Dokumenta i dvije crnogorske udruge civilnog društva očekuju da se konačno, nakon 29 godina od ratnih zločina na dubrovačkom području, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi, kako navode, Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti.
Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i podgoričke organizacije civilnog društva: Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA) u nedjelju su u saopštenju podsjetili da je 6. decembra 1991. godine izvršeno najjače granatiranje Starog grada Dubrovnika. Tada su pripadnici JNA iz Crne Gore ubili 19 i ranili 60 ljudi.
Crna Gora nije pokrenula ni jednu istragu ratnih zločina na dubrovačkom području
“Usprkos našim višegodišnjim apelima, državno tužilaštvo Crne Gore, na čelu sa Ivicom Stankovićem i Milivojem Katnićem, do danas nije pokrenulo ni jednu istragu povodom ratnih zločina na dubrovačkom području”, upozorili su u saoptenju.
Naveli su da je još 2014. i ekspert Europske komisije, Mauricio Salustro, izričito izrazio očekivanje da će se crnogorsko tužilaštvo tome posvetiti. Europska komisija u svojim izvještajima o Crnoj Gori od 2014. ponavlja: “Mora se primijeniti proaktivan pristup da bi se djelotvorno istraživali, procesuirali i kažnjavali ratni zločini u skladu s međunarodnim standardima”.
“Proces evropskih integracija podrazumijeva spremnost da se osigura pravda i za žrtve ratnih zločina. Očekujemo da se konačno, poslije 29 godina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti”, poručuju Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta u saopštenju.
Podsjećaju da je opsada Dubrovnika počela 1. oktobra 1991., dok je u granatiranju Starog grada 6. decembra ubijeno najviše ljudi, njih 19, dok je oko 60 ranjeno. Spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra s oko 20.000 naslova i oštećene su mnoge zgrade u gradu koji je 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Građani i građanke Dubrovnika su 240 dana živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca su proveli u skloništima. Od posljedica rata stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33.000 ljudi i uništeno 2071 stambenih objekata, što svjedoči o stravičnim razmjerima tog zločina, navode u saopštenju.
Šestog decembra 1991. ubijen je i dvadesetdvogodišnji Pavo Urban, čijih 12 posljednjih fotografija svjedoče o napadu na staru jezgru Dubrovnika. Podsjećaju i da je prva žrtva te bezumne opsade bio pjesnik i prevoditelj Milan Milišić, po nacionalnosti Srbin, rođen u Dubrovniku, koji je stradao od granatiranja u svojoj kući.
“Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik u posljednjih 29 godina osuđene su samo dvije osobe, i to od strane Haškog tribunala, iako se zna da su tom prilikom izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubojstava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Haški sud je osudio bivšeg generala-pukovnika JNA iz Crne Gore, Pavla Strugara, na sedam i pol godina zatvora, a na sedam godina zatvora admirala Miodraga Jokića, iz Srbije, koji je priznao krivicu”, ističu HRA, CGO i Documenta.
O nove vlasti očekuju da pokaže spremnost za suočavanje s prošlošću i zločinima
Ističu da istraživanja javnog mnijenja o stavovima crnogorskih građanki i građana, koje su ove godine proveli CGO i HRA, o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije ukazuju da 83 posto ispitanika prepoznaje napad na Dubrovnik kao ratni zločin.
Građani Crne Gore kao najodgovornije za ratove na prostoru bivše SFRJ prepoznaju tadašnja državna rukovodstva, to jest predsjednike bivših republika. Ispitanici su suglasni da je za bolju budućnost neophodno njegovanje sjećanja na događaje koje bi svi najradije zaboravili, da bi mjesto svakog ratnog zločina trebalo obilježiti spomen pločom ili spomenikom žrtvama, kao i da činjenice o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije treba uključiti u udžbenike povijesti.
“HRA, CGO i Documenta ponavljaju da se ne smije zaboraviti ni jedna žrtva napada na Dubrovnik, kao ni drugih zločina počinjenih devedesetih godina. Neophodno je suočavanje s prošlošću na način da pravda bude zadovoljena. Jedino tako se može osigurati sprječavanje zločina u budućnosti, održiv mir u regiji , a djeci ostaviti bolja budućnost”, poručili su.
Kažu kako su sigurni da se proces europskih integracija suštinski neće moći dovršiti sve dok se ne identificiraju, procesuiraju i ne kazne odgovorni za ratne zločine na prostoru bivše SFRJ, te očekuju od novih vlasti u Crnoj Gori da poput državnih vlasti u Hrvatskoj, pokažu spremnost za suočavanje s prošlošću i zločinima.
“Posebna odgovornost za procesuiranje zločina leži na državnom tužilaštvu Crne Gore koje mora uložiti napore da, u suradnji s kolegama iz Hrvatske, prikupi dokaze i procesuira ratne zločine koji su bez ikakve sumnje izvršeni na dubrovačkom ratištu, da bi se sa Crne Gore skinuo teret kolektivne odgovornosti”, poručili su u priopćenju Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) iz Podgorice, Vesna Teršelič, direktorica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice.
