Količina otpada na crnogorskim plažama 20 puta prevazilazi dozvoljeni “prag vrijednosti” za koji se na nivou Evropske unije smatra da je obala u dobrom stanju, a bolje ne stojimo ni prema parametrima UN programa za prirodnu okolinu za područje Sredozemlja, čije vrijednosti probijamo osam puta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.
– Sveobuhvatnom analizom svih postojećih podataka koji su prikupljani tokom realizacije međunarodnih projekata (u periodu od 2013-2020. godine) utvrđeno je da su količine otpada na crnogorskim plažama značajno iznad tzv. “vrijednosti praga”. To su vrijednosti koje je neophodno dostići da bi se postiglo dobro stanje obale i one iznose 20 komada otpada na 100 metara dužine plaže (na nivou EU), odnosno 59 komada na 100 metara dužine plaže (na nivou Sredozemnog mora – UNEP) – navela je za Pobjedu stručna saradnica u Institutu za biologiju mora iz Kotora Milica Mandić.
Petsto otpadaka na 100 metara
Prema njenim riječima, rezultati količine otpada na crnogorskim plažama pokazali su veće zagađenje na plažama na području Bokokotorskog zaliva, koje nije pod uticajem otvorenog mora.
– Prosječna vrijednost otpada na plažama za sve ispitivane sezone i godine pokazala je abundancu od 492,22 komada na 100 m transekta plaže. Najdominantnija kategorija otpada na plažama su vještački polimerni materijali, sa udjelom između 62,83-90,6% za sve ispitivane plaže i sve analizirane sezone – kazala je Mandić.
Ističe da upravo objavljena najnovija istraživanja Instituta za biologiju mora, koja su radili u saradnji sa kolegama iz Albanije i Italije, utvrdila su slično stanje zagađenja na plažama na regionalnom nivou, odnosno potvrdila hitnost u donošenju adekvatnih mjera upravljanja otpadom i mjera za smanjenje količine otpada u moru.
Pomenuta istraživanja, kaže Mandić, objavljena su u prestižnom međunarodnom časopisu “Marine Pollution Bulletin”, jednom od najznačajnijih naučnih časopisa iz oblasti zagađenja morske sredine.
Ona smatra da sve ukazuje da je ključ rješavanja problema zagađenja mora – na kopnu, odakle potiče gotovo četiri petine otpada koji završi u najveća vodena prostranstva na planeti.
– Nedavne analize su pokazale da je između 4,8 i 12,7 miliona tona otpada dospjelo u okeane 2010. godine. Tokom 2017. godine proizvedeno je 348 miliona tona plastike na globalnom nivou (PlasticsEurope, 2018), a očekuje se da će se tokom sljedeće dvije decenije količina proizvedene plastike udvostručiti (Geyer i sar, 2017) – ističe sagovornica Pobjede.
Napominje da je ukupno izračunato da Crna Gora doprinosi zagađenju mora sa 2.146 tona plastičnog otpada godišnje.
Ona podsjeća da je u periodu od 2013. do 2016. godine regionalno istraživanje pokazalo da je u želucima ključnih ekonomski važnih vrsta plave ribe evidentirano prisustvo partikula mikroplastike.
Podaci za brigu
Mandić je istakla da je istraživanje sprovedeno u periodu od 2014 do 2018. godine vezano za zagađenje crnogorskih teritorijalnih voda takođe pokazalo rezultate za brigu.
– Količina zabilježenog otpada je u opsegu od 10-1290 komada otpada po km2 površine morskog dna, odnosno od 0,6-699 kg/km2 površine. Za procjenu nivoa pritiska otpada na morski ekosistem koriste se srednje vrijednosti dugoročnog niza podataka, što za navedeni petogodišnji ciklus iznosi oko 260 komada otpada/km2 (84kg/km2). Svaka istraživana pozicija tokom svih pet godina bila je pozitivna na nalaz otpada, što upućuje na činjenicu da je morsko dno pod izuzetno velikim pritiskom – kazala je Mandić.
O kakvim je količinama riječ, pokazuje poređenje sa Sredozemnim morem, za koje su definisane bazične vrijednosti količine otpada na morskom dnu (vrijednosti iznad kojih se smatra da je došlo do značajnog pritiska i narušavanja dobrog stanja morskog eksositema).
– Ove vrijednosti su u opsegu od 130 do 230 komada/km2, što vodi zaključku da u crnogorskim vodama količina otpada značajno ugrožava zdravlje morskog ekosistema – upozorava sagovornica Pobjede.
Najviše otpada
Mandić navodi podatak da je, prema petogodišnjem istraživanju, utvrđeno da najveća količina plastičnog, a ujedno i ukupnog otpada (tzv. “vruće tačke”) utvrđena u području između Petrovca i Sutomora, te između Bara i Ulcinja na dubinama između 50 i 65 metara.
– Analiza pojedinačnih komada otpada i potencijalnih izvora zagađenja pokazala je da je najveći dio otpada porijeklom sa kopna (oko 60%), odnosno posljedica nemarnog ponašanja lokalnog stanovništva, sektora turizma i rekreacijskih aktivnosti, ali prije svega lošeg upravljanja otpadom na kopnu. Za oko 30% analiziranog otpada nije bilo moguće utvrditi porijeklo – ističe sagovornica.
Mandić pojašanjava da su analize sprovođene tokom ljetnjih mjeseci, a uzorkovanje se obavljalo kočarskom mrežom u okviru projekta MEDITS (Mediteransko međunarodno istraživanje kočarskih resursa) koji se sprovodi u svim zemljama Sredozemnog mora uz korišćenje standardizovanih protokola.
Ona kaže da je razlog većeg zagađenja Jadrana u odnosu na većinu sredozemnih zemalja najvjerovatnije posljedica intenzivnog nanosa otpada riječnim tokovima i slivovima u more.
– Ovoj pretpostavci doprinosi podatak da je najzagađeniji dio Jadrana sjeverozapadni dio, kome pripada rijeka Po, dok u jugoistočnom dijelu značajnu količinu otpada nanose rijeke Bojana i Drim – kaže Mandić.
Prvo uspostaviti stalni monitoring stanja
Na pitanje kako se može promijeniti loša slika i smanjiti količine zagađenja mora, Mandić precizira da postoji niz poteza koje moramo preduzeti.
– Naši rezultati pokazuju da će postizanje dobrog stanja mora, kada je u pitanju zagađenje otpadom, za Crnu Goru biti izuzetno težak i dugotrajan proces. Ipak, da bismo započeli sa umanjenjem količine otpada u moru neophodno je uspostavljanje mehanizama za praćenje stanja (monitoringa) i to dugoročnog, ali i dodatno obrazovanje i obuka ljudi koji će biti odgovorni u sistemu upravljanja otpadom (posebno u kontroli) i implementaciji relevantnih praksi – kazala je Mandić.
Ona podsjeća da je krajem 2019. godine usvojen Zakon o zaštiti morske sredine koji je harmonizovan sa najznačajnijim evropskim direktivama za očuvanje i unapređenje morske sredine.
– Zakon daje smjernice za izradu strategije zaštite morske sredine koja će definisati kriterijume za dostizanje dobrog stanja morskog ekosistema, kao i program mjera i preporuka za održavanje dobrog stanja mora – kazala je ona.
Dodatno, kako kaže, nadati se da će tokom 2022. godine u Crnoj Gori biti zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih kesa, “što će svakako umanjiti količinu ukupnog otpada, ali neće riješiti problem velikih količina otpada na morskom dnu”.
More plastike
Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN-a) iz 2020. godine, količina otpada koji godišnje završi u Sredozemnom moru je nevjerovatnih 229.000 tona.
Zemlje regije, uključujući i Crnu Goru, ubrajaju se među prvih deset koje doprinose ukupnom zagađenju Sredozemnog mora plastičnim otpadom sa prosječnih 8,7 kg odbačene plastike po glavi stanovnika. Najvećim dijelom ove su brojke posljedica lošeg upravljanja otpadom, ocijenjeno je u IUCN-ovom izvještaju “Plastično more: Sredozemlje” objavljenom krajem oktobra 2020. godine.
Efekat na živi svijet
Prema riječima Mandić, otpad u moru utiče na mnoge vrste organizama u svim poznatim tipovima staništa.
– Prema dostupnoj literaturi, oko 134 vrste su pod značajnim negativnim uticajem otpada i to samo na području Sredozemnog mora a ključni problemi su upetljavanje u ribarske alate, ingestija makro i mikro čestica plastike, gubljenje staništa… Ipak, podaci su vrlo oskudni i odnose se najvećim dijelom na ugrožene i rijetke vrste (morske kornjače i morske sisare) – kaže ona.
Dodaje da uticaj mikroplastike kroz lanac ishrane može biti različit.
– U zavisnosti od hemijskog sastava plastike, moguć je uticaj aditiva (od kojih se plastika pravi) na fiziologiju morskih organizama i kroz lanac ishrane na zdravlje ljudi – navodi ona.
