Redovno „prihranjivanje“ plaža duž crnogorske obale, koje je posebno izraženo u Boki Kotorskoj, izvršeno je i ove godine u predsezoni.
Ranijih godina plaže su se nasipale pijeskom iz rijeke Morače, ali zbog zabrane vađenja pijeska iz ove rijeke, sada on stiže iz raznih kamenoloma koji se nalaze u zaleđu Boke, pa imamo, uglavnom, žuti pijesak na plažama koji nikako ne pripada geomorfološkom sastavu naše obale.
„Prihranjivanje“ plaža u Boki Kotorskoj koja je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom UNESCO-a, uglavnom se već godinama pravda erozijom obale koju je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu. Zbog nadomještanja nedostajuće količine pijeska plaže se nasipaju, ali i sve više stvaraju nova kupališta, odnosno, proširuje obalna linija u komercijalne svrhe. Dakle, radi se o „prihranjivanju“ radi formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, tokom proteklih godina organizovalo je više sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu životne sredine, Institutom za biologiju mora i ekološkom inspekcijom, međutim, bez značajnijih rezultata, stara praksa se nastavlja već godinama.
S druge strane, činjenica je da Crnoj Gori trenutno nedostaje, prema relevantnim istraživanjima-studijama, oko 300.000 m² plažnog prostora, ukazali su ranije iz ovog preduzeća. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma, a sve u cilju i interesu stvaranja profita.
Nadležni za gazdovanje obalom, „Morsko dobro“, tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez vjerodostojnih saglasnosti i ispoštovanih svih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješavaju ovaj kompleksan problem.
Sa druge strane, predsezonsko prihranjivanje plaža sa hiljadama kubika pijeska i šljunka je jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina – ekocida u Boki Kotorskoj, smatraju stručnjaci.
Svake godine svjedočimo novim pješčanim plažama tamo gdje je nekada bio kamen, novim pijeskom se prekriva morsko dno, uništava bodiverzitet i mijenja krajolik, upozoravaju stručnjaci Instituta za biogiju mora kao i iz NVO sektora…
Šta rade inspekcije, Agencija za zaštitu životne sredine, „Morsko dobro“, zašto vlada i država ne žele da riješe problem, ima li elemenata ekološke korupcije? samo su neka od pitanja na koja želimo pronaći odgovore i koja želimo istražiti u saradnji sa čitaocima…
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
