Kako je potvrđeno iz Cruise Lines International Association, u petogodišnjem razdoblju, odnosno do 2027. godine, isporučit će se čak 78 novih brodova za kružna putovanja. Od spomenutih 78 brodova, 72 nova kruzera bit će izgrađena na europskom tlu i to uz direktno ulaganje od 47 milijardi eura. Opći ekonomski učinak ovog brodograditeljskog poduhvata procjenjuje se na 200 milijardi eura i tisućama novih radnih mjesta u europskoj brodogradnji koja će putem izgradnje brodova za kružna putovanja pokušati parirati brodograditeljskim tigrovima sa Istoka.
Uz to, valja istaknuti da će 24 nova kruzera biti pogonjena na ukapljeni prirodni plin, premda se Europa još uvijek nije jasno definirala oko dekarbonizacije brodarstva, točnije nisu donijete stroge strategije po kojima bi se trebali svi ravnati. Uz strategije, potrebna je i nova infrastruktura te poticaj za zelena goriva – ističu iz Cruise Lines International Association.
Tvrtke koje se bave proizvodnjom brodskih motora ulažu iznimne napore na otkrivanje novih tehnologija koje bi kao pogonsko gorivo koristile metanol, biogoriva, vodik i nove oblike sintetičkih goriva. No, sve je i dalje u fazama eksperimentiranja, stoga je uz znanja potrebna, kao i uvijek, velika financijska pomoć kako bi se došlo do pronalaska novih rješenja.
Kruzerskoj industriji se smiješi lijepa godina – za sada je potvrđeno 12,7 milijuna putnika na brodovima za kružna putovanja samo u Italiji, dok će ih u ostatku europskog dijela Mediterana biti 48,6 milijuna. Ako sve bude išlo po planu, Italija će ostvariti bolje rezultate nego 2019. godine, dok ostatku sjevernih obala Sredozemlja još uvijek nedostaje oko 5 milijuna putnika.
Na CLIA European Summit iznesen je i podatak koji govori kako će 2027. godine svaki peti kruzer biti s pogonom na ukapljeni prirodni plin, a dvije trećine kruzera bit će opremljene sustavom elektrifikacije na obali. Da bi se zadovoljile takve norme, bit će potrebna ulaganja u kruzerska pristaništa. No, sve će to imati jedan viši cilj – oporavak europskog turizma nakon pandemije i stavljanje naglaska na održivost. Industrija kružnih putovanja tako bi postala ključni igrač u prelasku na nove ekološke norme koje dostižu visoko postavljenu ekološku nišu za 21. stoljeće. Već danas, 81% brodova za kružna putovanja su opremljeni sofisticiranim sustavima za obradu otpadnih voda i ispušnih plinova, a impresivnih 100% otpada sa kruzera se ili prerađuje ili pretvara u energiju!
Ako se ostvare svi zacrtani koraci, za 15 godina će cijela flota CLIA-e, koja čini 90% svjetske flote kruzera, biti pogonjena plinom, uz nultu emisiju sumpora i 85% manje emisije dušikovog oksida te gotovo potpunu eliminaciju emisije sitnih čestica. Usprkos svemu, ispuštanje stakleničkih plinova trebalo bi se smanjiti za svega 20%. Da bi se staklenički plinovi potpuno prestali emitirati u atmosferu, bit će potrebno još 13 godina, pa će tako potpuno „zeleni“ kruzeri zaploviti tek 2050. godine.
Za naglasiti je da je ekonomski učinak industrije za kružna putovanja gotovo 60 milijardi eura te da u njoj svoj kruh zarađuje 400.000 ljudi. Određeni dio novca iz te ogromne sume ulaže se u detekciju novih načina borbe sa štetnim djelovanjem na okoliš. Jedan od najzanimljivijih takvih primjera je Costa Cruises, koja je među prvima u svoju flotu uvela brod na ukapljeni prirodni plin, Costa Smeralda, a danas radi na eksperimentalnom projektu „hvatanja ugljika“ kako bi reducirali emisiju ugljikovih oksida u atmosferu. Riječ je o velikim tehnološkim ispitivanjima koje Costa Cruises radi u kooperaciji sa talijanskom tvrtkom Ecospray.
Izgleda da nas svega tridesetak godina dijeli od scenarija kakav je nekada bio zamisliv samo u futurističkim filmovima. Dokaz je to da civilizacija nikad brže nije napredovala te da se tehnologije unapređuju doslovce iz dana u dan. Imamo veliku sreću živjeti u vremenu kada smo u mogućnosti gledati promjene i osjetiti ih na vlastitoj koži, pa će tako neki vjerojatno doživjeti u svome životu i enormnu potrošnju fosilnih goriva i vrijeme sa minimalnom potrošnjom istih. Oni koraci za koje su nekada bila potrebna čitava povijesna razdoblja, danas se čine, praktički, u svega nekoliko desetljeća.
