U Hrvatskom pomorskom muzeju Split u utorak, 10. marta s početkom 18 sati održat će se promocija knjige “Dnevnik pomorskog časnika – stranice morem natopljene” autorice Tee Marinović.
Riječ je o prijevodu izvornog časničkog brodskog dnevnika vođenog na putovanjima jelšanskog jedrenjaka Genitor Nicolo od 1858. do 1860. godine. Voditelj dnevnika bio je časnik Antonio Duboković Nadalini (1838.-1894.), brat kapetana Nike Dubokovića Nadalinija (1834.-1912.) koji je zapovijedao brodom u ovom razdoblju.
Kako piše Mreža kulture, autorica Tea Marinović bavi se društvenim, gospodarskim i prosvjetnim prilikama Dalmacije s posebnim fokusom na otok Korčulu o kojem je napisala nekoliko knjiga: Korčulanske kartuline (2011.), Zaustavljeno vrijeme – izlet u prošlost (2011.), Meštrovica (2014.), Korčulanski svjetlopis (2020.) i Korčulanski jedrenjaci (2020.). Upravo kroz istraživanje korčulanske brodogradnje susreće se sa dnevnikom broda Genitor Nicolo u vlasništvu zaslužne jelšanske obitelji Duboković, a koji je također izgrađen u Korčuli 1854. godine.
Dnevnik pomorskog časnika Antonija Dubokovića Nadalinija izvrstan je odgovor na dva pitanja: što znači upravljati jedrenjakom i koliki je značaj pomorske trgovine u 19. stoljeću. Na oba pitanja znalački odgovara autorica Tea Marinović na stranicama ove knjige. Kroz prijevod Dnevnika i sva stručna i tehnička objašnjenja reflektira se umijeće upravljanja jedrenjakom, ali i posadom, što je trajni izazov koji učestalo dovodi čovjeka do granica vlastitih snaga, a povremeno i samog života. Tea Marinović je to izvrsno prikazala prevodeći Dnevnik koji je ponekad tehnički suhoparan, ali istovremeno odražava sve izazove jedrenjačke plovidbe.
Ovaj Dnevnik se može čitati kao mali priručnik jedrenjačke plovidbe, gdje ćete naučiti skoro sve o vjetrovima, o jarbolima i jedrilju, o konopima i sidrima, o sastavnim dijelovima jedrenjaka i dužnostima posade. Svi na briku Genitor Nicolò, kako časnici tako i posada, svjesni su da svaka plovidba može biti njihova zadnja, da svaka nevera možda znači sudbinu plave grobnice, pa zajedničkim naporima sudjeluju u svim aktivnostima na brodu djelujući poput usklađenog orkestra. Čitajući ovaj Dnevnik nazire se i odgovor na drugo pitanje vezano uz značaj pomorske trgovine 19. stoljeća. Ustaljeni tereti jedrenjaka, žito i ugljen, pravci plovidbe Crno more – Atlantik (Ujedinjeno Kraljevstvo) ukazuju na tipične trgovačke aktivnosti pomorske trgovine: transport hrane potrebne na globalnom tržištu i transport ugljena potrebnog za industriju, željeznicu i parobrodarstvo. Nije na odmet primijetiti kako su jedrenjaci prevozeći ugljen za potrebe parobroda sami sebi skraćivali prostor i vijek djelovanja. (Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Matea Bratanića)
Knjiga je izdana u nakladi Muzeja općine Jelsa uz financijsku potporu Općine Jelsa, a u Hrvatskom pomorskom muzeju Split predstavit će ju recenzent dr. sc. Mladenko Domazet, te urednik i kustos Muzeja općine Jelsa Duje Dorotka.
