Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.
Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.
Plantaže kostanja
U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kostanja – kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.
Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.
U Crnoj Gori nema plantažnog uzgoja kestena. Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na manjim površinama u Istri.
Jeste li znali?
– Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo.
– Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.
– Kesten je simbol čistoće jer je ljuska u kojoj se nalazi puna bodljika, a ne mogu mu nauditi.
– Jedna legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.
– U prošlosti se od mljevenog kestena radio napitak koji je služio kao nadomjestak za kafu.
– Kesteni su, zbog hranjivosti, davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.
– Kesten ima dvostruko više skroba nego krompir. Kesteni su jedini orašasti plodovi koji sadrže vitamin C. Porcija kestena će vas podariti s količinom C vitamina kakvu sadrži jedan limun!
– Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan. Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomažu sniziti razinu holesterola.
Kesten rolada bake Nade
Priprema
- Za biskvit miksajte žumanac sa šećerom, dok ne pobijeli.
- Dodajte ostale sastojke, na kraju lagano umješajte snijeg od bjelanaca.
- Pecite na pergament papiru, 12 minuta na temperaturi od 180 °C. Ne pecite duže, jer će se biskvit zasušiti i lomiti kod motanja.
- Kad je pečena, zamotajte roladu u čist, vlažan ubrus, skupa s pergament papirom.
- Za nadjev slatko vrhnje izmiksajte sa šećerom, dodajte im kuhane pasirane kestene.
- Namažite na roladu i zarolajte.
- Glauzru napravite tako da rastopite čokoladu i ulje na varti ili u mikrovalnoj pećnici i prelijete preko kolača. Ukrasite po želji glaziranim kestenima, listićima od čokolade ili “ružicama” od kesten-pirea.
Listići se prave tako da rastopljenu čokoladu namažete na listiće, u dva sloja, jedan preko drugoga.
Štrudel od kestena
Peći i skuvati kesten, isjeći ga na manje komade, u tavi ga posuti šećerom, kratko karamelizirati, dok se šećer ne otopi. Dvije jabuke izgratati, dinstati na drugoj prosulji – tavi dok ne ispari voda. Povezati jabuku i kesten, dodati korice limuna, vanilin šećer, promiješati, paziti da smjesa ima pomalo grubu teksturu. Ohladiti je.
Razvaljati lisnato tijesto na pola centimetra debljine, premazati rubove žumancom, u sredinu staviti nadjev, zarolati. Namazati pleh, staviti štrudel, probockati ga viljuškom, premazati žumanjcem. Peći na 175 stepeni deset do 15 minuta. Prije posluživanja posuti smeđim šećerom.
