Željezne figure iskovane vrućom i hladnom tehnikom
Ne postoji vještina u radu sa metalom, nego dijalog živoga sa životom, kazao je Leonidovič.
Akademski umjetnik Arkadij Leonidovič Kovaljčuk, koji je već dvije godine žitelj Kotora, prvi put se predstavlja ovdašnjoj publici izložbom skulptura od željeza pod nazivom “Transformacije metala”, koja je otvorena u Gradskoj galeriji Kotor. Metalne forme prepoznatljivih linija, koje kao da su iscrtane po bijelim zidovima galerije, posjetiocima nude iskonsku ljepotu jednostavnosti prikazujući ljudske figure u pokretu- lađar, jedriličar, biciklista, žongler, los-jelen u stilu praistorijskog pećinskog crteža, ali nudeći i puninu površine u figuri žene u baroknom stilu, ribe, par mačaka i markantnu 3-D figuru Čarlija Čaplina… Nekoliko skulptura – onih koje prikazuju pokret ljudskog tijela- rađene su savijanjem metala pod vatrom na kovačkom nakovanju, dok su ostali rađeni “hladnom tehnikom” rezanja i spajanja dijelova zavarivanjem. Zadivljujuća je ta sinergija kreatora i materijala, vrhunski zanatski postupak kojim je Kovaljčuk uspio da oblikuje naizgled teško savitljivi metal.
-Predstavljam dvadesetak radova, ima tu raznih sižea i različitih “junaka”, ali najveći heroj je sami metal- on sam diktira oblik i način rada. To je jedna vrsta dijaloga između kreatora i materijala, posmatram I osjećam to uzajamno sažimanje, da je ovo jedan organizam – čovjek i materija/zemlja. Kada počinjem rad, začinjem i dijalog, tako kroz “razgovor”nastaju i djela. Ko je osmislio siže- da li sam to ja uradio od metala ili je to on uradio sam uz moju pomoć, to je uzajamni stvaralački proces. Cijeli život radim sa metalom, stvaram umjetničke radove, ali inače radim i zanatlijske poslove- ja sam kovač, mogu da pravim ograde, tende, svjetiljke, sve što možete da zamislite, kaže za Boka News Arkadij Kovaljčuk, koji sa suprugom i troje djece živi u Škaljarima, gdje ima svoj atelje.
-Ova tehnika vam omogućava da kreirate izražajnije slike, jer prilikom rada morate savladati otpor hladnog metala. Uopšte, ekpresivnost metala je povezana sa zajedništvom svega u prirodi. Čovjek nije samo dio prirode, već je cijela Zemlja živi organizam u kome važe isti zakoni. Zato i metal tako lako prima razne forme kao da ponavlja dječiji gest. Ne postoji vještina u radu sa metalom, nego dijalog živoga sa životom, kazao je Leonidovič obraćajući se prisutnima.
Metalom se bavi od 1992. godine, član Moskovskog saveza umjetnika postao je 1998. U početku se uglavnom bavio klasičnim kovanjem-rad sa vrućim metalom, a sada skulpturu više radi u tehnici hladnog metala. Prilika da se predstavi publici u Crnoj Gori mnogo mu znači.
-Mnogo sam zahvalan ovdašnjim ljudima- Crnogorcima sa kojima sam se susreo. Kada sam doputovao iz Moskve, bojao sam se kako će me prihvatiti, kako ću se uklopiti u sredinu, a ljudi u Boki Kotorskoj su mi mnogo pomogli. Predivno prirodno okruženje, odnos ljudi prema nama, prekrasni grad Kotor, sve me to inspiriše da želim i namjeravam još štošta da uradim, napravim, dodaje umjetnik.
Izložba “Transformacije metala” biće otvorena do 9. aprila.
/M.D.P./
