ti prihodi i dalje skromni, s obzirom na činjenicu da se nalaze na samoj obali…

Kovačević je naglasio da treba ozbiljno razmisliti šta je prioritet u rekonstrukciji kapaciteta sa kojima Institut raspolaže, te da će o tome odlučivati vlasnici, dok menadžment može da im ponudi samo preporuke u skladu sa strukom i iskustvom.

Dokapitalizacija krajem oktobra

Skupština akcionara Instituta Igalo zakazana je za 21. oktobar sa dnevnim redom razmatranja odluke o dokapitalizaciji kompanije za 23,5 mil EUR. Po predlogu odluke objavljenom na sajtu Montenegro berze, dokapitalizacija će se obaviti emitovanjem 152.066 akcija po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR.

Obaviće se u maksimalno dva kruga, a prvi traje 30 dana, u kojem sadašnji akcionari uplatom novca na posebni račun Instituta dobijaju nove akcije po cijeni od 154,93 EUR. U prvom krugu dokapitalizacije akcionari mogu da kupe nove akcije u odnosu na svoj sadašnji procenat vlasništva.

Prema procentima vlasništva, Vlada bi sa 57% akcija u ovom procesu trebala uložiti oko 13,5 mil EUR, a Vila Oliva oko sedam miliona jer ima 29,7% akcija. Preostali mali akcionari koji imaju oko 13% akcija mogu učestvovati sa oko tri miliona eura.

Sadašnja berzanska cijena akcije Instituta je 56 EUR, dok su u prethodnom postupku, koji je trajao do početka septembra, Vlada i najveći manjinski akcionar Vila Oliva, zajednički, od ostalih malih akcionara otkupili 3.394 akcije po cijeni od 58 EUR.

Planom restrukturiranja predviđena je bila prodaja bivšeg dječjeg odjeljenja Instituta državi za 4,8 mil EUR, što je već obavljeno početkom aprila, kao i da se obavi dokapitalizacija od 23,5 miliona. Novac od prodaje dječjeg odjeljenja i od dokapitalizacije predviđen je za plaćanje dugova i ulaganje u poboljšanje usluga Instituta.

Monodrama “Šta mi fali, dobro sam ispala”

0
Monodrama “Šta mi fali, dobro sam ispala”
HRISTINA

Višestruko nagrađivana glumica Hristina Popović odigraće monodramu „Šta mi fali, dobro sam ispala“ u kotorskom  Kulturnom centru u petak, 17. oktobra 2025.g. u 20 sati.

Prodaja ulaznica po cijeni od 15 eura (za đake, studente i penzionere 10 eura) biće 16. i 17.oktobra od 10h do 12h u kancelarijama Kulturnog centra i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.

Hristina Popović, poznata po ulogama u preko trideset filmskih naslova, dolazi u Kotor  s komičnom monodramom kakvu još niste imali priliku gledati. Kako je to biti regionalna zvijezda, glumica bez novca i majka koja kćerku odgaja na planini s vukovima?

Kakav je osjećaj odrastati u jugoslovenskoj porodici, koji je recept za dobar život i što znači biti “normalna majka”?

Na sva ova, ali i mnoga druga životna pitanja, Hristina je pripremila zanimljive, duhovite i britke odgovore.

Fešta od ruštula na Svetom Stefanu: Mnogobrojni posjetioci uživali u raznovrsnim paštrovskim delicijama

0

Nevladino udruženje „Sveti Stefan – naš dom“ je uz podršku Turističke organizacije Opštine Budva na Svetom Stefanu upriličilo jubilarnu desetu Feštu od ruštula, manifestaciju koja na poseban način čuva i promoviše paštrovsku tradiciju, kulturu i običaje.

Brojni posjetioci su imali priliku da uživaju u autentičnim paštrovskim ruštulama – tradicionalnoj poslastici ovoga kraja i u drugim lokalnim specijalitetima, kao i u bogatom zabavnom programu koji je okupio različite generacije i podsjetio na vrijednosti zajedništva.

Feštu od ruštula je svečano otvorila predsjednica NVU “Sveti Stefan – naš dom”, Dijana Rađenović koja je ukazala na značaj ove tradicionalne manifestacije.

Fešta od ruštula

„Već deset godina okupljamo se oko iste ideje da sačuvamo, njegujemo i prenesemo ono što je najvrjednije što imamo – našu tradiciju, zajedništvo i ljubav prema domaćinu, prema domaćem, prema nasljeđu našeg kraja. Fešta od ruštula nije samo manifestacija, već je priča o ljubavi, ljudima, zajednici. To je dokaz da kada se srcem radi, male ideje mogu postati velike tradicije. Kada smo prije deset godina pokrenuli ovu feštu, ideja je bila samo jedna – da ne zaboravimo mirise i ukuse djetinjstva, da oživimo duh doma, i nismo mogli ni zamisliti da će prerasti u događaj koji će svake godine okupljati sve veći broj učesnika, prijatelja i gostiju iz čitave Crne Gore. Danas, Fešta od ruštula nije samo manifestacija, to je naš zajednički dom, naša uspomena i naš zajednički ponos. Nakon deset godina sa ponosom možemo reći da je Fešta od ruštula prerasla u tradicionalni događaj koji okuplja cijelu zajednicu, žene Paštrovića, škole, kulturne ustanove, udruženja, privrednike i brojne prijatelje,“ navela je Rađenović.

Rađenović je riječi zahvalnosti uputila svima koji su doprinijeli da Fešta od ruštula preraste u ovako značajnu i dobro posjećenu manifestaciju.

„Posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Budva i Turističkoj organizaciji Budva koji su svih ovih godina bili naš najveći partneri i podrška. Njihovo razumijevanje značaja očuvanja lokalne tradicije i kulturne baštine omogućilo je da Fešta od ruštula raste, traje i postane manifestacija od posebnog značaja za naš kraj i grad Budvu. Izražavam zahvalnost srednjoj školi „Danilo Kiš“ i profesoru Bogdanu Krsmanoviću koji sa učenicima kulinarskog smjera prenose znanje o pripremi ruštula i paštrovskih specijaliteta učeći djecu da čuvaju i prenose nasljeđe svojih predaka. Zahvaljujem se svim ženama Paštrovića koje iz godine u godinu sa ljubavlju mijese ruštule i čine da miris tradicije ispuni Sveti Stefan. Hvala svim građanima Budve, svima prisutnim koji nas svake godine posjećuju, podržavaju i svojim dolaskom čine da ova manifestacija raste,“ istakla je Rađenović.

Fešta od ruštula

U ime Turističke organizacije Budva, prisutne je pozdravila direktorica Ana Vujošević koja je iskazala zadovoljstvo što su i ove godine dio Fešte od ruštula.

„Posebno nas čini srećnima što danas naš prelijepi Sveti Stefan blista uz radosne posjetioce i učesnike. Fešta od ruštula prenosi duh paštrovskog kraja, priču o tradiciji, domaćoj kuhinji, kulturi i zajedništvu. Ruštule nas vraćaju korijenima, podsjećaju na ukus djetinjstva i značaj očuvanja kulturnog nasljeđa koje nas čini posebnima. Nadam se da će ovaj događaj još dugo biti mjesto radosti i novih susreta. Neka ova lijepa lokalna manifestacija bude podsjetnik koliko nam je važna tradicija kao podsticaj da zajedno gradimo bolju turističku budućnost Paštrovića, Budve i cijele Crne Gore,“ poručila je Vujošević.

Poseban gost ovogodišnjeg izdanja Fešte od ruštula bila je Turistička organizacija opštine Danilovgrad.

„Zahvaljujemo na toplom gostoprimstvu i srdačnoj dobrodošlici. Ovakvi susreti su važni zato što nas povezuju, jačaju saradnju i podsjećaju koliko su zajedništvo i međusobno uvažavanje značajni,“ istakla je direktorica TO Danilovgrad, Ivana Vujović.

Miško Rađenović, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore ukazao je na veliku vrijednost ruštula.

Fešta od ruštula

„Ruštula nije običan kolač. Ona je simbol strpljenja, tradicije i onog posebnog gušta koji se prenosi sa koljena na koljeno. Ruštula nije važna samo nama, ona je mali gastronomski dragulj našeg kraja, simbol tradicije koji privlači turiste iz svih krajeva. Ljudi dolaze da osjete miris svježe prženih ruštula, da vide kako se motaju i da isprobaju ono što je autentično i posebno. U svakom zalogaju i naši gosti vide koliko je naš kraj poseban. Neka nam ruštule i sva paštrovska tradicija budu razlog da nam ljudi dolaze, da pričaju o našem kraju, da ga preporučuju svima,“ saopštio je Rađenović.

JU OŠ „Mirko Srzentić“ iz Petrovca je i ove godine bila važan dio Fešte od ruštula.

Fešta od ruštula

„Od prve godine učestvujemo na Fešti od ruštula, te dajemo doprinos kako kroz kulturno-zabavni program, tako i kroz posluživanje paštrovskih specijaliteta. Naše učenice u divnim paštrovskim nošnjama su se pobrinule da dočaraju šta sve čini Paštroviće – paštrovska nošnja i kužina – makaruli, pašticada, ruštule, sirnica i svi ostali specijaliteti koje su služile danas,“ navela je direktorica škole Ivana Kurtović.

Osim uživanja u raznovrsnim paštrovskim delicijama koje su dijeljene besplatno, mnogobrojni posjetioci su uživali i u bogatom kulturno-zabavnom programu. Dobro raspoloženje na početku programa su svojim defileom proširili Gradska muzika Budva i Feštađuni. KC „Stara Budva“ i KUD „Kanjoš“ su svojim folklornim nastupima donijeli duh tradicije i svojim igrama pokazali raskošan talenat. Kvalitetne muzičke nastupe održali su klapa Harmonija, hor Muzičke škole Budva i Ivo Benić, dok su posebno dobru atmosferu napravili članovi Fankulo benda koji su svojim repertoarom rasplesali publiku. Da je Fešta od ruštula manifestacija za sve generacije potvrdio je i dječji program tokom kog su najmlađi uživali u igri sa animatorkom.

The Chedi Luštica Bay nagrađen MICHELIN ključem za izuzetno hotelsko iskustvo

0
The Chedi Luštica Bay nagrađen MICHELIN ključem za izuzetno hotelsko iskustvo
Luštica Bay – Landscape MIchelin

Hotel The Chedi Luštica Bay nagrađen je sa jednim MICHELIN ključem u prvom izdanju MICHELIN vodiča koji uključuje i Crnu Goru 2025.

Ovo je prvi put da je Crna Gora uključena u globalni izbor MICHELIN vodiča, što predstavlja važan trenutak za domaću hotelsku industriju i potvrdu rastućeg ugleda Crne Gore na međunarodnoj sceni. The Chedi se nalazi među malim brojem hotela prepoznatih po iskustvu koje nadilazi standarde i koje se definiše autentičnošću, atmosferom i izuzetnom pažnjom prema detaljima.

MICHELIN ključ, uveden 2024. godine od strane globalno poznatog MICHELIN vodiča, dodjeljuje se hotelima gdje se usluga doživljava lično, gdje dizajn i ambijent odražavaju duh destinacije, i gdje svaki boravak ostavlja trajan utisak.

Za The Chedi, ovo priznanje odražava dugogodišnju filozofiju, tihu predanost tima i rastućeg ugleda Crne Gore kao destinacije poznate po istinskom gostoprimstvu.


O The Chedi Luštica Bay hotelu:

Smješten u prestižnom kompleksu Luštica Bay, hotel The Chedi Luštica Bay gostima nudi vrhunski doživljaj, od mirnog odmora i opuštajućeg spa iskustva do izuzetne gastronomije koja neprestano evoluira. Ovog mjeseca, posebnu pažnju privlače Chef’s Weeks — serija kulinarskih događaja koji slave talentovane šefove, sezonske namirnice i istančan ukus.

Otkrijte više na: https://www.chedilusticabay.com/blog/chefs-weeks-at-the-chedi-lustica-bay

Kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao u Veliku Britaniju arktičkom rutom u rekordnih 20 dana

0
Kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao u Veliku Britaniju arktičkom rutom u rekordnih 20 dana
Brodska ruta – Arktik

U svega 20 dana kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao je iz Kine u Veliku Britaniju, koristeći Sjeverni morski put preko Arktika – novu, bržu alternativu Sueskom kanalu.

Riječ je o prvom kontejnerskom brodu koji je prevezao teret iz Kine do Velike Britanije arktičkim Sjevernim morskim putem. Brod klase Panamax, kojim upravlja kineski brodar Sealegend, dio je novog servisa nazvanog “China-Europe Arctic Express”, koji povezuje više kineskih i europskih luka, piše gCaptain.

Operativni direktor Sealegenda Li Xiaobin istaknuo je kako kraća arktička ruta značajno smanjuje emisije i troškove poslovanja. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju na rizik od emisija crnog ugljika ako se koristi teško brodsko gorivo, što bi moglo negativno utjecati na krhke arktičke ekosustave. Još nije poznato kojim se gorivom Istanbul Bridge koristio tijekom putovanja ni u kojoj je mjeri ispunjavao zahtjeve IMO-ova Polarnog kodeksa.

Brod, kapaciteta 4.843 TEU-a, napustio je Kinu 22. rujna te je ruskim Sjevernim morskim putem prošao za samo pet dana, prosječnom brzinom od 17 čvorova, bez pomoći ledolomca. Tijekom kasnog ljetnog razdoblja gotovo da nije bilo morskog leda duž glavne arktičke plovidbene rute, što je omogućilo samostalnu navigaciju.

Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Istanbul Bridge nastavlja prema Rotterdamu, Hamburgu i Gdanjsku. Iako je upravo ovo putovanje privuklo najveću pozornost, u isto su vrijeme još najmanje tri kineska kontejnerska broda testirala arktičke vode, dok je promet na Sjevernom morskom putu ove godine dosegao rekordnih 20 prolazaka kontejnerskih brodova.

Prvi cjeloviti prolazak kontejnerskog broda kroz Arktik dogodio se 2018. kada je Maersk poslao Venta Maersk iz Vladivostoka u St. Petersburg. Zapadni su se brodari kasnije povukli s rute zbog ekoloških i političkih razloga, a kineske kompanije sada preuzimaju primat u regiji.

Iako je Arktička ruta još uvijek ograničena – 2024. godine zabilježeno je oko 100 tranzita u usporedbi s 13.000 prolazaka kroz Sueski kanal – kineski brodari, poput NewNew Shippinga, sve više ulažu u ovu alternativu, vjerujući da će ubrzanje opskrbnih lanaca i smanjenje troškova opravdati rizike plovidbe kroz sjeverne vode.

Odbojkašice Herceg Novog preokretom do pobjede u derbiju

0
Odbojkašice Herceg Novog preokretom do pobjede u derbiju
Foto odbojka.me

Spektakularnim derbijem zaključeno je drugo kolo EPCG Superlige odbojkašica. Herceg Novi je velikim preokretom pobijedio Budućnost 3:2 (22:25, 22:25, 25:15, 25:16, 15:10).

Podgoričanke su odlično otvorile meč i osvojile prva dva seta, ali je treći obilježen povredama Sofije Duletić i Mileve Magdelinić, što je značajno uticalo na dalji tok utakmice. Od tog trenutka ekipa Marka Radusinovića bila je ubjedljiva i upisala prvu domaću pobjedu u sezoni, poslije više od dva sata borbe.

Hulije Souza odigrala je sjajan meč sa 22 poena, od čega čak devet u trećem setu, dok je Tatjana Bokan dodala 21. Kod Budućnosti je Diana Crnojački zabilježila 15 poena, a Dušanka Petrović 14.

Bespravni objekti ne mogu se izdavati u zakup

0
Bespravni objekti ne mogu se izdavati u zakup
Gradnja legalizacija Boka -foto Boka News

Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata zabranjeno izdavanje bespravnih objekata, stručnjaci upozoravaju na opasnost od negativnog uticaja na tržište nekretnina



Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma potvrdilo je da je Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata predviđeno da se bespravni objekti ne mogu izdavati ni zakupljivati.

Skupština Crne Gore je 31. jula usvojila Zakon o legalizaciji bespravnih objekata kojim se, između ostalog, zabranjuje prodaja i kupovina nelegalnih objekata kao i obavljanje privredne djelatnosti u njima. Zabrana se odnosi na objekte bez građevinske dozvole ili one koji su izgrađeni uz prekoračenje građevinske dozvole.

„Odredbe člana 33 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata odnose se i na izdavanje, odnosno davanje u zakup bespravnih objekata, jer se izdavanje nelegalnih objekata smatra prometovanjem usluga zakupa“, kazali su BIRN-u iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma.

Napominju i da je Zakonom data mogućnost da se u nelegalizovanom objektu namijenjenom za privrednu djelatnost ona može obavljati najduže tri godine, a da su vlasnici nelegalnih objekata dužni da takve objekte legalizuju u tom periodu, nakon čega će u njima biti zabranjena privredna djelatnost.

„Cilj odredbe je da podstakne vlasnike bespravnih objekata da uđu u proces legalizacije i da se time obezbijedi uređeno, sigurno i transparentno tržište nekretnina. Na ovaj način se štite i vlasnici i zakupci, jer samo legalizovani objekti mogu pružiti pravnu sigurnost svim učesnicima u ugovorenom odnosu“, kazali su iz Ministarstva.

Agentkinja za nekretnine Adelisa Zeković smatra da bi nove zakonske odredbe mogle imati i negativne uticaje na tržište nekretnina.

„Kada je riječ o mogućem rastu sive zone, realno je očekivati da dio vlasnika stanova pokuša da zaobiđe zakonske obaveze i izbjegne formalne ugovore pri izdavanju stambenih jedinica. To u praksi može dovesti do povećanja izdavanja ‘na crno’“, kazala je Zeković BIRN-u.

Ona smatra da će stambene jedinice koje nisu pod opterećenjem postati traženije, što može uticati na rast cijena zakupa tih nekretnina.

„Agencije će se vjerovatno suočiti sa dodatnim izazovima u poslovanju – kako u pogledu dostupnosti ponude, tako i u očuvanju povjerenja klijenata koji žele pravnu sigurnost“, tvrdi Zeković.

Iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma ne očekuju da će doći do povećanja broja neformalnih izdavanja, već da će novi zakon smanjiti prostor za sivu ekonomiju i nelegalne objekte uvesti u zakonite tokove.

„Dugoročno, to znači stabilnije tržište, jasnije odnose među zakupodavcima ali i veće poreske prihode za državu. Sama svrha odredbe nije ograničavanje, već unaprjeđenje i zaštita tržišta u interesu svih građana“, kažu iz Ministarstva za BIRN.

/Jovana Damjanović/

Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda – najuspješniji takmičari iz Hrvatske i Slovenije

0
Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda – najuspješniji takmičari iz Hrvatske i Slovenije
Savez za sportski ribolov na moru

U Herceg Novom je svečano zatvoreno 60. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz usidrenog broda za seniore i 24. juniorsko prvenstvo u kategoriji U21. Nakon tri dana intenzivnog takmičenja, proglašeni su najbolji takmičari i ekipe, a medalje i pehare uručili su predstavnici Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore i delegati Međunarodne federacije za sportski ribolov na moru FIPS-A, Karlos Vinagre i Alberto Marci.

Na juniorskom takmičenju treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je Martin Frast iz Slovenije, medalju mu je uručio delegat FIPS-A, dok je pehar dodijelio potpredsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, Željko Kosić.

Savez za sportski ribolov na moru

Drugo mjesto osvojio je Teo Hardaraj iz Hrvatske, medalju je uručio delegat, a pehar predsjednik Saveza Mladen Rostović.

Titulu juniorskog šampiona svijeta za 2025. godinu ponio je Vito Ferara iz Hrvatske, medalju je uručio delegat, a pehar zamjenik sekretara za društvene d‌jelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kiselica.

U ekipnom plasmanu treće mjesto osvojila je Italija, drugo Slovenija, dok je zlatna medalja pripala Hrvatskoj.

Savez za sportski ribolov na moru

Medalje su uručili delegati FIPS-A, a pehare predstavnici Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore – Željko Kosić i Mladen Rostović, te potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić.

U seniorskoj konkurenciji treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je Jan Krajcar iz Slovenije, drugo mjesto David Pinezić iz Hrvatske, a šampion svijeta za 2025. godinu postao je Ivan Galzina iz Hrvatske.

Savez za sportski ribolov na moru

Medalje su uručili delegati FIPS-M, dok su pehare uručili potpredsjednik Saveza Željko Kosić, predsjednik Saveza Mladen Rostović i zamjenik sekretara za društvene d‌jelatnosti Mitar Kiselica.

U ekipnoj konkurenciji treće mjesto osvojila je Španija, drugo Italija, a prvo i titulu svjetskog prvaka ponovo odnjela je Hrvatska. Medalje su uručili delegati FIPS-M, a pehare predstavnici Saveza i potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić.

Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore dodijelio je svim učesnicima prigodne plakete za učešće, a posebna priznanja za doprinos organizaciji šampionata dobili su predsjednik Saveza Mladen Rostović, potpredsjednik Željko Kosić, sekretar Saveza Marko Sijerković i predsjednik tehničke komisije Vladislav Vuković. Posebne plakete dodijeljene su i institucijama i organizacijama koje su podržale takmičenje, među kojima su Opština Herceg Novi, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, hoteli i kompanije koje su pomogle u organizaciji.

Hiljade građana na protestu u Sarajevu: BiH da osudi genocid nad Palestincima i prekine sve veze s Izraelom

0
Hiljade građana na protestu u Sarajevu: BiH da osudi genocid nad Palestincima i prekine sve veze s Izraelom
Foto: Samir Jordamović/AA

Nekoliko hiljada građana okupljenih na propalestinskom protestu u Sarajevu u nedjelju pozvalo je institucije Bosne i Hercegovine da jasno osude genocid i zločine protiv čovječnosti koje, kako navode, Izrael čini nad palestinskim narodom, te da usvoje konkretne mjere političke, ekonomske i diplomatske izolacije Izraela, javlja Anadolu.

Protestna šetnja “Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu” počela je u kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, prošla kraj zgrada bh. institucija, a završila je u parku između Historijskog i Zemaljskog muzeja BiH.

Okupljeni su nosili palestinske zastave i transparente podrške Palestini.

U javnom apelu upućenom institucijama BiH građani ističu moralnu, historijsku i pravnu obavezu Bosne i Hercegovine da zauzme jasan stav prema agresiji, okupaciji, genocidu i drugim zločinima koje Izrael čini nad palestinskim narodom.

“Naša zemlja, koja je preživjela opsadu, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, ima posebnu odgovornost da dosljedno primjenjuje međunarodno pravo i stane u odbranu univerzalnih vrijednosti ljudskih prava”, poručeno je u zahtjevima neformalne grupe građana, koja je organizator protesta za podršku slobodi palestinskog naroda.

Građani Sarajeva zahtijevaju od svih institucija i vlasti Bosne i Hercegovine da osude genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, aparthejd i druga teška kršenja ljudskih prava od strane Izraela nad palestinskim narodom, te da usvoje konkretne mjere podrške Palestini.

Između ostalog, okupljeni su tražili poštivanje međunarodnog prava, priključenje tužbi Republike Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), te obavezivanje na provođenje odluka Međunarodnog krivičnog suda, uključujući hapšenje izraelskih zvaničnika koji su optuženi ili koji će biti optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, ukoliko se nađu na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Tražili su i raskidanje svih diplomatskih, političkih, kulturnih, sportskih, akademskih i ekonomskih veza s Izraelom, uključujući potpuni embargo na izvoz u Izrael oružja, municije i bilo kojih sredstava i opreme koja se koriste ili mogu koristiti u vojne svrhe.

“Uvesti sankcije, uključujući i, ali ne ograničavajući se na, zamrzavanje imovine u BiH, svim fizičkim i/ili pravnim osobama koje finansiraju ili na drugi način pomažu ili omogućavaju vršenje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, aparthejda i drugih teških kršenja ljudskih prava nad palestinskim stanovništvom u Gazi i/ili Zapadnoj Obali, odnosno okupiranim palestinskim teritorijama, kao i svim fizičkim i pravnim osobama koje su, bez obzira na prebivalište, boravište, odnosno sjedište, vlasničkom strukturom, kapitalom ili na drugi način povezani sa takvim pravnim osobama”, poručili su organizatori.

Traže i blokiranje stranih investicija i poslovnih aranžmana s kompanijama koje su u izvještajima UN-ove specijalne izvjestiteljice Francesce Albanese, UN-ovog Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela označeni kao oni koji direktno ili indirektno učestvuju u okupaciji, genocidu i drugim zločinima protiv palestinskog naroda.

Okupljeni na protestima u Sarajevu su tražili i da se zahtijeva da međunarodne sportske i kulturne organizacije suspenduju ili isključe Izrael iz učešća, u skladu s praksom međunarodne zajednice prema državama koje krše međunarodno pravo i čine zločine protiv čovječnosti.

Tražili su i zabranu učešća bh. državljana u izraelskim vojnim strukturama, te zabranu ulaska u BiH osobama koje su aktivno ili ranije učestvovale u vojnim operacijama izraelskih oružanih snaga i/ili paravojnih ili parapolicijskih formacija izraelskih naseljenika na okupiranim palestinskim teritorijama.

“Bosna i Hercegovina ne može ostati nijema pred genocidom koji Izrael čini nad palestinskim narodom i sistemskim kršenjem međunarodnog prava”, poručili su.

Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je više od 67.600 Palestinaca, većinom žena i djece.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se Izrael i Hamas dogovorili o prvoj fazi plana od 20 tačaka koji je iznio 29. septembra o uspostavljanju prekida vatre u Gazi, oslobađanju svih izraelskih zarobljenika koji se tamo drže u zamjenu za oko 2.000 palestinskih zatvorenika i postepenom povlačenju izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.

Prva faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi stupila je na snagu u petak.

Pušteni prvi taoci iz Gaze

0
Pušteni prvi taoci iz Gaze
Oslobađanje izraelskih talaca iz Gaze/ Oded Balilty/Guliver/AP

Pušteni su Gali Berman, Ziv Berman, Matan Angrest, Alon Ohel, Omri Miran, Eitan Mor i Guy Gilboa-Dalal.

Objava je izazvala oduševljenje među okupljenima na Trgu talaca u Tel Avivu. Vozila Crvenog krsta sada će krenuti prema djelovima Gaze pod izraelskom kontrolom, gdje će taoci biti predani izraelskim snagama.

Nakon toga, bit će prebačeni u vojnu bazu Re’im na jugu Izraela, gdje će se ponovno susresti sa svojim porodicama.

Izraelci čekaju na putu da pozdrave oslobođene taoce.

U Tel Avivu se čulo glasno ovacija kada je objavljeno da su prvi taoci predati Crvenom krstu.

Hiljade ljudi okupilo se oko velikog ekrana na Trgu talaca, mašući izraelskim zastavama i držeći transparente na kojima je pisalo „vrate se kući”.

Pored ekrana je sat koji bilježi tačan broj dana koliko su taoci bili u Gazi.