30.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Zbog prstaca se može u zatvor, samo treba primijeniti zakon

Prstaci – Lithophaga

Prstaci su na listi zaštićenih vrsta od 2006. godine


Iako u zakonskim propisima ne postoji eksplicite pravna norma koja krivično kažnjava nezakonito vađenje prstaca, zaštićene vrste školjke koja živi u kamenu, Krivični zakonik Crne Gore ostavlja dovoljno prostora da se ovo nedjelo kojim se krše propisi i ozbiljno narušava morski ekosistem sankcioniše na adekvatan način, a počinioci dobiju i zatvorske kazne.

To je Pobjedi saopštio advokat i poznavalac mora Miljan Knežević, koji je ranije ukazivao da se i neke druge vrste krivolova, poput upotrebe dinamita, i te kako mogu efikasno krivično kažnjavati, ali da iz nekog razloga nema dovoljno senzibiliteta za tu vrstu problema i adekvatnu primjenu normi.

“U praksi se događa da se ovakvo uništavanje živog svijeta, poput vađenja prstaca, redovno podvodi pod prekršajnu odgovornost, iako država ima mehanizme da strože kazneno djeluje, a time, dugoročno, i preventivno”, smatra Knežević.

Prstaci su na meti stalno, naročito tokom turističke sezone, kada je izlov i plasman „ispod ruke“ unosan biznis i pored činjenice da su i krivolovci, ugostitelji, ali i klijenti koji konzumiraju ovu vrstu školjke, svjesni da zbog njenog specifičnog biološkog ciklusa i načina života treba nekoliko decenija da se narušeno stanište uopšte počne oporavljati.

Norme i praksa

Prije nekoliko dana, Novljanin N. S. (72) procesuiran je i novčano kažnjen zbog izlova prstaca, čiji je promet zabranjen već gotovo dvije decenije, ali i dalje se eksploatišu i prodaju „na crno“, čak i u restoranima.

Prema podacima koje je saopštila građanska akcija „Stop krivolovu“, N. S, inače višestruki povratnik u ovoj zabranjenoj djelatnosti, u svom vozilu je imao vreću sa 4,5 kilograma prstaca, boce i opremu za ronjenje, kao i alat za razbijanje stijena i vađenje prstaca.

Priveli su ga službenici Granične policije II Tivat, koji su postupali po operativnim saznanjima o krivolovnim aktivnostima i pokrili teren u priobalju Žukovice, presreli i zaustavili vozilo i pronašli prstace i opremu.

Iz „Stop krivolovu“ su naveli da je polovinom jula u jednom restoranu u Tivatskom zalivu pronađeno i oduzeto pet kilograma prstaca, dok je vlasnik restorana, prema podacima inspekcije, takođe kažnjen.

Nije precizirano kolika je kazna izrečena, iako pojedine norme aktuelnog Zakona o ribarstvu i marikulturi predviđaju kazne za pravna lica do 300 minimalnih cijena rada za stavljanje u promet riba i morskih organizama koji su posebnim vladinim propisima označeni kao zaštićeni.

Foto Stop krivolovu

Prema riječima advokata Kneževića, u konkretnom slučaju, osumnjičeno fizičko lice je počinilo krivično djelo koje se može podvesti pod član 326 KZ Crne Gore kojim se sankcioniše nezakoniti ribolov u sticaju sa još najmanje jednim krivičnim djelom, a to je oštećenje životne sredine, iz člana 307.

Član 326 u stavu prvom predviđa da „ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci“, dok u stavu dva se navodi da ,,ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine“.

Knežević podsjeća da je prstac zakonom zaštićena školjka čiji je izlov, odnosno vađenje trajno zabranjeno (faktički trajni lovostaj).

“Pritom, s obzirom na to da prstac živi u kamenu, i da se do njega može doći gotovo jedino razbijanjem stijena, time se direktno uništava stanište i prekida važna karika u lancu morskog ekosistema, od kojeg zavise populacije drugih morskih organizama i riba. Dakle, ne vadi se samo zaštićena školjka, već se dugoročno prekida prirodni lanac, uništava, često besprovratno, čitava jedna zona u moru, što je obuhvaćeno članom 307 KZ-a”,navodi on.

Pustoš i posljedice

Kako je za Pobjedu objasnila naučna saradnica u Institutu za biologiju mora dr Vesna Mačić, tamanjenje prstaca je vidljivo gotovo duž kompletne crnogorske obale, pa gotovo nema nijedne zone da nije opustošena ili da nema tragova lomljenja stijena.

“Gotovo da je nepojmljivo kako uopšte ima prstaca više jer su tragovi vađenja vidljivi u toj udarnoj zoni kamenitog dna od plićaka pa do nekih desetak metara koje nastanjuje ova školjka”, kaže Mačić.

Prema riječima Mačić, za oporavak stjenovite podloge i ponovo oživljavanje staništa potrebne su decenije, ako se uopšte pojedine zone i oporave.

“To je kao da posječete šumu, pa sa njom nestane kompletno stanište, vremenom i sama podloga. Paralela bi se takva mogla napraviti sa staništem prstaca koje izlome krivolovci za kojima ostaje pustoš u moru. Nestaju alge, prostor za mrijest i život malih riba, rakova…”, navodi sagovornica Pobjede.

Ona podsjeća da je upravo zbog ekološkog značaja ovih staništa izlov prstaca svuda na Mediteranu strogo zabranjen i oštro sankcionisan.

Advokat Knežević ističe da su mnogo prije nas posljedice vađenja prstaca na morski svijet prepoznale druge zemlje Jadrana i Mediterana.

Prema njegovim riječima, s obzirom na sva polja rada, teško je očekivati da policija bude svemoguća, uz svu logistiku ribolovaca, ronilaca i građanskih udruženja i aktivista, a da, pritom, sve pada u vodu zbog neadekvatnih kazni. Ključno je, smatra on, pooštriti kaznenu politiku, primijeniti zakone koji su tu i samo treba volje da se tumače kako treba.

“Ponašamo se kao da nam je more strano. Nemamo u fokusu činjenicu koliku štetu nedozvoljeni ribolov i uništavanje staništa ostavlja na morski svijet. Bojim se da će biti kasno kada shvatimo, jer onda nećemo imati što da čuvamo i branimo”, upozorava Knežević.

Na listi zaštićenih vrsta od 2006. godine

Prstac (Litophaga litophaga) je vrsta školjke koja živi u kamenu gdje lučenjem hlorovodonične kisjeline dubi prostor za sebe. Raste izuzetno sporo, treba mu nekoliko decenija, pa i pola vijeka da dostigne konzumnu veličinu. Da bi došli do njega, u većini slučajeva krivolovci čekićem razbijaju stijene uništavajući tako u bespovrat podmorje i čitav ekosistem koji počiva na hridinastoj podlozi.

To je i razlog što je Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, prstac, uz palasturu uvršten na listu odlukom koja je objavljena u Službenom listu 2006. godine.

Prstaci

Prstacu su potrebne decenije da dostigne veličinu od 10 centimetara. Prema knjigama, može narasti i do 15 cm, a takvih odavno da nema. Prosječni primjerci su manji, a u literaturi se navodi da je za jedan obrok potrebno razbiti kvadrat ili dva kamena u kojem ova školjka dubi šupljine i obitava. Svaki „zalogaj“ koji dopre do tanjira može, s obzirom na tempo rasta prstaca, da bude star i više od pola vijeka.

/Igor Perić/

Najčitanije