Suđenje karnevalu, koje je dio nekada omiljene fešte poklade, je tradicija koja je dugo bila zanemarena. Na Trgu pjesnika je priređen scenski igrokaz i suđenje karnevalu, a na Brijegu od Budve spaljena lutka koja simbolizuje sve loše što se dogodilo u prethodnoj godini.
Ove godine organizatori su odlučili da se sudi pohlepi, “tom opasnom virusu koji može da zarazi sva naša slavlja”.
Masku su osmislili Stjepan Mironov i Tamara Ćirović, učenici Srednje likovne škole “Petar Lubarda”, uz upute mentorke, profesorice vajanja Lade Perović, a u saradnji sa
Jelenom i Savom Papović.
U sklopu programa održana je i predstava u kojoj su igrali glumci Milica Majkić, Božo Zuber i Mića Jovano.
Nakon programa u restoranu “Mozzart” služila se budvanska pašticada, koju su spremale porodice Vučković, Ivanović i Zec, kao i budvanski ugostitelji.
Organizatori su takođe istakli da je Budva jedan od rijetkih gradova na Mediteranu, a jedini u staroj Boki, koji ne spaljuje Karnevala, te su u saradnji sa brojnim akterima iz naše lokalne zajednice odlučili da ožive autentični karnevalski duh, mir, ljubav, uzajamno poštovanje i saosjećanje, uz poruku da pohlepa koja je spaljena više nikada ne zakuca na budvanska vrat.
O obilježavanju poklada u Budvi pisao je Antun Kojović, a riječ je o igrokazima i predstavama na otvorenom, kojim su se kroz šalu upućivale važne poruke.
Poklade su se uvijek odvijale od Božića do početka Velikog posta, a ove godine u dogovoru sa pravoslavnim i katoličkim poglavarima dogovoreno je da fešta bude održana prije 14. februara.
Povodom obnove pučke svečanosti oglasili su se i iz budvanskih “Feštađuna”.
“Po tradiciji spaljen je Karneval, u liku pohlepe, a sa njome i sve loše što sobom nosi. Čestitamo Društvu “Feral” na uspješnoj realizaciji, uz želju da nastave organizaciju pučkih fešti.
Bilo nam je zadovoljstvo, kao i u uvijek, dati svoj doprinos učešćem”, kazali su iz “Feštađuna”.
Svjedoci smo da je uslijed nagle ekspanzije na svim nivoima Budva u protekle dvije decenije umnogom izgubila mediteranski duh, ali je očigledno da nužno dolazi vrijeme za povratak izvornom identitetu primorskog mjesta na Mediteranu i zaboravljenim feštama iz prošlih vremena koje su kroz igrokaze i dinamičnu, razdraganu formu stvarale duh zajedništva među građanstvom.
Ovogodišnja fešta održana je pod sloganom “Vrijeme od fešte za lake i teške”.
