Trodnevna konferencija Parkova Dinarida, mreže zaštićenih područja Dinarida, održava se u Baru uz prisustvo upravljača iz Albanije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i predstavnika resornih državnih organa, ustanova i organizacija civilnog društva. Tema konferencije bili su brojni izazovi koje je pandemija COVID-19 donijela zaštićenim područjima, a kao glavni istaknuti su gubitak prihoda od turizma, otežano sprovođenje konkretnih mjera zaštite područja, oslabljena saradnja sa lokalnom zajednicom ili prekomjerni uticaj turista po ukidanju epidemijskih mjera.
Ipak, konferencija je počela u pozitivnom tonu, zbog primjetnog pozitivnog trenda povećanja broja zaštićenih područja u regionu, jer ona upravo predstavljaju jednu od mjera prevencije pandemija.
“Iako su tokom pandemije pojedini djelovi društva bili blokirani zaštita prirode nije stala. Zaštićena područja, iako izložena brojnim izazovima tokom pandemije, pokazala su da su mnogo otpornija i većina je uspjela da se oporavi i da već ove godine budu bukirani posjetiocima, zbog čega sada imaju neku drugu vrstu problema. Raduje nas što u nekim zemljama dolazi do ekspanzije zaštićenih područja i smatramo da će suočavanje sa novim i budućim rizicima zavisti i od naše spremnosti da regionalno sarađujemo. Konferencija Parkova Dinarida svakako je jedna od prilika za to”, istakao je predsednik Parkova Dinarida Zoran Mrdak.
Vrijednost zaštićenog područja ne može se mjeriti po prihodima koje ostvaruje, već da li ispunjava svoje primarne funkcije, a to je očuvanje biodiverziteta, čime se obezbeđuje blagostanje i prirode i ljudi, istakao je Marko Pećarević, menadžer projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” iz WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode.
“Nerazumjevanje funkcije zaštićenih područja jedna je od glavnih prepreka za njihovo održivo upravljanje, U promjeni te svijesti svako ima ulogu – upravljači, donosioci odluka, različite ustanove za zaštitu prirode, kao i organizacije civilnog društva. Samo tako obezbedićemo njihovo ciljano, dugoročno i efikasno finansiranje. Činjenica da su tokom pandemije građani postali svjesniji prirodnih bogatstava svojih zemalja i važnosti očuvane prirode, jedan je od koraka ka tome”, istakao je Pećarević.
Tamara Brajović, direktorica Direktorata za prirodu u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, istakla je da je Crna Gora prepoznala važnost zaštićenih područja I njihovog dobrog upravljanja u očuvanju biodiverziteta. Potvrda toga se reflektuje u većem broju novih zaštićenih područja i najavila i da će Katič biti i zvanično proglašen za novo morsko zaštićenog područja u toku ove sedmice.
Jedan od predavača na konferenciji je bio i gdin Boris Erg, direktor Medjunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) – Kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju koji je učesnicima prenio zaključke i nalaze nedavno održanog Svjetskog kongresa Međunarodne unije za očuvanje prirode u Marselju od 3 -11 Septembra.
Na konferenciji su u članstvo u mreži Parkova Dinarida primljeni i novi parkovi: NP Galičica iz Sjeverne Makedonije, NP Drina iz Bosne i Hercegovine kao i Javno preduzeće šumarstva “Šume RS” koje upravljaju sa više zaštićenih područja, Park prirode Cicelj, Park prirode Orjen I Park prirode Prača, kao I prašume Lom i Janj u Bosni i Hercegovini.
Konferencija se nastavlja i danas sjednicom VI Generalne skupštine Parkova Dinarida i terenskom posjetom Nacionalnom parku Skadarsko jezero.
