“Ljudi vole da okreću stranice papirnih mirisnih knjiga. To je svojevrstan užitak…Vječna nepromjenjivost knjige jeste garant njene neuništivosti…Dobre biblioteke danas su mjesta/spone mirisnih štampanih knjiga i digitalizovanih ili digitalnih verzija” – kaže Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor
Broj ljubitelja/ljubiteljki sa članskom kratom Gradske biblioteke i čitaonice u Kotor u blagom je porastu, a njene prostorije na Pjaci od Kina često “pohode” i najmlađi, jer članice kolektiva kojim rukovodi Marija Starčević, uvijek sa osmijehom i radošću posvećuju pažnju svakom zainteresovanom posjetiocu/posjetiteljki. Nastavljajući tradiciju „Biblioteke Opštestva Kotorskog” osnovanog 1832. godine, a suočene sa procesima digitalizacije, poslenice ove javne ustanove danas se susreću sa brojnim izazovima u nastojanju da zadrže sadašnje i pridobiju nove čitaoce, organizujući niz radionica za djecu, susrete sa poznatim piscima, pjesnicima…Evo, učenici starijih razreda osnovnih škola imali su priliku da se 15. maja druže u Kinu „Boka”sa vanserijskim Urošem Petrovićem, književnikom čija djela pomjeraju granice u savremenoj literaturi za djecu i mlade.
Kao i ranijih godina, počele su sa promocijama najnovijih naslova i nagrađivanih književnika u zemlji i šire u regionu. Iz bogatog programa za ovu godinu Marija Starčević izdvaja izložbu povodom 90 godina od rođenja Danila Kiša, jednog od najvećih pisaca ovih prostora. Realizaciju izložbe planiraju za oktobar. Takođe, nizom različitih događaja najavljuju obilježavanje 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata.
Biblioteka i čitaonica su smještene iznad Gradske galerije, a pored Kina Boka, na prvom i drugom spratu u zgradi davnašnje crkve Gospe od Anđela, koja je u austrougarskom periodu korištena kao vojna kasarna, i ta kulturna istorija daje ovoj ustanovi poseban značaj, ali zbog specifične arhitekture nije pristupačna osobama sa invaliditetom. Za organizaciju rada sa djecom po važećim bibliotečkim propisima, potrebno je da raspolažu i prostorom u prizemlju, kojeg nemaju, što ih ne sprečava da uspješno sarađuju sa vrtićima i školama. Obogaćujući knjižni fond najnovijim izdanjima, dijelom i poklonima čitalaca, uspijevaju da zagolicaju maštu mladih, ali i onih “starih” ljubitelja knjige.
-Gradska biblioteka i čitaonica Kotor broji oko 30.000 knjiga. Nabavka knjiga jeste vrlo važna aktivnost Biblioteke i iziskuje studioznu izradu plana nabavke gdje se uzimaju u obzir potrebe i želje korisnika, potom redovno se pregledaju fondovi, uočava stanje pojedinih primjeraka, sastavljaju spiskovi naslova koji nedostaju i, naravno, prati knjižna produkcija u svim oblastima. Brojni građani poklanjaju Biblioteci knjige i to je značajan način obnavljanja fondova. Iz godine u godinu sa brojem od 800 do 1.000 primjeraka godišnje obnovimo fondove. S obzirom na to da je broj korisnika u blagom porastu, nadamo se ove godine da ćemo kupiti više knjiga, kaže Marija Starčević za Boka News.
Komunikacija čitalaca i knjige, ali i čitalaca i bibliotekara se danas znatno promijenila, s obzirom da je klasična knjiga “potisnuta” digitalnom tehnologijom.
-Istina je da svjedočimo „dominaciji” digitalne tehnologije, no ako konkretno govorimo o elektronskim knjigama istakla bih da je čitanje istih, takođe čitanje! Naime, elektronske knjige imaju i prednosti i mane u odnosu na štampane. Glavna prednost jeste ta što na jednom mjestu možete čuvati veći broj knjiga, možete da ih ponesete sa sobom dok putujete. Mnogi elektronski čitači imaju ugrađeno svjetlo, što omogućava čitanje u mraku, možete da uvećate slova onoliko koliko vam je potrebno. Međutim i dalje mnogo više ljudi (onih koji čitaju) čita štampane knjige, a da ne govorim koliko je na godišnjem nivou više štampanih knjiga u odnosu na elektronske. Jednostavno ljudi vole da okreću stranice papirnih mirisnih knjiga. To je svojevrstan užitak. Sa druge strane mnogi izdavači primjenjuju sisteme za zaštitu autorskih prava elektronskih medija, pa nisu ni sve elektronske knjige svima dostupne. Ja sam potpuno sigurna da će štampane knjige preživjeti, samim tim i ta neophodna komunikacija među ljudima u tom smislu. Kao što je veliki Umberto Eko pisao knjiga će preživjeti, jer je izum ljudske civilizacije po važnosti isti sa kašikom, čekićem, točkom ili makazama: „Kada ste ih jednom izumili, ne možete ih učiniti boljim.“ Vječna nepromjenjivost knjige jeste garant njene neuništivosti. I dobre biblioteke danas su mjesta/spone mirisnih štampanih knjiga i digitalizovanih ili digitalnih verzija, poručuje Starčević.
Kako bi “doskočile” potrebama savremenog čitaoca, ne bi li pomirile klasičnu i virtuelnu knjigu, kotorske bibliotekarke su motivisane na stalno usavršavanje. Ove godine je planirana obuka svih zaposlenih za automatsko zaduživanje knjiga, tzv. automatska pozajmica koja predstavlja još jedan korak u osavremenjavanju rada Gradske biblioteke. Kada je u pitanju izrada elektronskog kataloga, oko 80 procenata monografskih publikacija obrađeno kroz jedan kompleksan program, na sveobuhvatan način.
-Sasvim je izvjesno da se savremeni čovjek danas susreće sa brojnim izazovima koje je donijela savremena tehnologija i globalizacija, kao što smo već rekli. Naravno da se to, i te kako, odražava na biblioteke, na njene funkcije u zajednici u kojoj djeluje. Biblioteke više nisu samo mjesta gdje korisnici dolaze po željene naslove, biblioteke se od početka XXI stoljeća polako, ali sigurno transformišu u informativne centre svoje zajednice. Danas posao bibliotekara podrazumijeva permanentno usavršavanje i sticanje novih znanja i vještina. Ono što bih posebno izdvojila iz proteklog perioda jeste da je Gradska biblioteka i čitaonica Kotor realizovala jedan veoma važan projekat „Unapređenje znanja i vještina bibliotekara u oblasti digitalizacije – od slike do pretraživosti“. Projekat je finansiran od strane Međunarodnog fonda za pomoć kulturi i obrazovanju Ministarstva spoljnih poslova SR Njemačke, Gete instituta u Beogradu i drugih organizacija koje djeluju na polju spoljne kulturne i obrazovne politike. Projekat je podrazumijevao tehničko opremanje biblioteke najsavremenijom opremom i obuku osoblja biblioteke za samostalan rad na polju digitalizovanja. Kupljeno je 7 najsavremenijih kompjutera, tri laptopa, pet tableta, kamera, projektor sa propratnom opremom, 3D štampač i profesionalni skener za knjige sa softverom za optičko prepoznavanje karaktera u skeniranom materijalu i softver Therefore za upravljanje dokumentima. Obuku za bibliotekare u trajanju od četiri dana držali su stručnjaci iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda. U okviru projekta održana je i radionica „Multimedije u bibliotekama“ za bibliotekare crnogorskih primorskih gradova i kotorskih ustanova kulture, ističe Marija.
S obzirom da su saradnja i razmjena iskustava u bibliotečkoj branši iznimno važne, često organizuju gostovanja, prisustva konferencijama, posjete sajmovima knjiga i obrazovanja.
– Pored saradnje sa Dubrovačkim knjižnicama, koja je bila intenzivna 2010/11. tokom zajedničke realizacije projekta „Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige”, redovno sarađujemo sa bibliotekama iz Tivta i Herceg Novog, realizujemo zajedničke programe i razmjenjujemo sadržaje. Takođe, Biblioteka je svojevremeno potpisala Sporazum o saradnji sa Gete institutom iz Beograda što je rezultiralo gostovanjem njemačkih književnika i promocijama djela njemačke književnosti. Sporazum o saradnji potpisali smo i sa Univerzitetskom bibliotekom „Svetozar Marković” iz Beograda, čiji su stručnjaci za digitalizaciju organizovali obuku za nas. Naravno, po prirodi stvari, stalno smo upućeni na Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević” na Cetinju, kao matičnu biblioteku svima nama, za različite segmente rada, objašnjava Starčević.
Naglašava da su izazovi rada sa mladima veliki.
-Kada su najmlađi čitaoci u pitanju, izazov je zaista veliki. Nije nam cilj da djeca dođu ponekad, na nagovor ili pritisak u biblioteku. Želja nam je da biblioteku djeca dožive kao mjesto prijatno, njima namijenjeno, kao mjesto koje im pruža podršku i mogućnosti. To je jedan dug proces. Pored obavezne literature i lektire, pratimo književnu produkciju za djecu i redovno kupujemo nove naslove. Djeca to znaju i prate, tako da dolaze da čitaju nastavke svojih omiljenih knjiga i svoje omiljene pisce. Predlažu nam koje knjige da kupimo. Tokom godine organizujemo redovno radionice sa raznim aktuelnim temama za djecu i mlade, druženja sa piscima, literarne konkurse, takmičenja u recitovanju i druge sadržaje. Prilika je da istaknem i lijepu saradnju sa školama i ostalim ustanovama kulture u gradu sa kojima organizujemo lijepe i korisne sadržaje za djecu.
Istorija i sadašnjost
Preteča narodnog bibliotekarstva u Boki Kotorskoj je „Casino nobile” (Plemićki klub) koji je postojao od 1797. do 1814. godine, iz koga je kasnije nastao i „Societa del casino’’(Društveni klub), koji je radio od 1843. do 1880. godine. „Slavljanska čitaonica’’ u Kotoru osnovana je 1849. godine, a takođe i na Prčanju 1861. i 1862. godine u Dobroti. Prva javna narodna biblioteka u Kotoru osnovana je 1832. godine kao „Biblioteka Opštestva Kotorskog” ali o njoj nema sačuvanih arhivskih podataka, stoga se za najstariju javnu biblioteku u Crnoj Gori smatra „Biblioteka Opštestva Risanskog’’, osnovana 1835. godine. I o ovoj biblioteci saznajemo posredno u literaturi. Naime, nalazimo njeno ime među prenumerantima za Vukove „Narodne poslovice”, štampane na Cetinju 1836. godine. Mnogo toga ostaje prekriveno velom istorije kada govorimo o ovoj bibliotecii: gdje je bila smještena, i koliko je imala knjiga, ko su bili njeni korisnici i slično.
-Gradska biblioteka u Kotoru, upravo oslonjena na dugu tradiciju, osnovana je 1952. godine kao samostalna ustanova kulture, a u maju 1964. godine pripojena je Centru za kulturno-prosvjetnu djelatnost, danas Kulturnom centru „Nikola Đurković” u čijem sastavu jeste još uvijek. Biblioteka se nalazi na Pjaci od kina, smještena u prostoru nekadašnja dva stana, na spratu dijeleći ulaz i stepenice sa stanarima zgrade na koju se naslanja. Potpuno suprotno normama, biblioteka nema prizemno odjeljenje/prostor za organizaciju rada sa djecom i, naravno, u ovim uslovima nezamislivo je omogućiti nesmetan dolazak u biblioteku licima sa invaliditetom. To bi, nekako, bili najveći nedostaci koji su opet prouzrokovani nenamjenskim prostorom, zaključuje Srtarčević.
/M.D.P./
Foto: Gradska biblioteka i čitaonica Kotor
