U Poreču su predstavljeni rezultati istraživačkog projekta “Vinum sanum”. Riječ je o projektu kojim se istražuju različite metode proizvodnje vina i njihovog uticaja na zdravlje. Ključna je riječ umjerenost.
Nije tajna da umjerena konzumacija vina blagotvorno djeluje na zdravlje. To su pokazali i rezultati projekta “Vinum sanum” koji finansira Hrvatska zaklada za znanost. Naime, vino sadržava fenole – hemijske spojeve koji štite stanice našeg organizma.
– Fenoli su izraziti antioksidansi, vežu slobodne radikale i kao takvi povoljno utieču na naše ćelije, štite ih od oštećenja i propadanja, pojasnila je Sanja Radeka, voditeljka projekta “Vinum sanum”.
No nije svejedno kakvo se vino pije. Zato su proučavane metode njegove proizvodnje.
– Osim najnovijih tehnološih vinifikacijskih rješenja, mi proučavamo i neke stare tradicionalne tehnike kao što je bila maceracija s bijelim vinima, međutim na novim znanstvenim temeljima, kazala je Radeka.
– Mi smo ispitivali šest vinifikacijskih tehnohologija, i ono što su rezultati pokazali jest da su sve tehnologije dovele do povećanja sadržaja ukupnih fenola za koje je dokazano da mogu djelotvorno uticati na zdravlje ljudi. Stoga se i njihova umjerena konzumacija, dva decilitra vina dnevno, može smatrati blagotvornim, rekla je Ena Bastulić, asistentkinja na projektu Vinum sanum.
Posebno su proučavane metode dobivanja vina iz naših autohtonih sorti – malvazije i terana.
– Dva tretmana su nam se posebno izdvojila, to su produžena maceracija u trajanju od 21 dan i predfermentacijski tretman zagrijavanja koji su imali najviše koncentracije fenolnih spojeva, najviše koncentracije minerala, a senzorno su bili najbolje ocijenjeni, kazala je Sara Rossi, magistarka agronomije.
Čaša vina dnevno ne može škoditi. Ne kaže se bez razloga da je umjerenost vrlina. To očito vrijedi i u ovoj vinskoj priči. Kojoj je cilj promicati istarske autohtone sorte i stoljetnu vinarsku tradiciju ovog kraja.
