3 C
Kotor

Slušaj online radio

U Tivtu premijera nove plesne predstave „Životinjska farma“

U Tivtu premijera nove plesne predstave „Životinjska farma“
Sa pressa u CZK Tiva

Plesna predstava „Životinjska farma“ po motivima čuvenog romana Džordžaa Orvela u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra iz Beograda, biće premijerno izvedena u četvertak,. 14.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni Atrijum u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu.

Koncepciju predstave i koregrafiju uradio je Miloš Isailović, dramaturg je Bojan Đorđev, scenografiju potpisuje Andreja Rondović, kostime je uradila Selena Orb, dok je muziku komponovala Irena Popović-Dragović.

U ovom komadu koji je, kaklo se čulo na današnjoj pres konferenciji u CZK Tivat pred premijeru „Životinkjske farme“, prvo postavljenje ovog čuvenog djela Džordža Orvela kao plesne predstave u Evropi, nastupaju igraći Bitef Dance komanije Ana Ignjatović-Zagorac,  Ivana Savić-Jačić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Nikola Živković, Staša Ivanović, Tamara Pjević, Nea Janković i Maša Anić.

Direktorica CZK Tivat Dijana Sindik istakla je da je „Životinjska farma“, nakonj klasične predstave „Jami distriktt“ i plesnih predstava „Magbet“ i „San ljetnje noći“ već četvrta koprodukcija Bitef teatra i tivatskog CZK te da je iz te plodne saradnje nastao i sami Festival plesnog teatra kao poseban dio tivatskih ljetnjih „Purgatorija“. To je inače, jedimo mjesto u regionu bivše Jugoslavije gdje se na ovaj način gaji i promoviše plesni teatar kao vid Talijine umjetosti. Stoga je, kako je istakla Sindik, CZK veoma rado prihvatio i ovaj novi izazov da u oblik plesne prestave – baleta, pretoče i jedno od najčuvenijih djala svjetske knjiđževnosti kakva je Orvelova maestralna „Životinjska farma“.

„Ovo je prvi put da neko pravi „Životinjsku farmu“ kao balet i pokušava to ekstremno kompleksno djelo prenese na plesni pokret. Orvel je svevremsnki piosac čiji opus traje kroz vjekove. „Životinjska farme“ je složeno djelo koje obiluje različitim likovima, ali sam se ja ovdje odlučio da sve likove svedema na samo dvije kategorije: svinje i ovce, smatrajući da su to upravo dvije životinjske vrste koje najbolje personifikuju današanjeg čovjeka.“- kazao je autor i koreograf baletskog čitanja „Životinske farme“, Miloš Isailović. Dodao je da kao i originalni predožak, i ova verzija Orvelovog djela ima elemente političnosti, ali prije svega insistira na kompleksnosti odnosa između samih likova-aktera.

„Izuzetno je zahtjevno bilo u plesnu koreografiju pretočiti temu društvenih odnosa koji traju vjekovima između povlašćenih i podređenih, a posebno prenijeti ono što je glavna karakteristika tih odnosa- manjak želje da se stvari promijene. Plesni teatar je naime, jedna izuzetno specifična vrsta umjetnosti gdje sve što treba da iskažeš, to moraš raditi tijelom i njegovim pokretom. A onda tu mašta i inspiracija samo naviru i onda se sve to samo „pakuje“.“- kazao je Isailović dodajući da se na svođenje likova u predstavi na samo dvije kategorije – „svinje koje su bezobzirne u svojoj despotiji i ovce koje su za šišanje“, odlučio jer „to najbolje dočarava život i dočarava nas jer se svako od nas može naći u te dvije uloge“.

Umjetnička direktorica Bitef Dance Company Jelena Kajgo istakla je da je i ova predstava na tragu strategije koju primjenjuju u popularizaciji plesnog teatra i njegovom približavanju najširoj publici – da u plesni oblik pretvore klasilna i svima poznata djela svjetske književnosti, „kako plesni teatar ne biu biuo nešto apartaktno, već publici poznato sa čime ona može korelirati“.

„Dobro poznata, klasična literatura koja se pretače u plensi pokret bliža je publici, ali je i veoma zanimljiva i inspirativna autorima  da ta djela tumače kroz plesni pokret. „Životinjska farma“ je stoga veoma interesantna i kao to kako jedna mladi i već dokazani umjetnik – nekadašnji plesač, a sada koreograf Miloš Isailović, iščitava temu diktature i podređenosti u društvu.“- istakla je Kajgo.

Plesači u novoj predstavi CZKI Tivat i Bitef teatra, Branko Mitrović i Staša Ivanović naglasili su da im je bilo izuzetno inspirativno kroz plesni pokret prestaviti temu dominacije, želje za vlašću i ugnjetavanje podrđenih, a  koja čovječanstvo prati od njegovog postanka, i istakli da „Životinska farma“ „definitivno predstavlja jedna od najzanimljivijih projekata naše plesne kompanije  u posljendnje vrijeme“.

Izvor:S.L.

Najčitanije