Ekonomska analitičarka, Ana Nives Radović, sugerisala je svima koji u aktuelnoj situaciji pojave koronavirusa nijesu ostali bez ustaljenih primanja, da svoje obaveze prema bankama regulišu na vrijeme, kako bi period slobodnijeg planiranja potrošnje došao nakon otplate kredita.
„Mjeru moratorijuma treba da iskoriste oni koji su u novonastalim okolnostima ostali bez očekivanih primanja“, rekla je Radović agenciji Mina-business.
Centralna banka (CBCG) je, odlukom o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, definisala pravo na moratorijum na otplatu kredita do 90 dana svim korisnicima zajmova, kao i primaocima lizinga i korisnicima kredita mikrokreditnih finansijskih institucija.
Moratorijum na otplatu kredita obuhvata privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita, odnosno glavnice, kamate i zatezne kamate.
Radović je kazala da opcija da 90 dana obustave otplatu kredita za jedan broj crnogorskih korisnika može zvučati primamljivo, ali im stvoriti i dodatne probleme u kreiranju kućnog budžeta, jer se ekonomski efekti postojeće situacije tek naziru.
Ona je upozorila da će šteta koja će biti pričinjena i globalnoj i domaćoj privredi biti vidljivija tek nakon nekoliko mjeseci.
„Mogućnost koju su uvele banke nesumnjivo odgovara svima onima čiji su lični prihodi u ovoj situaciji u potpunosti obustavljeni, poput prevoznika, ugostitelja, zanatlija, umjetnika, studenata i svih onih koji obavljaju honorarne poslove, bez fiksne mjesečne nadoknade“, smatra Radović.
Sa druge strane, kako je poručila, postoji veliki broj korisnika kredita čija mjesečna primanja ostaju nepromijenjena do daljnjeg i koji odlaganjem otplate ne ostvaruju nikakvu povoljnost, već ulaze u dodatni rizik da se sa istim troškovima suoče onda kada njihova primanja budu imala izglede da budu snižena.
Radović je saopštila da se situacija mora sagledati i kroz potencijalne odluke koje može donijeti poslodavac, ali i kroz uobičajena ponašanja u psihologiji potrošača.
„U prvom slučaju, svaki poslodavac koji pretrpi štetu će se nesumnjivo opredijeliti za određene mjere štednje, a one u najvećem broju slučajeva obuhvataju i smanjenja plata zaposlenima, posebno kada je riječ o malom biznisu“, dodala je Radović.
U takvoj situaciji korisnik kredita, koji sada prima puni iznos zarade, iskoristiće novac za druge troškove i time uvesti sebe u rizik da mu rate kredita prispiju na plaćanje onda kada se nađe u finansijski manje povoljnoj situaciji.
Radović je saopštila da, sa druge strane, samoizolacija i obustava svih društvenih aktivnosti ima poseban uticaj na donošenje potrošačkih odluka, a one nerijetko mogu biti iracionalne ili, u najblažem smislu, podrazumijevati trošenje na ono što nije neophodno u fazi koja prethodi vremenu uvođenja mjera štednje.
„S obzirom da je u ukupnoj struktutri zaduženja građana iz mjeseca u mjesec povećavan iznos keš kredita čiji rok otplate je kraći, odlaganje njihove otplate ne stvara nikakav pozitivan efekat. Isto se odnosi i na penzionerske kredite, kao i na potrošačke kredite sa rokom otplate do pet godina čiji su korisnici zaposleni u javnom sektoru“, objasnila je Radović.
Ona smatra da će ukupni negativni efekti po male, nediversifikovane privrede poput crnogorske, koje se u znatno većoj mjeri u odnosu na druge zemlje oslanjaju na prihode od turizma, biti vidljivi tek na jesen, s obzirom da još niko ne može predvidjeti da li će ovo stanje potrajati tri mjeseca ili duže.
„Međutim, nije neizvjesno da će se šteta po crnogorsku privredu u ovoj godini mjeriti stotinama miliona EUR“, zaključila je Radović.
