U Agenciji za zaštitu životne sredine, danas je održan okrugli sto na temu “Morski ekosistem – monitoring i zaštita”.
Ivana Mitrović, zaposlena u Agencije za zaštitu životne sredine istakla je važnost mora kao crnogorskog resursa, osvrnuvši se na kontinuirani monitoring koji sprovodi Agencija, što je izuzetno bitan segment za očuvanje mora i živog svijeta u njemu. Ona je u sklopu uvodne prezentacije ,,Baza podataka za morski ekosistem”predstavila pomenutu bazu, koja je uspostavljena i čiji su benefiti višestruki, a najznačajniji su svakako jednostavnije izvještavanje i čuvanje podataka.
Bojana Knežević, iz CETI -ja, objasnila je koji su parametri relevantni za praćenje eutrofikacije, tj. kako na promjene u fizičko – hemijskim parametrima utiču godišnja doba i dubina uzimanja uzoraka.
Dragana Drakulović, u ime Instituta za biologiju mora, govorila je o biološkim parametrima eutrofikacije. Akcenat je stavljen na fitoplankton, pogotovo na vrste koje ispuštaju toksine. Donedavno ove vrste nijesu bile prisutne u našem dijelu mora, međutim, vjerovatno usljed klimatskih promjena, počinju se evidentirati i kod nas. Školjke akumiliraju njihove toksine i ukoliko se koriste u ljudskoj ishrani mogu da utiču i na zdravlje ljudi.
Slavica Petović, takođe iz Instituta, objasnila je značaj bentosnih organizama za cjelokupan morski ekosistem. Po Direktivi o staništima neophodno je pratiti stanje livada posidonije i koraligenih staništa, jer oni predstavljaju habitate mnogih vrsta.
Nemanja Malovrazić, iz Javnog preduzeća „Morsko dobro“ održao je prezentaciju o kvalitetu morskih voda za kupanje, navodeći da to preduzeće posljednjih godina sprovodi monitoring vode na kupalištima u toku turističke sezone, i to dva puta mjesečno – od maja do oktobra. Kako je JPMD određeno za upravljača za zaštićena morska područja, predstavio je i aktivnosti institucije na tom polju.
Na kraju, zaključeno je da je značaj kontinuiranog monitoringa morskog ekosistema veoma veliki, te da se mora održati kontinuitet u analizama. Potrebno je da finansijska sredstva u ovu svrhu budu trajno opredijeljena, bez strepnji koliki iznos će biti izdvojen za ovaj segment životne sredine. Što se tiče zaštićenih područja u moru, veliki izazov predstavlja kadrovski kapacitet koji kontroliše ova područja. Potrebno je više ljudi obučenih za ovaj posao, i to u skladu sa međunarodnim standardima.
Pored zaposlenih u Agenciji, okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Instituta za biologiju mora, Javnog preduzeća ,,Morsko dobro”, Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, NVO ,,Green home”, te studenti Metalurško – tehnološkog fakulteta- odsjek: Zaštita životne sredine.