Kilometarske kolone automobila u oba smjera na Jadranskoj magistrali u Herceg Novom su česta slika svakog ljeta. Ipak čini se da je grad ove sezone kao nikad prije gotovo svakodnevno paralisan, a putovanje kolima od Igala do Kamenara umjesto 25 minuta može potrajati i do više sati. Najveći zagušenja u saobraćaju stvaraju se u Meljinama i Zelenici.
Uzroka za ovakvo stanje je sijaset, a jedan od najvećih je činjenica što je gradnjom kuća tik uz Jadransku magistralu ona postala praktično ulica. Ti je i nedovoljan broj pasarela i podzemnih prolaza za pješake kao i nelogičnost kružnog toka u Meljinama gdje postoji čak pet “zebri”, pa pjeđšaci htjeli ili ne blokiraju protok saobraćaja. Uzrok je i nedsiciplina pješaka, koji nerijetko pretrčavaju magistralu, a tu su i više nego problematični priključci na magistralni put, posebno u Zelenici. Kada je izgrađena Jadranska magistrala, 1964.godine, Novi je imao oko 1.117 registrovanih vozila, a danas prema izvještaju MUP-a 15.144, motornih i priključnih vozila, kojima treba nadodati na hiljade vozila turista. Ukoliko se ovoj nemiloj slici dodaju i dvočasovne blokade graničnih prelaza ka Hrvatskoj, koje tražeći pravdu, svakog petka organizuju radnici Instituta, teško da se može zamisliti košmarnija slika. Kolone su nepregledne već od graničnih prelaza Kobila i Debeli brijeg, koje su automobili praktično spojili. Iz Odjeljenja granične policije potvrđuju da je ove godine za dvadeset odsto uvećan promet na graničnim prelazima ka Novom, dok iz saobraćajne policije navode da njihove patrole regulišu saobraćaj u Meljinama, Zelenici i prema Debelom brijegu. Zamjenik komandira Granične policije Igor Bojović objašnjava da protok saobraćaja zavisi od kontrole na hrvatskoj strani.
– Granični prelazi između Hrvatske i Crne Gore su spojeni na ulazu u Hrvatsku i međuzona je popunjena automobilima. Na našim graničnim prelazima sve je kao i ranije – u cilju smanjenja gužvi primjenjujemo pojednostavljenu kontrolu. Zamolili smo kolege da ubrzaju protok saobraćaja i otvore sve trake, međutim, pošto je riječ o ulazu u EU, Hrvatska nema pojednostavljeni režim, već moraju kontrolisati sva vozila i putnike. Do zastoja je došlo isključivo zbog velike frekvencije saobraćaja na izlazu iz Crne Gore, i mi smo tu nemoćni – kazao je Bojović.
Gužva je i na graničnom prelazu Sitnica, sa Bosnom, no ne tako dramatična kao sa Hrvatskom. Arhitekta Ranko Kovačević, samostalni savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, pojašnjava da ukoliko bi se napravio autoput (Jadransko-Jonska cesta) i opštinska zaobilaznica (Sutorina-Kamenari), brza saobraćajnica je u tom slučaju nepotrebna Herceg Novom.
– Brza cesta bi trebalo da krene od Debelog brijega do mjesta Kameno te preko Lastve izađe na Verige, na taj potencijalni most, i dalje bi išla zaleđem Tivta sve do Ulcinja. U drugoj varijanti ona bi trebalo da se od Sasovića spusti u zonu Zelenike, Zmijica i da nekim podvodnim mostom prelazi na Lušticu, pa Zabrđem ide prema Krašićima. Obje varijante su vrlo teške. Veliki problem da komisije Uneska smatraju da će taj most da pokvari sliku pejzaža Boke – objašnjava Kovačević.
