Od pet vazduhoplova kojima raspolaže Aviohelikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, trenutno je ispravan samo jedan protivpožarni avion, a u Direktoratu za zaštitu i spašavanje očekuju da će do predstojeće požarne sezone uspjeti da poprave još neke i da ih stave u funkciju.
Crna Gora je ranjiva na klimatske hazarde kakvi su suše, poplave, šumski požari i toplotni talasi, a projekcije pokazuju da će ti klimatski ekstremi u budućnosti postati češći i izraženiji. U periodu od 2005. do 2015. godine bilo je oko 800 većih šumskih požara, a preko 18 hiljada hektara šuma i preko 800 hiljada metara kubnih drvne mase je oštećeno ili uništeno.
Najgora sezona požara u Crnoj Gori bila je 2017. godine, kada je, prema dostupnim podacima, izgubljena veća površina pod šumom nego u tridesetogodišnjem periodu između 1955. i 1985. godine.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je je da Crna Gora ulaže napore u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena, kako bi osigurala prosperitet za sadašnje i buduće generacije.
„Svjedoci smo da više temperature pogoršavaju mnoge vrste savremenih katastrofa, uključujući jake oluje, poplave, toplotne talase, povećane suše, zagrijavanje i podizanje okeana, gubitak vrsta, nedostatak hrane, više zdravstvenih rizika, siromaštvo i raseljavanje“, rekao je Bešović agenciji MINA.
