Udruga Sunce – Monitoring posidonije
– Dugogodišnja praksa sidrenja u Jadranu značajno je oštetila livade posidonije, stoga je potrebno identificirati površine livada i utvrditi status njihove očuvanosti kako bismo mogli pospješiti zaštitu tih područja – kazala je Tonka Dujmović, studentica 2. godine diplomskog studija Morskog ribarstva na Sveučilišnom odjelu za studije mora Split, koja je obavljala stručnu praksu u Udruzi Sunce sudjelujući u monitoringu posidonije na splitskoj plaži Kašuni.
Kako izgleda monitoring posidonije, opisala je ekipa iz Sunca.
U monitoringu posidonije ronioci broje izdanke, dijelove posidonije iz kojih izrasta snop listova, a svaki od njih zapravo predstavlja jednu „biljku“ u toj velikoj morskoj livadi. Mjeri se i pokrivenost morskog dna livadom. To se radi s pomoću vrlo jednostavnih, ali jako učinkovitih metoda, a to su metoda kvadrata i transekta.
– Roni se u paru, a svatko ima svoj zadatak. Onaj s kvadratom nasumično postavi okvir (40 × 40 cm) u livadu posidonije, legne među travu i polako broji izdanke. To ponovi osam puta na svakoj lokaciji i tako dobijemo podatke o gustoći livade. U međuvremenu, drugi ronioc razvlači traku dugu 10 metara po dnu (transekt). Dok roni iznad nje, bilježi što se nalazi ispod: posidonija, pijesak, stijena, mrtvi splet starih izdanaka i korijenja ili nešto peto. – govori Tonka.
Na kraju, kombinacijom ovih dviju metoda, osam kvadrata i četiri transekta po svakoj poziciji, dobiva se jasna i vrlo dragocjena slika o tome koliko je livada gusta i očuvana.
Iznimno zabavan dio svog procesa je lagana komunikacija pod morem zbog korištenja olovke i pločice na kojoj se bilježe podaci o broju izdanaka, pokrivensoti, dubini i izgledu dna.
U sklopu projekta BIOPRESSADRIA proteklog ljeta organizirala su se dva terenska istraživanja: u Nacionalnom parku Kornati te unutar ekološke mreže HR4000007 Badija i otoci oko Korčule. Upravo se lokalitet Badija istaknuo kao jedna od najlošije očuvanih livada posidonije u južnom Jadranu, što dodatno naglašava važnost monitoringa i kontinuiranog praćenja stanja ovog iznimno osjetljivog staništa.
Osim navedenih lokacija, monitoring se proveo i u Parku prirode Telašćica te u akvatoriju Nacionalnog parka Mljet, kao i na području ekološke mreže POVS HR3000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje s pripadajućim otocima i akvatorijem.
Rezultati monitoringa sa svih terena jasno ukazuju da je sidrenje jedan od primarnih negativnih pritisaka na livade posidonije te da, bez strože regulacije i konkretnih mjera upravljanja, u nadolazećim godinama može doći do nepovratnog gubitka livada na najopterećenijim lokacijama. Zato je važno stalno nautičarima postavljati pitanje A di se ti sidriš? jer tek kad osvijeste da se sidre u strogo zaštićenu vrstu i da time ugrožavaju živi svijet pod morem, mogu početi mijenjati svoje ponašanje na moru.
