32.9 C
Kotor

Slušaj online radio

Ulcinjska solana – dobila eksperta, moguće pokretanje proizvodnje soli, ali u znatno manjem kapacitetu nego ranije

Solana Ulcinj

Ulcinjska solana će svakako biti zaštićena, voda će se upumpavati, pumpe će se održavati i plaćaće se služba koja će čuvati tu oblast. Kako je Pobjedi kazao državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak, u planu je osnivanje doo preduzeća kojim treba da upravlja Opština Ulcinj, ali i pored svih nastojanja i višebrojnih sastanaka nijesu dobili povratne informacije od ove lokalne samouprave.

Mrdak je takođe istakao da im je njemačka vlada prije nekoliko dana ustupila eksperta kojeg će plaćati, a koji će uraditi plan upravljanja Ulcinjskom solanom.

– Koliko smo vidjeli, ne postoji želja kod Opštine Ulcinj da preuzmu upravljanje Ulcinjskom solanom, iako smo im mi obećali sredstva kao što to radimo sa Nacionalnim parkovima koji trenutno upravljaju ovim područjem – kazao je Mrdak.

Po preporuci eksperta, navodi Mrdak, planirano je da Opština Ulcinj osnuje upravljačko preduzeće d.o.o. i da im se daje novac koje sada daje Ministarstvo ekologije predviđeno budžetom Nacionalnim parkovima za osnovno funkcionisanje: da se upumpava voda, popravljaju pumpe i da se plaća služba koja čuva prostor solane.

– Ako nije problem Nacionalnim parkovima, zašto bi njima bio problem. Mi obezbjeđujemo apsolutno bazično funkcionisanje. Jer solana je vještački ekosistem koji ne može da funkcioniše bez čovjeka. Ako ne pumpamo morsku vodu u solanu, nemamo solanu i onda nemamo živi svijet tamo. Sve drugo, da se prostor turistički valorizuje, da se proizvode manje količina soli je nadogradnja tome – poručuje Mrdak.

On naglašava da poslije Nove godine imaju nekoliko varijanti.

– Prije svega da Opština Ulcinj preuzme upravljanje. Međutim i pored njihove nezainteresovanosti tamo sada idu lokalni izbori i teško da će se to ostvariti. Tražio sam od njih prije četiri mjeseca da nam odgovore kada bi bili spremni kao lokalna zajednica da preuzmu gazdovanje Ulcinjskom solanom, ali još nijesam dobilo odgovor – kaže Mrdak.

Kako je dodao, na nedavno organizovanoj Barselonskoj konvenciji predložena je inicijativa da se napravi jedan fond za zemlje jugoistočnog Balkana za vlažna obalna područja.

– Naše NVO mogle bi da konkurišu za ta sredstva koja bi se koristila za bolji oporavak i gazdovanje ovim prostorom. Mi sa državne strane radili bismo stvari koje mi možemo, a sa druge strane NVO da rade druge – kazao je Mrdak koji naglašava da im je Ulcinjska solana izdignuta kao vodeća u Poglavlju 27.

– Moramo da obezbijedimo da to zaštićeno područje profunkcioniše na način da tamo možete da dođete, vidite nešto, da kupite neki suvenir. Da izgleda kao zaštićeno područje od lokalnog i regionalnog značaja – kazao je Mrdak.

Vrlo je dobro, po njegovim riječima, što im je njemačka vlada ponudila pomoć i preko njihove ambasade platila eksperta koji će se u narednom periodu baviti solanom.

– Mi ćemo da iskoristimo to iskustvo i uticaj njemačke ambasade. Očekujem da ćemo onda u januaru imati veliki sastanak gdje bismo ga predstavili i gdje bi mu naši ljudi bili na usluzi. Suludo je ako imamo na usluzi tog stručnjaka koji je toliko plaćen i koji je prošao sve te filtere u Njemačkoj, kroz Giz… neodgovorno bi bilo da ne pomognemo da sve ono što zna i umije primijeni – smatra Mrdak.

Vrlo pohvalno govori o njemačkom ambasadoru koji mu je rekao da su upravo oni insistirali da se solana zaštiti i da sada žele da pomognu da se ovaj projekat odradi u potpunosti.

– Oni savršeno razumiju šta se ovdje dešava – kazao je Mrdaka.

Što se tiče proizvodnje soli, ističe da ona nikad neće proraditi u kapacitetu kao nekad.

– Predviđa se manja proizvodnja koja će da bude reklamnog karaktera, i to je posao eksperta. Osnovno ulaganje za proizvodnju soli je voda i pumpe kojim upumpavate slanu vodu, ostalo radi sunce. Glupo je ako to sve imamo da dio vode ne skrenemo i imamo neku manju proizvodnju koja će da bude više ekskluzivna nego komercijalna. Sve to treba da bude u okviru doo preduzeća – objasnio je Mrdak dodajući da ekspert ima dvije godine za realizaciju cijelog projekta.

– Bilo bi lijepo da u narednih godinu dana dobijemo plan upravljanja Ulcinjskom solanom – kazao je Mrdak i naglasio da se mora urediti i prostor.

– Kad se uđe tamo, to izgleda poprilično apokaliptično. Razmišljamo da se na neki način prostor uredi. Da imate osjećaj da ste došli u nešto lijepo, a ne u zapuštenu komunističku industrijsku zonu koja je propala. Taj prvi utisak treba da bude mnogo bolji – smatra Mrdak dodajući da to treba da bude i turistička atrakcija za Ulcinj koji sada samo nudi da se kupate, da jedete ribu i da se sunčate.

Osim bavljenja solanom, u fokusu rada Ministarstva ekologije je sada i proglašenje trećeg zaštićenog morskog područja Stari Ulcinj koji, po riječima Mrdaka, treba da se završi do kraja godine. Pored toga, veliki problem je i otpad koji je dugogodišnji problem.

– Za rješenje otpada ne postoji magično i brzo rješenje. Strah me da to neće ići tako brzo, kako se razmišlja. Trebamo konačno da uradimo novi plan upravljanja čvrstim otpadom. Na tender koji je objavljen niko se nije javio. I sad treba da nađemo način da prenebregnemo situaciju u kojoj se nalazimo – naglašava Mrdak koji smatra da ipak osnove tog državnog plana treba da urade u Ministarstvu ekologije.

– Novim zakonom o otpadu koji bi trebao da se usvoji naredne godine plastične kese biće zabranjene – najavljuje Mrdak, koji smatra i da je postojeći zakon dobar – samo da se poštuje.

Iako lov nije u ingerenciji Ministarstva ekologije, Mrdak smatra da on može biti održiv ako se organizuje po strogim pravilima.

– Problem je da u svakoj drugoj zemlji, osim Balkana, lov je odlika aristokratskog načina života. U Crnoj Gori lov je sport, koji upražnjava svako. Na selu rijetko koja kuća nema pušku i lovačkog kera. To je tako i onda imate problem da ne možete da primijenite lovna pravila iz Velike Britanije gdje se lovom bave samo prinčevi, serovi i ljudi sa titulama i koji imaju novca da to priušte. Nama preostaje da pooštrimo kontrole i pravila za lov i na taj način to uvedemo u civilizovani nivo – smatra Mrdak.

Navodi da je Crna Gora proglašena ekološkom i da je sreća što nemamo industriju jer ako izuzmemo urbanističke promašaje u Budvi, po njegovim riječima, naša zemlja jeste ekološka.

– Imamo nesreću u sreći da nemamo industriju, jer u suprotnom ovo ne bi sačuvali. To da li ćemo biti ekološka ili ne, zavisi od tipa razvoja koji ćemo da odaberemo u budućnosti – tvrdi Mrdak koji smatra da je turizam ravan kockanju i predviđa da će u narednih 10 godina naša zemlja imati brz i dinamičan ekonomski razvoj.

– Hoćemo li biti ekološka zemlja zavisi da li ćemo raditi planski ili stihijski, da li ćemo imati cirkularne ekonomije koje ne ostavljaju ništa ili vrlo malo otpada i da li ćemo da razmišljamo da radimo fabrike i preduzeća gdje je to stvarno najbolje ili na mjestima gdje je politički interes… Smeće i otpad će da se riješi, htjeli ne htjeli, ali ono gdje možemo da napravimo grešku je razvoj koji moramo da isplaniramo precizno jer u Crnoj Gori nemamo mnogo prostora – poručuje Mrdak i na kraju dodaje da sve što radimo u prostoru mora biti odmjereno, pametno i dugoročno planirano i da jedino tako možemo da opstanemo kao ekološka država.

Nijesu krivi građani nego inspekcije koje ne kažnjavaju

Kada je u pitanju otpad, Mrdak kaže da je najlakše reći ne valjaju nam građani, ali da nije baš tako. I na Zapadu imate iste te građane, ali kada ga inspekcija adekvatno kazni, ne pada mu na pamet da opet to uradi.

– Evidentno je da je naša kultura življenja jako loša, u smislu da smo skloni da bacimo smeće, ali vjerujte da ni druge nacije evropske nijesu ništa bolje, ako bi ih pustili da ih niko ne kažnjava. Sve imamo predviđeno zakonom i kazne… i sve, ali nam je primjena loša – poručuje Mrdak.

Najčitanije