Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.
“Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.
“Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju”, kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
“Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve”, navodi se u saopštenju.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.
“Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja”, naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.
“Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve“”, navodi se u saopštenju.
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.
“Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava”, ističe se u saopštenju.
